Težko je zmagati kadar tečeš za večino, še težje kadar tečeš sam.
INvisible
Predlogi za Sončno osebnost leta 2010
Dragi bralci!
Letos se je zgodilo kar nekaj zelo pozitivnih dejanj, projektov in aktivnosti, ki si zaslužijo, da jih posebej osvetlimo. Zato vas tudi tokrat vabimo, da nas opozorite na vsa pozitivna in plemenita dejanja, dobrodelne ter ekološke akcije in vse dobre dogodke, ki so se vas še posebej dotaknili in jih želite predlagati za Sončno osebnost ali skupino leta 2010.
Vabimo vas tudi, da nam pošljete svoje predloge za Sončno knjigo leta 2010.
V uredništvih revij Pozitivke.net, Svet je lep, Karma plus, Viva in Skupaj za zdravje, ki sodelujejo pri izboru Sončne osebnosti leta, bomo poslane predloge zbrali in konec decembra predstavili nominirance za Sončno osebnost oz. skupino leta.
-----------------------------------
lp, boro
08.12.2010. (09:27)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
(10. PROSINAC 1948. godine – dan kada je Glavna skupština Ujedinjenih naroda usvojila i proglasila OPĆU DEKLARACIJU UN-A O LJUDSKIM PRAVIMA)
U Općoj deklaraciji, između ostaloga, piše:
“Budući da je bitno da prava čovjeka budu zaštićena vladavinom prava, da čovjek ne bude primoran da kao posljednjem sredstvu pribjegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja……
Član 1: Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.
Član 8: Svatko ima pravo na djelotvorna pravna sredstva putem nadležnih nacionalnih sudova zbog djela kojima se krše osnovna prava koja su mu dodijeljena u Ustavu ili zakonu…“
Dvije Alise: „Sa štitom ili na štitu“
Dvije su riječke keramičarke Elda Čekada i Vera Gambar Miščević koncipirale zajedničku izložbu svojih keramičarskih radova. Koncepcija ove izložbe proizašla je iz odnosa nekoliko komponenti. Prva, radovi Elde Čekada su varijacije arhaičkih štitova i lule. Drugu komponentu čine radovi Vere Gambar Miščević - interpretacija prahistorijskih šiljaka koplja, trokuti i promatrači. Treća komponenta jest koncept: poimanje ideje zlo dobro glupo dođe-ti-na-isto. Četvrta: koncept - povijest govori, danas šuti.
Zajednica izložaka - štita i koplja, obrane i napada, blokiranja i ranjavanja, gledanja i nečinjenja, sveje prisutna. Pohranjivanje svih tih obrambeno-ubilačkih artefakata u prostor muzeja, u mreže trgovanja i u prostor uma konstantno je. Ubija se na svaki način(vidi koplje) zbog moči, zbog zlata(čitaj novca), teritorija… Uvijek se netko brani (vidi štit). Uvijek netko samo gleda(vidi promatrača). Uvijek se mnogi trude poboljšati Svijet (vidi Rosa Luxemburg). U konačnici svi popuše (vidi lulu).
Dakle izlažemo stvari na temu koja je vječna; rat nas prati od samih početaka, zloća i ljudska glupost također i nemamo jamstva da će sve to neke buduće generacije izbjeći. “Stoga neka svatko s bolom razmotri ta zla što su tako golema, tako užasna, tako divljačna,“ poziva nas sveti Augustin. „Tko god ta zla trpi bez bola u duši, još je mnogo bjedniji … jer je izgubio svako ljudsko čuvstvo», zaključuje on.
“Sa štitom ili na štitu“ spartanski je pozdrav ratnicima - Može se prevesti na više načina - . ili se vrati kao pobjednik ili pogini/ vrati se sa štitom ili na štitu, ali nikako bez štita.
Naši bi štitovi danas trebli biti prihvačanje i poštovanje svim borcima za pravo na dostojan život, prihvačanje i poštovanje i provođenje deklaracija Ujedinjenih naroda kad ih več imamo. Naše bi koplje trebalo biti pravedna osuda nasilnika svih vrsta.
Od 1948. godine imamo Opću deklaraciju o pravima čovjeka – da li netko to uopće još zna?
Rosa Luxemburg (Zamošće, Poljska, 5. ožujka 1871. - Berlin, 15. siječnja 1919.), njemačka i poljska političarka, društvena teoretičarka i ekonomistica Rosa Luxemburg (1871. - 1919.) filozofkinja, ekonomistica, teoretičarka marksizma, aktivistkinja i pacifistica bila je na čelu radničkog pokreta u Poljskoj i Njemačkoj. Članica njemačke Social-demokratske partije s kojom se razilazi nakon što su socijaldemokrati podržali sudjelovanje Njemačke u Prvom svjetskom ratu. Osim što se borila za radnička prava, Rosa Luksenburg organizirala je i brojne antiratne demonstracije u predratnoj Njemačkoj zbog čega je više puta bila zatvarana, a na kraju i ubijena. (www.crnakutija.babe.hr)
Elda Čekada (još je živa) keramičarka iz Rijeke, keramikom se bavi dugi niz godina, izlagala je u zemlji i inozemstvu, članica “Interinove”, keramičarskog udruženja.
Vera Gambar Miščević (još je živa) keramičarka iz Rijeke, keramikom se bavi dugi niz godina, izlagala je u zemlji i inozemstvu, članica “Interinove” i “Kerameikona”.
08.12.2010. (09:35)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Misel tedna
Težko je zmagati
kadar tečeš za večino,
še težje
kadar tečeš sam.
INvisible
Predlogi za Sončno osebnost leta 2010
Dragi bralci!
Letos se je zgodilo kar nekaj zelo pozitivnih dejanj, projektov in aktivnosti, ki si zaslužijo, da jih posebej osvetlimo. Zato vas tudi tokrat vabimo, da nas opozorite na vsa pozitivna in plemenita dejanja, dobrodelne ter ekološke akcije in vse dobre dogodke, ki so se vas še posebej dotaknili in jih želite predlagati za Sončno osebnost ali skupino leta 2010.
Vabimo vas tudi, da nam pošljete svoje predloge za Sončno knjigo leta 2010.
V uredništvih revij Pozitivke.net, Svet je lep, Karma plus, Viva in Skupaj za zdravje, ki sodelujejo pri izboru Sončne osebnosti leta, bomo poslane predloge zbrali in konec decembra predstavili nominirance za Sončno osebnost oz. skupino leta.
-----------------------------------
lp, boro
08.12.2010. (09:27) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
K.U.N.S.
GALERIJA O.K.
Vas poziva na
otvorenje izložbe na DAN LJUDSKIH PRAVA,
10.12.2010. u 20 sati
ELDE ČEKADA I VERE GAMBAR MIŠČEVIĆ
Dvije Alise: „Sa štitom ili na štitu“
(10. PROSINAC 1948. godine – dan kada je Glavna skupština Ujedinjenih naroda usvojila i proglasila OPĆU DEKLARACIJU UN-A O LJUDSKIM PRAVIMA)
U Općoj deklaraciji, između ostaloga, piše:
“Budući da je bitno da prava čovjeka budu zaštićena vladavinom prava, da čovjek ne bude primoran da kao posljednjem sredstvu pribjegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja……
Član 1: Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.
Član 8: Svatko ima pravo na djelotvorna pravna sredstva putem nadležnih nacionalnih sudova zbog djela kojima se krše osnovna prava koja su mu dodijeljena u Ustavu ili zakonu…“
Dvije Alise: „Sa štitom ili na štitu“
Dvije su riječke keramičarke Elda Čekada i Vera Gambar Miščević koncipirale zajedničku izložbu svojih keramičarskih radova. Koncepcija ove izložbe proizašla je iz odnosa nekoliko komponenti. Prva, radovi Elde Čekada su varijacije arhaičkih štitova i lule. Drugu komponentu čine radovi Vere Gambar Miščević - interpretacija prahistorijskih šiljaka koplja, trokuti i promatrači. Treća komponenta jest koncept: poimanje ideje zlo dobro glupo dođe-ti-na-isto. Četvrta: koncept - povijest govori, danas šuti.
Zajednica izložaka - štita i koplja, obrane i napada, blokiranja i ranjavanja, gledanja i nečinjenja, sveje prisutna. Pohranjivanje svih tih obrambeno-ubilačkih artefakata u prostor muzeja, u mreže trgovanja i u prostor uma konstantno je. Ubija se na svaki način(vidi koplje) zbog moči, zbog zlata(čitaj novca), teritorija… Uvijek se netko brani (vidi štit). Uvijek netko samo gleda(vidi promatrača). Uvijek se mnogi trude poboljšati Svijet (vidi Rosa Luxemburg). U konačnici svi popuše (vidi lulu).
Dakle izlažemo stvari na temu koja je vječna; rat nas prati od samih početaka, zloća i ljudska glupost također i nemamo jamstva da će sve to neke buduće generacije izbjeći. “Stoga neka svatko s bolom razmotri ta zla što su tako golema, tako užasna, tako divljačna,“ poziva nas sveti Augustin. „Tko god ta zla trpi bez bola u duši, još je mnogo bjedniji … jer je izgubio svako ljudsko čuvstvo», zaključuje on.
“Sa štitom ili na štitu“ spartanski je pozdrav ratnicima - Može se prevesti na više načina - . ili se vrati kao pobjednik ili pogini/ vrati se sa štitom ili na štitu, ali nikako bez štita.
Naši bi štitovi danas trebli biti prihvačanje i poštovanje svim borcima za pravo na dostojan život, prihvačanje i poštovanje i provođenje deklaracija Ujedinjenih naroda kad ih več imamo. Naše bi koplje trebalo biti pravedna osuda nasilnika svih vrsta.
Od 1948. godine imamo Opću deklaraciju o pravima čovjeka – da li netko to uopće još zna?
Rosa Luxemburg (Zamošće, Poljska, 5. ožujka 1871. - Berlin, 15. siječnja 1919.), njemačka i poljska političarka, društvena teoretičarka i ekonomistica Rosa Luxemburg (1871. - 1919.) filozofkinja, ekonomistica, teoretičarka marksizma, aktivistkinja i pacifistica bila je na čelu radničkog pokreta u Poljskoj i Njemačkoj. Članica njemačke Social-demokratske partije s kojom se razilazi nakon što su socijaldemokrati podržali sudjelovanje Njemačke u Prvom svjetskom ratu. Osim što se borila za radnička prava, Rosa Luksenburg organizirala je i brojne antiratne demonstracije u predratnoj Njemačkoj zbog čega je više puta bila zatvarana, a na kraju i ubijena. (www.crnakutija.babe.hr)
Elda Čekada (još je živa) keramičarka iz Rijeke, keramikom se bavi dugi niz godina, izlagala je u zemlji i inozemstvu, članica “Interinove”, keramičarskog udruženja.
Vera Gambar Miščević (još je živa) keramičarka iz Rijeke, keramikom se bavi dugi niz godina, izlagala je u zemlji i inozemstvu, članica “Interinove” i “Kerameikona”.
08.12.2010. (09:35) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...