Komentari

gosponprofesor.blog.hr

Dodaj komentar (32)

Marketing

  • geomir

    A ova s kameron, oli mu ona nije smetala?? :-))

    Ni van lako!! :-)

    avatar

    15.11.2010. (21:41)    -   -   -   -  

  • alexxl

    Da zapravo nije smiješno.
    Fakat, di se zgubil taj autoritet?

    Heh, sjetil si me na onog župnika sa Krka kaj je naljepil obavjest na ulazu u crkvu
    u stilu:
    "Dragi vjernici, Bog nam se obraća na razne načine.
    Ugasite vaše mobitele, jer vas sigurno neće zvat na njih"
    Hahahahahaha, oriđiđi i duhovito.

    avatar

    15.11.2010. (23:50)    -   -   -   -  

  • little_psycho

    Mogu razumit ovog profesora, valjda je trpio do odredjene granice, a onda boom...
    na znam kako je s drugima, ali meni se cini da ove nove generacije imaju sve manje postovanja prema profesorima dok paralelno s time postaju sve tuplji i egoisticniji, a granica sazrijevanja kao da se pomice sve dalje i dalje.

    Primjerice, nedavno sam razgovarala s grupom osamnaestogodisnjakinja, maturantice jedne zadarske skole, ne sjecam se kad sam zadnji put cula toliko pogrdnih imena za jednu profesoricu, kad je vrijedjanje u pitanju, veoma su mastovite...i sve to samo zato sto je uhvatila jednu od njih sa salabahterom.
    I one jednostavno ne razumiju da nisu one te koje su u pravu.

    I sad na faksu, imamo profesora koji govori i pise tecno, navodno, 11 jezika, doktorirao je vrlo rano, napisao nekoliko knjiga, strog je, veoma tezak na ispitima, ali puno toga daje, objasnjava svaki detalj, otvoren je za bilo kakva pitanja i trazi od nas da mucnemo glavom i izlozimo vlastite zakljucke a ne napamet nabubane fraze...i studenti ga mrze. Smatraju ga arogantnim, misle da trazi nemoguce, radije bi nekoga tko ce poslusati napamet naucenih 50 stranica neke skripte koja ce im sutra izvitrit iz glave.
    Ja sam jedna od dvije osobe koje kod njega imaju 5 i smatram ga uzorom, arogantan je ponekad, ali vjerojatno bi i mene ponijeto saznanje da znam vise od svih ljudi koji me okruzuju.

    avatar

    16.11.2010. (01:28)    -   -   -   -  

  • Menderlina

    Ha, ha, ha, ha. Točno o tome maštam kad situacija u razredu pomalo izmiče kontroli, kad meni curi snaga a djeca se ne daju samo tako "obuzdati". Točno to mi treba. Razbijanje mobitela i pištolj za pasom.

    avatar

    16.11.2010. (09:41)    -   -   -   -  

  • passing by

    Cinjenica je, da se autoritet sve vise gubi (a da ne pricamo o tome kako ce ga s vremenom jos teze postaviti) i svaka cast onome tko uspije izdrzati 8 ( ili više ) sati dnevno uz klince,a i one malo starije.Vjerujem da je to psihicko samoubojstvo za nekog slabijeg karaktera,nekog tko se nezna postaviti u masi neodgojehih mladih ljudi.

    avatar

    16.11.2010. (10:58)    -   -   -   -  

  • cami

    ALI uvijek postoji i druga strana price,rijetko tko se zapita zbog cega oni jesu takvi.Mozda im se previse popusta,daje do znanja da mogu gotovo sve sto pozele (jer ih tu brane koje kakvi zakoni o djecjim pravima....), a upravo zbog toga djeca dobe dojam da su na istoj razini sa profesorom, ljecnikom, automehanicarom, prodavacem. A mozda samo sljede primjer koji im se svakodnevno servira na pladnju, ljudi vjeruju da se profosori pridrzavaju svih pravila koji vaze za njih i ucenike, ali nije to uvijek tako. Cak i oni najstrozi profesori (koji navodno imaju autoritet nad svojim ucenicima) krse i svoja vlastita pravila sto se smije,a sto ne u razredu tijekom nastave. To daje povoda svakom uceniku da radi sto mu se prohtje, od javljanja na mobitel,hodanja po razredu,vrijedanja,izlazenja iz razreda usred sata....

    avatar

    16.11.2010. (11:19)    -   -   -   -  

  • Menderlina

    @cami, kako to misliš "rijetko se tko zapita zbog čega oni jesu takvi"? Pitamo se i tražimo odgovor i protuotrov svakoga dana. Ali nije lako postići da učenik cijeni učitelja u društvu u kojemu se ne cijeni znanje. A ni rad.

    avatar

    16.11.2010. (12:12)    -   -   -   -  

  • trubica

    sve je bilo ok dok ga nije razbio, trebao joj je samo uzeti i upozoriti da to više ne radi na miran način i stvar je riješena, ovako je ispao divljak, ono drugo je zastrašujuće, ali i meni ponekad dođe da imam pištolj :)))

    avatar

    16.11.2010. (15:25)    -   -   -   -  

  • semper_contra

    Uvijek sam za radikalne mjere u eliminaciji negativnosti.

    Svi moraju u školu, ali nema ocjenjivanja i provjere znanja. Tko hoće neka uči, tko ne ne. Tko zna zna tko ne zna njemu dva. Neka mu život pokaže je li potrebno učiti ili ne. I moj stariji sin je završio fakučltet s 40 godina jer je prije toga mislio da mu fakultet ne treba. A odličan je bio i đak i student prve dvije godine.

    Kada sam predavao kao honorarni nastanik i kada su mi učenici iza leđa pravili buku najprije sam uljudno pitao tko je taj. Naravno odgovora nisam dobio. Onda sam jednog poslao na hodnik i na njegovo "nisam ja" rekao neka to riješi sa svojim kolegom koji je pravi buku. Drugi sat sam ga pitao ono što sam predavao.

    "Ali vi ste me istjerali sa sata!" protestirao je učenik. "Ja? Nisam! Evo u Dnevniku ne piše da te nije bilo na satu. Znaš odgovor? Ne znaš! Nauči da bi ispravio jedinicu!"
    Takvih nekoliko postupaka i više nije bilo larme dok sam bio okrenut leđima učenicima.
    Dobro, priznajem u današnjem demo(n)kratskom društvu kada štetočine imaju veća prava nego korisni ljudi možda to i ne bi prošlo. U ona "mračna" vremena je upalilo.

    Slično tome bih riješio i pitanje alkoholizma, droge, pušenja. Svatko tko se želi opijati, drogirati ili pušiti, treba omogućiti BESPLATNU nabavku potrebština. Kad postane opasan po okolinu strpati ga u za to posebne izgrađene objekte i dok dura dura. Zašto se mučiti s onima koji žele sami sebe upropaštavati?

    @cami
    Da su djeca jednako vrijedna kao i njihovi profesori to je nepobitna činjenica. No samo kao osobe i ljudska bića. No nisu jednaka po pitanju obveza i znanja (naravno pretpostavljam da profesor zna i treba znati više od učenika).

    No što se tiče drugog dijela tvog komentara da "sljede primjer koji im se svakodnevno servira na pladnju" on je apsolutno točan. Kategorički tvrdim da učenici neće poštivati svoje profesora sve tako dugo dok ovo društvo ne uvede princip da je SAMO znanje (teoretsko i praktičko) jedini KRITERIJ za USPJEH u životu. Na istoj liniji je i @Manderlina.

    Sve dok tome nije tako NITKO se nema pravo žaliti na ponašanje učenika. Što još uvijek ne znači da pojedini profesori da bi kako tako mogli obavljati svoju zadaću, dok društvo ne usvoji taj princip, ne pokušavaju na SVOJ način rješavati problem discipline i autoriteta u učionici.

    avatar

    16.11.2010. (15:34)    -   -   -   -  

  • Mirko

    @semper contra - Vaš način rješavanja problema je najobičniji fašizam. Nema gore stvari za mladog čovjeka, nego da ga se nepravedno kazni. Tako su stvari rješavali oficiri JNA. Mentalna lijenost i nevoljkost da se uživimo u različite situacije rađa stavovima koji su grubi i nasilni, koji hoće jednostavne recepte za sve situacije. Posvuda oko nas žive mali Staljini, ljudi poput Vas, koji bi sve po kratkom postupku i bez puno razmišljanja. Vi zapravo mrzite ljude, živcira Vas što svi nisu klonovi Vas samih, a i da jesu, vjerojatno bi Vas i to živciralo. Povežite se s blendericom, vjerojatno imate puno zajedničkih tema za prepisku.

    avatar

    16.11.2010. (16:42)    -   -   -   -  

  • buha

    @vjerane, točno je da su za mlade ljude nepravde nešto najgore. zato niti ja ne podržavam @sempre contra..
    ali . zar je pravedno dozvoliti djeci da su na nastavi nedisciplinirani i uporno omalovažavaju profesora?
    dakle, imali ta pravednost, Vjerane, i drugu stranu medalje?
    Cijeli je tvoj post ,Vjerane, usmjeren prema osobi učenika..
    da OK. Mi odrasli smo već formirane osobe . ali možemo li mi očuvati svoje samoopoštovanje uz ovakav odnos učenika prema školi i učenju a ne samo prema nama.
    ja općenito mislim da je bitnija kriza škole u svemu tome nego kriza autoriteta profesora..

    avatar

    16.11.2010. (20:18)    -   -   -   -  

  • semper_contra

    @mirko, vjeran, buha
    Prihvaćam vašu kritiku mog postupka djelomično. Možda je on proizašao zbog toga što sam SAMO inženjer a ne pedagog (predavao sam stručne predmete iz elektro struke).

    Ipak postavio bih vama braniteljima neka pitanja:
    -Zašto se onaj koji je bio najglasniji u ometanju, kada je tako hrabar da se šegači meni iza leđa, nije sam javio kada sam pitao tko najviše galami?
    -Jesam li trebao dozvoliti da se i nakon opetovanog upozorenja pričanje nastavi svaki puta kada okrenem leđa i time ometa nastava?
    -Zašto dotični kojeg sam udaljio sa sata (a bio je u dijelu razreda iz kojeg je dolazilo najviše buke) nije sam rekao tko ometa nastavu?
    - Da ne bi ispao cinkaroš ili je li možda i njemu odgovaralo da se nastava ne održava normalno?

    Uostalom, momak je ispravio jedinicu već na slijedećem satu (naučio je propuštenu lekciju), ja sam postigao da više nema brbljanja meni iza leđa (nikada nisam onemogućavao diskusiju, pa čak i žustru kada smo se gledali u lica) i u konačnosti do kraja školske godine svi smo bili u sasvim normalnim gotovo prijateljskim odnosima. Učenici su očigledno shvatili da im je ipak bolje pratiti nastavu i time manje učiti kod kuće.

    O ostalim "etiketama" koje ste mi podijelili (naročito ona koja se odnosi na usporedbu s @blendericom, Staljinom) neću. Samo me čudi kako možete tek na osnovu jednog komentara (koji normalno ne može u detalje prikazati sve finese događaja) zaključivati o meni s takvom sigurnošću.
    No kao što sam već mnogo puta u svojim komentarima naveo: mišljenja u komentaru često više govore o onom tko komentar piše, nego o onom o kojem se piše.

    Unatoč svemu, stojte mi dobro :-)! Ne spadam u zlopamtila.

    avatar

    16.11.2010. (22:24)    -   -   -   -  

  • Ekstrasolarni planet

    Kad sam bila učenik ljutili su me profesori koji nisu znali napraviti reda na svom satu, koji su rezignirano govorili preko buke, dali se uvući u rasprave s "pametnjakovićima" i na razne načine beskorisno trošili vrijeme. Nisam dolazila u školu (na satu povijesti, matematike, umjetnosti... ) slušati raspravu i utvrđivanje činjenica (pravdašenje) o tome je li za neki događaj odgovoran učenik A, B ili C, treba li netko i tko dobiti kaznu, što je pravedna kazna, kako će kazna utjecati na nekoga, treba li kazna uopće.

    Smatram da je najvažnije da profesor na satu postigne radnu atmosferu. Kako će on to postići – manje je važno. Nisam željela sat nastave protraćiti na štosove Perice iz treće klupe. @Vjeran, ljubav, simpatija, fluidi i svi čudotvorni utjecaji... nek to struji između profesora (pedagoga, koga već ) i učenika poslije sata – ne zanima me. Ako smo na satu matematike onda su jedine emocije koje želim da struje od profesora: entuzijazam za rješavanje zadataka i zadovoljstvo nad riješenim zadatkom. Ako nečiji mobitel tri puta zazvoni i omete koncentraciju 30 drugih ljudi, smatram da nije previše pogrešno taj mobitel razbiti. (Ok, pištolj ipak ne podržavam)

    Smatram da je metoda @semper contra bila pogrešna jer je podrazumijevala da učenici među sobom razriješe problem. Mene bi smetalo da sam bila nedužni učenik izbačen sa sata jer netko drugi brbljao i da se od mene očekivalo da se umjesto profesora razračunam s tim brbljavcem, dobijem i ispravim jedinicu. No, konačni rezultat je ipak pozitivan (iako preko leđa oštećenog učenika) postignuta je radna atmosfera, a od nje svi, pa i oštećeni učenik, doživotno imaju koristi.

    avatar

    17.11.2010. (11:40)    -   -   -   -  

  • semper_contra

    @estrasolarni planet
    Da, slažem se da moj postupak nije bio potpuno, pogotovo ne s pedagoškog stajališta, u redu, ali sam ipak polučio neki rezultat i u konačnosti je sve bilo OK.

    Kada već spominješ matematiku. U srednjoj školi (gimnazija) slovio sam kao jedan od vrlo dobrih učenika iz matematike. No nisam bio zadovoljan kako je mlada profesorica pokušavala postići da svi nauče matematiku snižavanjem kriterija ocjenjivanja. Jednom sam joj na satu to prigovorio objasnivši joj da mi koji volimo matematiku želimo i matematiku naučiti.
    Posljedica: dobio sam ukor razrednog vijeća (dakle PROFESORA s položenim profesorskim ispitima) jer sa svojim nastupom UGROZIO autoritet profesorice.
    Pitam i tebe i prethodnu trojicu: tko je počinio veću grešku.

    avatar

    17.11.2010. (14:04)    -   -   -   -  

  • Sirius

    @ Ekstrasolarni planet – evo ti kratak odlomak iz jedne pripovijesti Oscara Wildea:

    - Baš je kao anđeo – rekoše djeca iz sirotišta kada su izašla iz stolne crkve u skrletnim kabanicama i s čistim bijelim ovratnicima
    - Odakle vi to znate? – reče učitelj matematike – Nikad niste vidjeli anđela
    - Ah, jesmo, mnogo puta, u svojim snovima – odgovoriše djeca; a učitelj matematike se namrštio i uzeo jako strogo gledati, jer nije odobravao da djeca sanjaju...

    Grozim se tzv. radne atmosfere u školama, gdje se u ledenoj tišini, ukočenih udova i stisnuta srca, pilji u ploču na kojoj nekakav humanoid ispisuje nečitljive škrabotine koje malo tko razumije, a nikome ne trebaju...
    Istovremeno, zapostavljaju se vitalne stvari koje mladi čovjek mora iskusiti i savladati kako bi se mogao suočiti sa životom – kako se nositi sa impulsima koji dolaze iz moga unutrašnjeg bića (osjećaji, misli, energije ), kako uspostaviti odnose sa svojim vršnjacima i društvom, kako rješavati sukobe, nadilaziti teškoće...kako kultivirati duh, razviti vrlinu ( hrabrost, plemenitost, razboritost ), kako odgovoriti na pitanja što muče dušu – što je smisao života, postoji li Bog...
    Mladi ljudi nose u sebi duboko potisnutu ljudskost, želju da se izraze, iskušaju svoje snage, nauče bitne stvari koje imaju životnu važnost...umjesto toga, nameće im se gomila nepotrebnog gradiva koju im prenose sterilni i nezreli profesori, gura ih se u razrede poput stoke u kaveze, dok život vrije u njima i želi izaći van...
    Onda se čudimo kada se ta njihova ogromna energija, zaustavljena u svom normalnom izražavanju, preobrati u destruktivnost...
    Mi, odrasli, isključivo smo odgovorni za ovakvo stanje, za ovakvo društvo i kulturu...spasiti nas može jedino radikalna promjena svih sastavnica društva, pa tako i škole...

    avatar

    17.11.2010. (15:48)    -   -   -   -  

  • Ekstrasolarni planet

    @ Sirius, radna atmosfera ne znači ledena tišina. Većina se školskih aktivnosti može raditi u opuštenom žamoru, npr. pokusi iz fizike, izrada postera iz bilo čega, slikati se može uz glazbu. Nastava se može voditi razgovorom (ne monologom) u kojem profesor modelira, postavlja prava pitanja a učenici odgovarajući doprinose spoznavanju svijeta oko sebe. Učenici u radnoj atmosferi, na bilo kojem predmetu, mogu ostvariti želju za samoizražavanjem, naučiti surađivati s drugima, (vršnjacima i svim ostalim), kultivirati duh i dr. Ponekad je nužna i ledena tišina jer kako bi inače i učenik u posljednjoj klupi čuo što mu profesor ima za reći ili što ima za reći kolega iz prve klupe? Vješt će profesor kombinirati različite vrste podučavanja i gotovo uvijek postizati radnu atmosferu. Nevješt...
    Ako je u razredu kaos (kao u filmiću s razbijenim mobitelom) onda svima izgleda kao da neki "humanoid ispisuje nečitljive škrabotine koje malo tko razumije, a nikome ne trebaju." Slažem se s tobom da takva škola ne treba nikome i da je gubljenje vremena.

    Što se tiče ovog "gura ih se u razrede poput stoke u kaveze, dok život vrije u njima i želi izaći van" baš me zanima kako ti misliš da bi se ljudi trebali obrazovati.

    avatar

    17.11.2010. (16:49)    -   -   -   -  

  • Sirius

    @Ekstrasoloarni – Što se tiče obrazovanja, još su stari Grci postavili ideal : Mlade ljude treba podučavati i vježbati u tri plemenite discipline – filozofiji, muzici i gimnastici ; prva nas uči misliti, druga razvija plemenitu osjećajnost, dok nam treća učvrščuje tijelo…također, treba formirati mladenačka bratstva/sestrinstva gdje mladi ljudi razvijaju osjećaj za zajednicu, uče se solidarnosti, pomaganju i dijeljenju, sudjeluju u zajedničkim naporima i odgovornostima…
    Formativni proces ( namjerno izbjegavam riječ nastava ) treba uključivati puno dinamike, međusobne interakcije, kontakta sa prirodom, putovanja, stjecanja raznolikih iskustava…pedagozi ili profesori bi trebali biti zrele, snažne i kompletno formirane ličnosti, a ne autistični štreberi kako je danas čest slučaj…

    Danas u svijetu postoje inicijative čiji je cilj ponovno oživjeti i primijeniti ono najbolje od povijesnog iskustva…ne treba zaboraviti da je proces modernizacije ( kojim se mnogi nekritički ponose ), između ostalog, iznjedrio i jednu mehaničko-redukcionističku sliku svijeta, a njezin pogubni utjecaj očituje se na mnogim područjima života. Ideja da sva djeca iste dobi ( bez obzira na individualne razlike ) trebaju sjediti u razredu i slušati nekakav standardizirani program, direktna je posljedica takvog mentaliteta.

    Ono što budi nadu jest činjenica da se ipak pomalo mijenja dominantna „kulturna paradigma“. Vrhunska znanost napustila je pozitivistički pristup, dubinska psihologija i kulturna antropologija približile su se tajnama ljudske prirode, dok nova socijalna učenja sve više pokazuju da društvo ne može dugoročno funkcionirati bez suradnje i međusobnog pomaganja…
    Zasada ove spoznaje nisu naišle na širi odjek u školama i društvu općenito, jer birokratske strukture pružaju otpor…ipak, nadam se da će napori entuzijastičkih pojedinaca i skupina dati neki rezultat…jer, ako toga ne bude, sadašnji tok stvari dovesti će do dramatične i neizbježne propasti ove civilizacijske forme…

    avatar

    18.11.2010. (12:00)    -   -   -   -  

  • Ekstrasolarni planet

    @Sirius 1. Što se tiče grčkog ideala "Mlade ljude treba podučavati i vježbati u tri plemenite discipline – filozofiji, muzici i gimnastici" on je imao u sebi i neizrečeni nastavak: "kako bi kvalitetno dokoličarili, a neobrazovani robovi nek rade". Budući da nemamo robove prestaje biti dovoljno učiti samo filozofiju, muziku i gimnastiku.
    2. Drugi zahtjev, "pedagozi ili profesori bi trebali biti zrele, snažne i kompletno formirane ličnosti" mi se čini još problematičnijim. Prvo, nisi rekao da profesori i pedagozi trebaju biti stručni u tome što podučavaju. Ok, to se valjda podrazumijeva. Drugo, nisi rekao što znači zrela, snažna i kompletno formirana ličnost. Kako se zrelost, snažnost i kompletna formiranost postiže, tko i na temelju čega daje diplomu za jedno takvo kompleksno postignuće? Treće, naše društvo jedva i slabo plaća i ove "autistične štrebere" a kako bi tek našlo novce za te zrele, snažne i kompletno formirane ličnosti + stručnjake?

    avatar

    18.11.2010. (13:33)    -   -   -   -  

  • semper_contra

    @ekstrasolarni planet
    Tvoj odgovor na @sirius pod točkom 1. podsjetio me na moju često izrečenu misao: "Najbolji društveni poredak bio je u Staroj Grčkoj uz dva uvjeta: da umjesto robova imamo robote i da u državi nema žena (koje u toj "idealnoj" državi, koliko ja znam, nisu imala nikakva prava, pogotovo ne da se bave filozofijom).

    Točci 2. nemam što dodati osim da je ideja kao takva super jedino je teško provediva u praksi. Sliči mi na pisanje o Utopiji u nadi da će se samo zbog toga Utopija i ostvariti.

    avatar

    18.11.2010. (14:00)    -   -   -   -  

  • izvorni život

    po običaju, rasprave se vrte oko toga kako uspostaviti "disciplinu", a ono što stoji iza te discipline je prešutni zahtjev koji kao da se razumije sam po sebi: kako slomiti djecu. Tome služe škole, da im slome duh i da ih dovedu u "red". Ja smatram da već i sam način na koji su posložene (mu)čionice (ispada da su to mučionice i za nastavnike i za učenike), u kojima su učenici raspoređeni u pravilne redove po klupama, ko neki majmuni na obuci, govori puno o načinu nazovi-podučavanja. Nema tu od podučavanja ni -p- ako onaj kojega se podučava ne daje ni pet para ni za sadržaj ni za način podučavanja. Zašto gubiti vrijeme oko sitnica kao što je "nered" po razredima, ako su sami temelji sustava krivi za sve loše u obrazovanju. A o njima ne vidim da puno njih raspravlja.

    u skladu sa cijelim nerazumjevanjem problema tako je npr. i izjava @ekstrasolarnog planeta koja kaže: Smatram da je najvažnije da profesor na satu postigne radnu atmosferu. Kako će on to postići – manje je važno. I opet, tu se krivo podrazumjeva da je najvažnije postići "radnu atmosferu", kao u nekom logoru valjda, s tim da poveznice između logora i škole svakako postoje, to je istina. Opet je problem u temljima, a u ovakvim raspravama se žučno guše mali, nebitni požari, umjesto velikih. Težnja da se uredno poslože ležaljke na Titaniku, koji samo što nije potonuo. I svi se prave jako važnima i pametnima, mudrolije pršte na sve strane.

    avatar

    18.11.2010. (14:07)    -   -   -   -  

  • Ekstrasolarni planet

    Čini mi se da se nisam dovoljno jasno izrazila pa pojašnjavam.
    Pod radnom atmosferom smatram prilike koje omogućavaju učenicima da rade ono što je na tom satu predviđeno da se radi. Pri tom mi se činilo samorazumljivim da u radnoj atmosferi učenici znaju što rade, zašto to rade i da to žele raditi.
    Nikakav logor, nikakvu prisilu, nikakvo piljenje u ploču "ukočenih udova i stisnuta srca" ne smatram radnom atmosferom. Radna atmosfera može biti vesela, može biti osjećajno neutralna, može biti užurbana, možda napeta, uglavnom, u njoj se bez ometanja može koncentrirati na bitno i raditi. Suprotna je atmosferi kaosa, nerada, piljenja u ploču, lomljenja duhova, drijemanja, čekanja kraja sata i td.

    avatar

    18.11.2010. (15:12)    -   -   -   -  

  • izvorni život

    @vjerane, to je nekako, i meni se čini, meritum stvari, a istovremeno i točka od koje bi trebalo krenuti pri promišljanju teme obrazovanja, kao i pokušaja da se uvedu promjene u tom važnom području. Ne može se starog psa naučiti novim trikovima, a još manje se može očekivati da se jedan užasno trom i neprikladan sustav uz nekoliko kozmetičkih promjena - poboljša. To tako ne ide. Koliko god radikalno moglo zvučati, ovaj sustav je ne-po-pra-vljiv , i doslovno treba napraviti novi. Ma koliko to radiklano zvučalo. A ako se takav zahvat već i ne može napraviti sa cjelim sustavom, onda se mora krenuti sa eksperimentima. Meni se npr. sviđa nastojanje udruge Slobodna škola da otvore školu koja bi se temeljila na sasvim provjerenim metodama tzv. demokratskih škola koje postoje nekih 90-ak godina po cijelom svijetu i koje, koliko sam do sada uspio proučiti, nude vrlo zdrav način rada. Ni taj način vjerojatno nije za svakoga (ni za svakog nastavnika, ni za svakog učenika), ali nije li poanta da se omogući raznolikost i razni načini, a ne jednoumlje kakvo imamo sada? (napmena: pitanje je retoričko i ne znam zašto sam uopće stavio upitnik na kraju; ali kad je već tu...)

    avatar

    18.11.2010. (18:20)    -   -   -   -  

  • Mirko

    Moram proznati da u posljednje vrijeme često otvaram ovaj blog zbog vrijednih i nadahnjujućih postova gospodina Vjerana i gospodina Siriusa (makar, teško je razlučiti tanašnu granicu koja razdvaja jednog od drugog, ali posve nebitno). Htjedoh dati potporu gospodi ( ukoliko je netko pročitao dvije priče gospodina Vjerana, naletio je na ohrabrujuću spoznaju kako ovom gospodinu potpora zapravo nije potrebna, a priče toplo preporučam svakom iskrenom i otvorenom tragaocu za suštinom). Kako bilo, ova civilizacija ima nade, sve dok postoje ljudi s vizijom i integritetom. Pozdrav.

    avatar

    19.11.2010. (09:41)    -   -   -   -  

  • Ekstrasolarni planet

    @Izvorni_život - Jedna je stvar cijeniti pedagoške metode neke od privatnih (alternativnih) škola pa zvala se ona Waldorfska, Montessori ili Slobodna škola a druga je stvar pljuvati po državnoj, za sve učenike besplatnoj školi (govoriti da je sustav ne-po-pra-vljiv , učionice-mučionice… i ovo mi je posebno ružno "učenici raspoređeni u pravilne redove po klupama, ko neki majmuni na obuci").
    Ako u cijeloj Slobodnoj (na web stranici za koju si dao link opisanoj) britanskoj školi ima samo 66 učenika, 6 razrednih odjela, nekako mi se čini da nije problem (a i tko to ne bi htio) za jedan veliki stol posjesti cijeli razred od 11 učenika, imati pozornicu, drvodeljsku radionicu, muzičku sobu, kuhinju i blagovaonicu. No, s obzirom da je standard u našoj državi takav da na jednog profesora dolazi 30 učenika malo je teže imati toliko veliku učionicu u koju bi stao jedan stol za 30 učenika. I zar je raspored sjedenja toliko važan? Ne bih rekla.
    Zanima me tko u Slobodnoj školi plaća razliku? Čini se da je poprilično elitistička i namijenjena valjda tajkunskoj djeci kako se bi miješala s "učenicima raspoređenim u pravilne redove po klupama, ko neki majmuni na obuci".
    PS Nikada se ne bih upisala u školu kojoj je na reklamnom plakatu čudnovato drvo kojemu umjesto lišća rastu dolari. Dolari?!?! Pa da te parafraziram: o-dur-no!!!

    avatar

    19.11.2010. (10:32)    -   -   -   -  

  • izvorni život

    @ekstrasolarni, molim te, nemoj usljed nedostatka informacija pričati gluposti. Način na koji škole kod nas funkcioniraju nema nikakvog opravdanja, pa tako ni financijskog. A besplatne škole ne postoje, plaćaju se iz poreza koji se ubiru i od učenika koji u te škole idu. Slobodne škole ne moraju koštati više od tzv. državnih. Stvar je prvenstveno u načinu na koji se škole organiziraju. Sve ovo na što se ti zgražaš iz mog prošlog komentara, ja iza toga čvrsto stojim, i ne bih baš tako tepao drž.školama da sam na tvom mjestu. Kao da su neke dobrotvorne ustanove. Nisu.

    avatar

    19.11.2010. (13:11)    -   -   -   -  

učitavam...