27.10.2010. (12:46)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
j.
Ma, onima tamo su se krediti računali prihode a ne u rashode pa su zato i imali toliki rast. Jedino što su ostale zgrade, literatura i dugovi. Pa ti vidi šta je od toga aktiva a šta pasiva. Nego, ovaj pogodak druga Iljiča podsjetio me na detalj sa SP u Argentini '90 (ne onaj poznati sa zastavom, nego jedan drugi). Toni u finalu iz auta nabacuje pred koš nekome (Rađi? Divcu? Vrankoviću?) u reket na zakucavanje, sve se zbiva na visini preko tri metra, a lopta ("greškom") sama prolazi kroz obruč bez da je itko takne. Naravno, suci poništavaju koš, a Vladanko za Tonija onako iz prve procijedi "pa on naprosto ne može da omane". Pozdrav!
27.10.2010. (13:29)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Nije pitanje gdje svrstati nekoga tko je nešto rekao/napisao, nego je li to točno ili nije. U knjizi Ive Goldsteina HRVATSKA POVIJEST, na str. 450, piše: „Privredni je rast najvažnija karakteristika tog perioda. Između 1952. i 1960. godine društveni proizvod u Hrvatskoj narastao je za 106%... Prosječni godišnji rast proizvodnje između 1953. i 1963. godino bio je 9,5%, a rast osobne potrošnje točno 10%. Tadašnji gospodarski rast, potpomognut zapadnom financijskom pomoći, bio je među najvišima u svijetu.“
28.10.2010. (17:33)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
28.10.2010. (17:39)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
j.
@svijet, neizmjerno hvala! jest da malo fali vladanko, ali ni španjolac nije loš... :)))) @napomene, nisam ja to onako, ekonomski, nego iskustveno, naime do 1980. riječ kredit bila je nepoznata raji (o tome se odlučivalo u zadimljenom mraku komitetske sobe) u smislu državnog zaduženja (osim kao način da digneš kredit bez valutne klauzule, sagradiš kuću a ne platiš ništa, ali koliko je to moralno? jer taj kredit onda su vratili svi umjesto tebe samoga); lova koja je curila bila je Titina, kapa dolje, nitko nije pitao odakle... Inače, Goldsteinu za utjehu, daleko veći privredni rast imao je Staljin u petoljetki početkom tridesetih. Jest da je tu industrijalizaciju glavom platilo desetak milijuna gladnih, kao i kod Maoa u njegovom velikom koraku naprijed. Ono za čim plačemo jest socijalna sigurnost. Morali smo počiniti neko veliko s... pa da ostanemo bez posla. A to je uobičajeno podrazumijevalo supijano pjevanje zabranjenih pjesama ili slične nepodopštine. Živio sam i ja u to, smatram (za svoj slučaj) lijepo doba kraja sedamdesetih i početka osamdesetih, kada je raspad bio još daleko, ali je tinjao u svakom dahu. Stega je popuštala, a liberalna kanibalska demokracija u svome najkaotičnijem obliku kakav smo imali prilike upoznati kasnije bila je još miljama daleko. Jedan div se povlačio, a drugi još nije stasao. Glavni problemi bili su nedostatak sadržaja iza deset navečer (sve je eksplodiralo s Univerzijadom!) i sve teža mogućnost zaposlenja (pratite li ciklus starih filomova na hrt1 srijedom navečer?) Ipak, svjestan sam da se radilo o čardaku ni na nebu ni na zemlji. Jer, da je valjao, opstao bi. Nema druge, nego otrti suze i krenuti dalje u maglu. Pozdrav!
28.10.2010. (20:03)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
.
Pozdrav prijateljima, i čežnji, koja...“ne jenjava, ne jenjava“
31.10.2010. (13:33)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
gospon profesor
A danas: plutokrati marširaju.
27.10.2010. (12:46) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
j.
Ma, onima tamo su se krediti računali prihode a ne u rashode pa su zato i imali toliki rast. Jedino što su ostale zgrade, literatura i dugovi. Pa ti vidi šta je od toga aktiva a šta pasiva.
Nego, ovaj pogodak druga Iljiča podsjetio me na detalj sa SP u Argentini '90 (ne onaj poznati sa zastavom, nego jedan drugi).
Toni u finalu iz auta nabacuje pred koš nekome (Rađi? Divcu? Vrankoviću?) u reket na zakucavanje, sve se zbiva na visini preko tri metra, a lopta ("greškom") sama prolazi kroz obruč bez da je itko takne. Naravno, suci poništavaju koš, a Vladanko za Tonija onako iz prve procijedi "pa on naprosto ne može da omane".
Pozdrav!
27.10.2010. (13:29) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Neverin
ovo je dovoljno da te se stvrsta među komunjare cccccc :)
27.10.2010. (14:05) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Bookeraj
grozno. i sama se pridružujem vojsci onih koji žive doslovce bez prihoda. prodavat ću knjige :)
27.10.2010. (15:43) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
svijet u boci
@ J. A evo i tog legendarnog " koša" na 0.51:))
E a da je Gomeljski imao Lenjina na trici gdje bi mu bio kraj...
28.10.2010. (16:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
napomene
Nije pitanje gdje svrstati nekoga tko je nešto rekao/napisao, nego je li to točno ili nije. U knjizi Ive Goldsteina HRVATSKA POVIJEST, na str. 450, piše: „Privredni je rast najvažnija karakteristika tog perioda. Između 1952. i 1960. godine društveni proizvod u Hrvatskoj narastao je za 106%... Prosječni godišnji rast proizvodnje između 1953. i 1963. godino bio je 9,5%, a rast osobne potrošnje točno 10%. Tadašnji gospodarski rast, potpomognut zapadnom financijskom pomoći, bio je među najvišima u svijetu.“
28.10.2010. (17:33) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
svijet u boci
Još da sam stavio i linak....
http://www.youtube.com/watch?v=ca61xfyq6LU&feature=share
28.10.2010. (17:39) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
j.
@svijet, neizmjerno hvala! jest da malo fali vladanko, ali ni španjolac nije loš... :))))
@napomene, nisam ja to onako, ekonomski, nego iskustveno, naime do 1980. riječ kredit bila je nepoznata raji (o tome se odlučivalo u zadimljenom mraku komitetske sobe) u smislu državnog zaduženja (osim kao način da digneš kredit bez valutne klauzule, sagradiš kuću a ne platiš ništa, ali koliko je to moralno? jer taj kredit onda su vratili svi umjesto tebe samoga); lova koja je curila bila je Titina, kapa dolje, nitko nije pitao odakle...
Inače, Goldsteinu za utjehu, daleko veći privredni rast imao je Staljin u petoljetki početkom tridesetih. Jest da je tu industrijalizaciju glavom platilo desetak milijuna gladnih, kao i kod Maoa u njegovom velikom koraku naprijed.
Ono za čim plačemo jest socijalna sigurnost. Morali smo počiniti neko veliko s... pa da ostanemo bez posla. A to je uobičajeno podrazumijevalo supijano pjevanje zabranjenih pjesama ili slične nepodopštine.
Živio sam i ja u to, smatram (za svoj slučaj) lijepo doba kraja sedamdesetih i početka osamdesetih, kada je raspad bio još daleko, ali je tinjao u svakom dahu. Stega je popuštala, a liberalna kanibalska demokracija u svome najkaotičnijem obliku kakav smo imali prilike upoznati kasnije bila je još miljama daleko. Jedan div se povlačio, a drugi još nije stasao. Glavni problemi bili su nedostatak sadržaja iza deset navečer (sve je eksplodiralo s Univerzijadom!) i sve teža mogućnost zaposlenja (pratite li ciklus starih filomova na hrt1 srijedom navečer?) Ipak, svjestan sam da se radilo o čardaku ni na nebu ni na zemlji. Jer, da je valjao, opstao bi.
Nema druge, nego otrti suze i krenuti dalje u maglu.
Pozdrav!
28.10.2010. (20:03) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
.
Pozdrav prijateljima, i čežnji, koja...“ne jenjava, ne jenjava“
31.10.2010. (13:33) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...