Bilješke o piscu: Ksaver Šandor Gjalski (pravo njegovo ime Ljubomil Tito Babi?) ro?en je u mjestu Gredice, Hrvatsko zagorje, 26. X. 1854. god., a umro je 9. II. 1935. god. Pripovjeda?, romanopisac i novelist. Potje?e iz plemi?ke obitelji, a književno ime je uzeo po maj?inu ocu. Osnovnu je naobrazbu stekao privatnom poukom, gimnaziju polazio u Varaždinu, a pravo studirao u Zagrebu i Be?u. Kao upravni ?inovnik službuje u Koprivnici, Osijeku, Sisku, Sušaku i dr. Kasnije se zaposlio u Kraljevskoj zemaljskoj vladi u Zagrebu, a umirovljen je zbog neslaganja s Khuenovim režimom. Javnu politi?ku djelatnost zapo?inje kada je izabran u Hrvatski sabor. Bio je i predsjednik zastupništva Hrvatskoga sabora u Ugarsko-hrvatskom saboru u Budimpešti i veliki župan zagreba?ke županije. Nakon umirovljenja živi na imanju u Gredicama. Do njegovih politi?kih nazora obilježavaju koraci: u mladosti je oduševljeni pravaš, zatim poklonik slavenofilstva i unitarnega jugoslavenstva, a politi?ku karijeru okon?ava kao razo?arani federalist.
Od svih hrvatskih realista Gjalski je u svome književnome djelu ostvario najve?i tematski raspon. Iznimno otvoren razli?itim književnim i politi?kim strujanjima, pomalo pomodan i nekriti?an, prošao je nekoliko stvarala?kih faza kao i mnogi pisci. Bio je poklonik A. Šenoe, G. Flauberta, A. Schopenhauera i posebno Turgenjeva, a nisu ga mimoišli ni modernisti?ki poticaji te fantasti?ne, metafizi?ke i okultne teme. Njegovo je razumijevanje književnosti kao sredstva za odgoj i pouku, kako u prikazivanju života naroda, tako i u postizanju narodnih ciljeva. Još za vrijeme studija po?eo je pisati prve književne tekstove, novele Illustrissimus Battorych i Mari?on, objavio je u Viencu i tako u turgenjevljevskoj maniri (liri?nost, sentimentalnost, nostalgija) - koja ?e biti jedan od klju?nih uzroka razli?itosti tj. meko?e njegova realisti?noga opisivanja. Opisivao je kroniku zagorske plemi?ke sredine, obuhvativši je zbirkom Pod starim krovovima. Utjecaj Turgenjeva o?evidan je - kako u tematskom odabiru, tako i u pripovjednim postupcima - u romanima U novom dvoru i Na ro?enoj grudi.
Zanimljiv je tematski pomak u politi?kom romanu U no?i, koji je jedan od najboljih hrvatskih devetnaestostoljetnih romana. Središnji motivi vezani su uz pokvarenost u hrvatskome društvu i bezidejnu mladež koja je uvu?ena u politi?ke igre i iskorištena za tu?e interese. Roman je autorov obra?un s vlastitim mladena?kim pravaškim uvjerenjima, svojevrsna književna kritika pravaškoga politi?koga programa i otvoreno zauzimanje za Strossmayerova na?ela kulture, znanja i prosvjete.
U romanima Janko Borislavi? i Radmilovi? prikazuje, me?u prvima u hrvatskoj književnosti, duhovne nemire hrvatskih intelektualaca, njihove dvojbe i tragi?an svršetak, motiviran s jedne strane osobnim pitanjima, a s druge društvenom sredinom. U prvome, kojim za?inje misti?no-filozofsku tematiku pod utjecajem Schopenhauerove filozofije, gradi pri?u oko faustovskoga problema hrvatskoga »suvišnoga ?ovjeka«, dok je u drugome preko glavnoga lika, nadarena književnika koji je neshva?en u doma?im provincijskim kulturnim prilikama, zahvatio ondašnje hrvatsko društvo.
Posebno je zanimljiva novela u kojima odustaje od realisti?ne matrice i okre?e se psihološkim, odnosno parapsihološkim (misti?kim i okultnim) temama. Uglavnom slijede?i Šenoin postupak, napisao je i tri povijesna romana: Osvit - u kojemu pripovijeda o narodnome preporodu i bu?enju hrvatske nacionalne svijesti, Za materinsku rije? - posve?en doga?ajima iz 1848. i Dolazak Hrvata - u kojemu obra?uje doga?aje od doseljenja do pokrštavanja. U književnom romanu Pronevjereni ideali, obra?unao se s jugoslavenstvom, jednom od svojih politi?kih zabluda.
Po svom pripovjeda?kom na?inu pisanja je novelist i to se osobito osje?a u njegovim romanima. Njihova se struktura obi?no sastoji od nekoliko slika iz života junaka koje su prožete opisima krajolika, prikazom raspoloženja, lirskim razmišljanjima, ladanjskim razgovorima, sje?anjima i uspomenama. Stoga je njegov pripovjeda?ki postupak, zapostavljanjem doga?aja i ?vrstoga zapleta te postavljanjem lika, njegova stanja, njegovih osje?aja i razmišljanja u prvi plan, pomak prema modernome psihologiziranju i izravno prethodi književnomu pripovijedanju hrvatskih modernista. Tematski raznovrstan, uspio je zadovoljiti razli?ite idejne, politi?ke i književne ukuse i interese.
Bilješke o djelu: Novelisti?ka zbirka Pod starim krovovima predo?uje svijet zagorskih plemi?a za koje je pisac emocionalno vezan. Svaka je novela samostalna cjelina koja se tematski i pripovjeda?ki uklju?uje u zbirku. Smjenjuju se razni pripovjeda?i zgoda i uspomena. Pripovijedaju u prvom licu, tako da je pripovjeda? u dvostrukoj ulozi: pripovjeda?a i lika. Po na?inu pisanja, po tematskim zahvatima, Gjalski je bio izraziti realist. Najve?i umjetni?ki domet postigao je svojim zagorskim motivima predstavivši se u punom smislu kao pjesnik i slikar svog rodnog kraj
21.05.2011. (19:09)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
jedan
KSAVER ŠANDOR GJALSKI: POD STARIM KROVOVIMA
Bilješke o piscu:
Ksaver Šandor Gjalski (pravo njegovo ime Ljubomil Tito Babi?) ro?en je u
mjestu Gredice, Hrvatsko zagorje, 26. X. 1854. god., a umro je
9. II. 1935. god. Pripovjeda?, romanopisac i novelist. Potje?e iz plemi?ke
obitelji, a književno ime je uzeo po maj?inu ocu. Osnovnu je naobrazbu
stekao privatnom poukom, gimnaziju polazio u Varaždinu,
a pravo studirao u Zagrebu i Be?u. Kao upravni ?inovnik službuje u
Koprivnici, Osijeku, Sisku, Sušaku i dr. Kasnije se zaposlio u Kraljevskoj
zemaljskoj vladi u Zagrebu, a umirovljen je zbog neslaganja s Khuenovim
režimom. Javnu politi?ku djelatnost zapo?inje kada je izabran u Hrvatski
sabor. Bio je i predsjednik zastupništva Hrvatskoga sabora u
Ugarsko-hrvatskom saboru u Budimpešti i veliki župan zagreba?ke
županije. Nakon umirovljenja živi na imanju u Gredicama. Do njegovih
politi?kih nazora obilježavaju koraci: u mladosti je oduševljeni pravaš,
zatim poklonik slavenofilstva i unitarnega jugoslavenstva,
a politi?ku karijeru okon?ava kao razo?arani federalist.
Od svih hrvatskih realista Gjalski je u svome književnome djelu ostvario
najve?i tematski raspon. Iznimno otvoren razli?itim književnim i politi?kim
strujanjima, pomalo pomodan i nekriti?an, prošao je nekoliko stvarala?kih
faza kao i mnogi pisci. Bio je poklonik A. Šenoe, G. Flauberta,
A. Schopenhauera i posebno Turgenjeva, a nisu ga mimoišli ni
modernisti?ki poticaji te fantasti?ne, metafizi?ke i okultne teme.
Njegovo je razumijevanje književnosti kao sredstva za odgoj i pouku,
kako u prikazivanju života naroda, tako i u postizanju narodnih ciljeva.
Još za vrijeme studija po?eo je pisati prve književne tekstove,
novele Illustrissimus Battorych i Mari?on, objavio je u Viencu i tako u
turgenjevljevskoj maniri (liri?nost, sentimentalnost, nostalgija) - koja ?e
biti jedan od klju?nih uzroka razli?itosti tj. meko?e njegova realisti?noga
opisivanja. Opisivao je kroniku zagorske plemi?ke sredine, obuhvativši je
zbirkom Pod starim krovovima. Utjecaj Turgenjeva o?evidan je - kako u
tematskom odabiru, tako i u pripovjednim postupcima - u romanima
U novom dvoru i Na ro?enoj grudi.
Zanimljiv je tematski pomak u politi?kom romanu U no?i, koji je jedan od
najboljih hrvatskih devetnaestostoljetnih romana. Središnji motivi vezani
su uz pokvarenost u hrvatskome društvu i bezidejnu mladež koja je
uvu?ena u politi?ke igre i iskorištena za tu?e interese. Roman je autorov
obra?un s vlastitim mladena?kim pravaškim uvjerenjima, svojevrsna
književna kritika pravaškoga politi?koga programa i otvoreno zauzimanje
za Strossmayerova na?ela kulture, znanja i prosvjete.
U romanima Janko Borislavi? i Radmilovi? prikazuje, me?u prvima u
hrvatskoj književnosti, duhovne nemire hrvatskih intelektualaca,
njihove dvojbe i tragi?an svršetak, motiviran s jedne strane osobnim
pitanjima, a s druge društvenom sredinom. U prvome, kojim za?inje
misti?no-filozofsku tematiku pod utjecajem Schopenhauerove filozofije,
gradi pri?u oko faustovskoga problema hrvatskoga »suvišnoga ?ovjeka«,
dok je u drugome preko glavnoga lika, nadarena književnika koji je
neshva?en u doma?im provincijskim kulturnim prilikama,
zahvatio ondašnje hrvatsko društvo.
Posebno je zanimljiva novela u kojima odustaje od realisti?ne matrice i
okre?e se psihološkim, odnosno parapsihološkim (misti?kim i okultnim)
temama. Uglavnom slijede?i Šenoin postupak, napisao je i tri povijesna
romana: Osvit - u kojemu pripovijeda o narodnome preporodu i bu?enju
hrvatske nacionalne svijesti, Za materinsku rije? - posve?en doga?ajima iz
1848. i Dolazak Hrvata - u kojemu obra?uje doga?aje od doseljenja do
pokrštavanja. U književnom romanu Pronevjereni ideali, obra?unao se s
jugoslavenstvom, jednom od svojih politi?kih zabluda.
Po svom pripovjeda?kom na?inu pisanja je novelist i to se osobito osje?a u
njegovim romanima. Njihova se struktura obi?no sastoji od nekoliko slika
iz života junaka koje su prožete opisima krajolika, prikazom raspoloženja,
lirskim razmišljanjima, ladanjskim razgovorima, sje?anjima i
uspomenama. Stoga je njegov pripovjeda?ki postupak, zapostavljanjem
doga?aja i ?vrstoga zapleta te postavljanjem lika, njegova stanja,
njegovih osje?aja i razmišljanja u prvi plan, pomak prema modernome
psihologiziranju i izravno prethodi književnomu pripovijedanju hrvatskih
modernista. Tematski raznovrstan, uspio je zadovoljiti razli?ite idejne,
politi?ke i književne ukuse i interese.
Bilješke o djelu:
Novelisti?ka zbirka Pod starim krovovima predo?uje svijet zagorskih
plemi?a za koje je pisac emocionalno vezan. Svaka je novela samostalna
cjelina koja se tematski i pripovjeda?ki uklju?uje u zbirku.
Smjenjuju se razni pripovjeda?i zgoda i uspomena. Pripovijedaju u prvom
licu, tako da je pripovjeda? u dvostrukoj ulozi: pripovjeda?a i lika.
Po na?inu pisanja, po tematskim zahvatima, Gjalski je bio izraziti realist.
Najve?i umjetni?ki domet postigao je svojim zagorskim motivima
predstavivši se u punom smislu kao pjesnik i slikar svog rodnog kraj
21.05.2011. (19:09) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...