Mada nisam pratila Simpsone, navela si me da pročitam knjigu :-)). Umjetnost i poduka. Baš neki dan, našla sam se u društvu dvojice neoženjenih 35+. Razgovor se svodio na ljubav i sl .-)). Kao literaturu sam im preporučila Jane Austen i chick-lit :-)). Argumenti su mi bili da chick-lit prikazuje situacije iz našeg života, ogoljele. Tako ih lakše prepoznamo i možda počnemo drugačije ih doživljavati.
Nego, pročitala sam Muškarčina na kauču i oduševila me više nego Dežurna kučka :-)).
25.07.2010. (15:21)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Bookeraj- raj za pasionirane citatelje, izmedju ostalog navodi:
Premda se ljudi stoljećima služe pričama kao sredstvima za poduku, filozofi su tradicionalno bili sumnjičavi u pogledu obrazovne vrijednosti književnosti. Ipak, odnedavno i mnogi filozofi hvale njenu sposobnost da pouči. Martha Nussbaum je vjerojatno najpoznatija zagovornica takvog argumenta. U knjizi «Love's Knowledge» Nussbaum izriče hrabru tvrdnju da se određene istine mogu odgovarajuće prenijeti samo u umjetnosti. Premda njene spoznaje imaju brojne implikacije, Nussbaum se usredotočuje na nenadmašnu sposobnost književnosti da razotkrije moralne istine.» (Jennifer L. McMahon: «Funkcija fikcije: heuristička vrijednost Homera»)
Svakoj drustvenoj epohi nametnut je onaj specificni bioloski mozdani metilj, koji ce poput pomocnog sofera, upravljati karakternim osobinama i mentalitetom nase ljudske stereotipnosti. Na isti nacin kojim vjerojatno biva namijenjen cjelokupnom bioloskom razvoju zemlje. ( Vidi prve stranice Dawkinsonove knjige:“Najvece predstave na zemlji“). Mozda se upravo u tom obrucu odvija evolutivni tok sveukupnog zivota Planete, majstorski sazdanog na temeljima bas te Osrednjosti,i koja uvijek sluzi jednoj od svojih namjena: da u povremenim ciklusima iznjedri svoje vanredne Jedinke nadraslih osobina vlastitog roditelja.
Umjetnost i filozofija, kao da su medjusobni takmaci na covjekovim pojedinacnim evolutivnim dionicama, sve od prve pojave pecinskih grafita do danasnjih pulsirajucih neonskih nebodera.
Knjizevnost se ponekad isticala svojom smjeloscu ispred filozofije, koja radje tapka oko svojih vjecnih upita. Homerov junak Nitko, Sheaksperov Hamlet, Cervantesov Don Kihot, Goetheov Faust, Dostojevskov Idiot, kao da su uvijek prednjacili pred filozofijom svog vremena. Mozda je tu upitna tek prednost Nietzschevog Zaratustre na samom vrhuncu humanisticke filozofije 19. stoljeca.
Dok je Kafka posjeo knjizevnost na sam Olimp, kad se filozofija 20. stoljeca raspadala u vlastitom socijalnom reformatorskom trulezu, kotrljajuci se apsolutistickom nizbrdicom sve do samog dna danasnje liberalne kaljuze.
25.07.2010. (16:51)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Volio sam Simpsone, ali u prvih nekoliko sezona,a sada se radi o prežvakavanju i razžvakavanju jednog te istog. Pitam se je li potrebno uopće pisati ovakve knjige, ali dobro... Što na kraju misliš, vrijedi li čitati?
Pozdrav
25.07.2010. (23:59)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
fikcija dublja i jača od stvarnosti, uvijek, iz jednog razloga jer dobar autor može uzeti nekoliko autetičnosti i povezati ih potpuno drugim slijedom, igrati se s njima na puno bolnije ili zabavnije načine od stvarnosti, jednostavno jasno!!!! heheheheheh
28.07.2010. (00:22)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Vidiš, ja sam imala dobro čitateljsko iskustvo s knjigom 'South Park i filozofija'. To je iz istog serijala. Samo što je to možda tako zato jer je meni South Park bolji od Simpsona, koliko god oni imali kultni status. Onda sam čitala Seinfeld i filozofija i nije ni to bilo loše.
Još mi je ostalo Star Wars i filozofija, iako sumnjam da će me to oduševiti jer apsolutno ne volim Star wars.
28.07.2010. (22:01)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
"Razumijevanje aluzije združuje zadovoljstvo koje osjećamo kad vidimo nešto poznato, poput omiljene dječje igračke........" Ovo mi je jako lijepo napisano :)
29.07.2010. (10:17)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ZlicaOdOpaka
Mada nisam pratila Simpsone, navela si me da pročitam knjigu :-)).
Umjetnost i poduka.
Baš neki dan, našla sam se u društvu dvojice neoženjenih 35+. Razgovor se svodio na ljubav i sl .-)). Kao literaturu sam im preporučila Jane Austen i chick-lit :-)).
Argumenti su mi bili da chick-lit prikazuje situacije iz našeg života, ogoljele. Tako ih lakše prepoznamo i možda počnemo drugačije ih doživljavati.
Nego, pročitala sam Muškarčina na kauču i oduševila me više nego Dežurna kučka :-)).
25.07.2010. (15:21) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Severino
Bookeraj- raj za pasionirane citatelje, izmedju ostalog navodi:
Premda se ljudi stoljećima služe pričama kao sredstvima za poduku, filozofi su tradicionalno bili sumnjičavi u pogledu obrazovne vrijednosti književnosti. Ipak, odnedavno i mnogi filozofi hvale njenu sposobnost da pouči. Martha Nussbaum je vjerojatno najpoznatija zagovornica takvog argumenta. U knjizi «Love's Knowledge» Nussbaum izriče hrabru tvrdnju da se određene istine mogu odgovarajuće prenijeti samo u umjetnosti. Premda njene spoznaje imaju brojne implikacije, Nussbaum se usredotočuje na nenadmašnu sposobnost književnosti da razotkrije moralne istine.»
(Jennifer L. McMahon: «Funkcija fikcije: heuristička vrijednost Homera»)
Svakoj drustvenoj epohi nametnut je onaj specificni bioloski mozdani metilj, koji ce poput pomocnog sofera, upravljati karakternim osobinama i mentalitetom nase ljudske stereotipnosti. Na isti nacin kojim vjerojatno biva namijenjen cjelokupnom bioloskom razvoju zemlje. ( Vidi prve stranice Dawkinsonove knjige:“Najvece predstave na zemlji“).
Mozda se upravo u tom obrucu odvija evolutivni tok sveukupnog zivota Planete, majstorski sazdanog na temeljima bas te Osrednjosti,i koja uvijek sluzi jednoj od svojih namjena: da u povremenim ciklusima iznjedri svoje vanredne Jedinke nadraslih osobina vlastitog roditelja.
Umjetnost i filozofija, kao da su medjusobni takmaci na covjekovim pojedinacnim evolutivnim dionicama, sve od prve pojave pecinskih grafita do danasnjih pulsirajucih neonskih nebodera.
Knjizevnost se ponekad isticala svojom smjeloscu ispred filozofije, koja radje tapka oko svojih vjecnih upita.
Homerov junak Nitko, Sheaksperov Hamlet, Cervantesov Don Kihot, Goetheov Faust, Dostojevskov Idiot, kao da su uvijek prednjacili pred filozofijom svog vremena.
Mozda je tu upitna tek prednost Nietzschevog Zaratustre na samom vrhuncu humanisticke filozofije 19. stoljeca.
Dok je Kafka posjeo knjizevnost na sam Olimp, kad se filozofija 20. stoljeca raspadala u vlastitom socijalnom reformatorskom trulezu, kotrljajuci se apsolutistickom nizbrdicom sve do samog dna danasnje liberalne kaljuze.
25.07.2010. (16:51) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Belleepoque
Volio sam Simpsone, ali u prvih nekoliko sezona,a sada se radi o prežvakavanju i razžvakavanju jednog te istog. Pitam se je li potrebno uopće pisati ovakve knjige, ali dobro...
Što na kraju misliš, vrijedi li čitati?
Pozdrav
25.07.2010. (23:59) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Atma pas
fikcija dublja i jača od stvarnosti, uvijek, iz jednog razloga jer dobar autor može uzeti nekoliko autetičnosti i povezati ih potpuno drugim slijedom, igrati se s njima na puno bolnije ili zabavnije načine od stvarnosti, jednostavno jasno!!!! heheheheheh
28.07.2010. (00:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Piton007
meni najdarže rečenice potječu od Oscara Wilda i Simpsona
Bart: Ovo mi je najgori dan u životu !!!
Homer: No, no, ovo ti je najgori dan do sada...
28.07.2010. (20:40) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
macka_u_martama
Vidiš, ja sam imala dobro čitateljsko iskustvo s knjigom 'South Park i filozofija'. To je iz istog serijala. Samo što je to možda tako zato jer je meni South Park bolji od Simpsona, koliko god oni imali kultni status. Onda sam čitala Seinfeld i filozofija i nije ni to bilo loše.
Još mi je ostalo Star Wars i filozofija, iako sumnjam da će me to oduševiti jer apsolutno ne volim Star wars.
28.07.2010. (22:01) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Kenguur
"Razumijevanje aluzije združuje zadovoljstvo koje osjećamo kad vidimo nešto poznato, poput omiljene dječje igračke........"
Ovo mi je jako lijepo napisano :)
29.07.2010. (10:17) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...