Komentari

nepoznatizagreb.blog.hr

Dodaj komentar (16)

Marketing

  • čitač bez bloga

    Podsjetio si me i na moje djetinstvo tamo kasnih 60-tih. Nisam se kupala u Savi ali sjećam se kabina, tuševa i velike gužve. Djecu je uvijek zanimalo zašto ne mogu u Babinjak. I kupalište je nekom smetalo.

    avatar

    16.07.2010. (12:05)    -   -   -   -  

  • DUNDO

    ODLIČNO !!!!!! Opet sam se vratio u djetinjstvo . Prvi puta bio sam na splavi 1950 i to sam sa dečkima iz ulice . Nije nam bilo daleko dolazit sa Knežije ( Stonska , Imotska , Ljubuška , Cavtarska ulica ) , a naročito kad smo " brisali " iz škole u Horvačanskoj . Najzanimljuvije nam je bilo " lukati " kroz rupe u podu babinjaka . Sava je za ljetnih vručina bila toliko plitka da smo je mogli prehodati , sa jedne na drugu stranu . Još jedna zanimljivost . Točno nasuprot kupališta ,na drugoj strani Save , bilo je GRADSKO smetlište ( preteča Jakuševca ) . Ja se raznježio . Možda bi trebalo na mjestu starog kupališta poslagati drveni pod , postaviti tuševe , slavine za pitku vodu i boksove za ostavljanje garderobe . A oko svega da Tržnice Zagreb postave štandove za prodaju bezalkoholnih piča i sladoleda . Možda bi se mogao i ograditi jedan dio kao NUDISTIČKO sunčalište . Možda ideja bude i ostvarena , pod uvijetom da gosp. Bandić ostane gradonačelnik ( ni Bundeka nebi bilo bez njega ) . ZAR NE ??????

    avatar

    16.07.2010. (13:55)    -   -   -   -  

  • nepoznatizagreb

    Dundo, drago mi je da sam te podsjetio na mlade dane, morat ću pitati malo i mamu (koja je odrasla na Trešnjevci) kakva su njena sjećanja na te dane i kupanja na Savi (ona je pričala da su tada uglavnom išli u ono vrijeme nesređene rukavce kod Jaruna do kojih se išlo kroz kukuruze).
    Inače, ja baš ne dijelim tvoje mišljenje da je g. Bandić garant gradnje kupališta i bilo čega u ovom gradu. Slažem se da je on potaknuo i proveo dosta projekata u gradu, hvala mu na tome, no bilo je to uz podosta kontradiktornih priča (kao i ova sad na Cvjetnom trgu, kad se u interesu uređenja grada, što je za svaku pohvalu, pogoduje izvjesnom investitoru koji se razmeće svojom bahatošću i radi na "privatizaciji" centra grada umjesto da to bude čim više javna površina namijenjena svima), novca koji je nestajao kojekuda ... Vjerujem da postoje i drugi sposobni ljudi koji su u stanju napraviti prave stvari i bez da ulaze u mutne poslove ... a na nama je da ih prepoznamo i izaberemo na nekim slijedećim izborima.
    Drago mi je što je Bandić napravio u gradu to što je napravio (iako bi se i tu dalo raspravljati o mogućim drugim prioritetima), no nije mi drago što je to učinjeno uz sve ove afere.

    avatar

    16.07.2010. (14:36)    -   -   -   -  

  • ljelja

    Viš, viš i ja se kupala na Savi između veslačkog kluba i Savskog mosta, a nisam purgerica:)

    avatar

    16.07.2010. (14:43)    -   -   -   -  

  • nepoznatizagreb

    Dodao sam u post još nekoliko starih fotki i članaka iz novina kojima me je brzopotezno ponovo opskrbio VT!

    avatar

    16.07.2010. (15:03)    -   -   -   -  

  • DUNDO

    Gosp. Vanja . Slažem se sa Vašim mišljenjem , ali me iskustvo uči da se barem do sada u gradu Zagrebu našlo ( od 1945 ) samo dva gragonačelnika ( V. Holjevac i M.Bandić ) koji su ostavili trajni trag svojeg gradonačelnikovanja . Grad zagreb je uvijek imao največi proračun , a od toga za vrijeme ostalih gradonačelnika ostale su samo mrvice . Da pamtit će se i Dropulička , ali po RUŠENJU . A što se tiče priča o Bandiču ? Još za ništa nije OSUĐEN , ali zato zna zakone bolje nego pravnici Šprem i Josipović . Na primjer : Varšavska ? . Građevinsku nitko ne osporava ( barem ne više ) , ali se osporava prilaz sa vlasništva na javnu površinu ( Varšavska ). Nisam pravnik ali znam da svaki VLASNIK zemljišta ima PRAVO da mu država obezbjedi pristup na javnu površinu , pa ako i treba i na uštrb susjednih vlasnika . Svi koji su danas protiv izgradnje i obnove Zagreba ( i Varšavske ) , neka se upitaju KAKO BI ZAGREB danas izgledao da nije bilo HOLJEVCA i BANDIĆA ?

    avatar

    16.07.2010. (15:09)    -   -   -   -  

  • čitač bez bloga

    @NepoznatiZagreb, slažem se s tobom. Kupalo se i na Bundeku i Jarunu. Bundek je bio i prije Bandića. Veći i dublji nego što je sada . Barem mi se tako čini. Jedino što sad ima više cvijeća. Jarunska voda je bila čišća. Bijeli čisti oblutak i prozirna voda. Da, kroz kuruzu ili po nasipu do puno malih jezera. A onda su došle godine devastacije. Postali su gradska smetlišta. Dobro je da su ponovo uređeni i da se i moja djeca danas mogu kupati.

    avatar

    16.07.2010. (15:13)    -   -   -   -  

  • ZlicaOdOpaka

    Mama se kupala na/u Savi. Bio je i plivački klub, treniranje itd.
    Jedino sam se kupala u Bundeku, prije 30 god. I porezala stopalo na razbijenoj flaši u Bundeku :-)).

    avatar

    16.07.2010. (20:54)    -   -   -   -  

  • Jezičar

    .
    .
    1) U kronologiji nema velikog bazena na Šalati?!
    2) Na slici sava18.jpg nije sidro nego bitva.
    .
    .

    avatar

    16.07.2010. (23:58)    -   -   -   -  

  • DenMla

    Vanja, VT i GP - HVALA vam na izuzetno zanimljivom postu! Fotografije, skice i novinski članci iz vaših osobnih dokumentacijskih centara su nas podsjetili i na relativno nedavno nepovratno nestajanje Savskog kupališta iz kojeg se prepoznaje i opći modus operandi u takvim slučajevima: dotrajalost objekta, građanske inicijative, institucionalno prebacivanje odgovornosti, slučajni požarčić, urušavanje, potpuno iščezavanje ili prenamjena 'uz pomoć' svježeg kapitala.
    Što je sljedeće (ne spominjući Varšavsku!): Bubara, Gorica, Medika, planinarski domovi Susedgrad, Bizek.... ?
    Zato svi fotiće na ramena i put pod noge - svakog trena nastaje novo nestajanje :o(

    avatar

    17.07.2010. (00:53)    -   -   -   -  

  • nepoznatizagreb

    Jezičar: Istina, to je bitva - koja služi za sidrenje splavi!
    I ja sam primjetio da nedostaje podatak o velikom bazenu na Šalati, no u svojim izvorma nisam uspio naći podatak kada je sagrađen!

    DenMla:Hvala ti na pohvalama, znam da sve postove pratiš sa zanimanjem, a ovaj ovdje, o ZG-kupalištima je ponudio zaista "vatromet" informacija, i o značajnim godinama što se tog područja razvoja tiče, i o kronologiji nestajanja kupališta, gdje nas je sve puno zadužio VT svojom zbirkom novinskih izrezaka.
    No, tvojem pozivu na dokumentiranje grada i nestajanje gradskih znamenitosti (većih i manjih) želio bih dodati da čak nije bitno da se stvari u gradu mijenjaju na gore (što na neki način indirektno kazuje tvoj komentar, ali i naša ZG-svakodnevica), već da se stvari MIJENJAJU, same po sebi, zakonitošću prolaska vremena. I kad se stvari mijenjaju na bolje, opet se mijenjaju, i opet smatram važnim zabilježiti sadašnje stanje - jer će ono sutrašnje biti drukčije. Na tom polju je GP sa svojim blogom možda najkonzekventniji: on daje jednu sliku određenog mjesta i trenutka ZG-života, samo sa kratkim naslovom i ponekim komentarom u "komentarskom polju" i na nama čitaocima (tj. gledateljima) bloga je da te slike doživimo baš tako, kao izreske života, uglavnom bez pozitivnog ili negativnog predznaka.

    Moj je "žanr" priče drugačiji, više volim kratku priču ili putopis (iako volim GP-ov slikovni haiku i ponekad i ja ubodem dobar prizor tog tipa, to ipak nije moj žanr) i tu često, izravno ili neizravno, dam i svoj doživljaj, stav, kritiku ili pohvalu ... no, ja ipak prije svega vidim sebe kao kroničara ili turističkog vodića po nepoznatim ZG-stazama, a ne kao kritičara. Stoga, pozivam sve vas da dokumentirate SVE u gradu, sve što smatrate zanimljivim (a to je sve - jer sve je prolazno i mijenja se), i ono što smatrate dobrim i ono što smatrate lošim.

    A čemu sve to, možda se pitaju neki od vas?
    Iskreno da vam kažem, ne znam točan razlog. Možda zato jer na taj način bolje sagledavamo svijet oko sebe i bolje ga razumijemo. A možda samo zato da obratimo pažnju na ono što je oko nas, sada i ovdje.

    avatar

    17.07.2010. (22:32)    -   -   -   -  

  • DenMla

    Dragi NZ, GP i VT - uz sav sadržaj i ljepotu koju nam svakodnevno poklanjate, ove misli predstavljaju manifest koji sa zadovoljstvom prihvaćam!
    Gdje se treba potpisati :o))

    avatar

    18.07.2010. (01:22)    -   -   -   -  

  • nepoznatizagreb

    DenMla, već si se potpisao, redovnim praćenjem bloga i čestim sadržajnim komentarima koji obogaćuju objavljene postove! ;o)

    Naravno, hvala i svima ostalima koju na indirektan način sudjeluju u kreiranju ovog bloga, bilo komentarima, bilo mailovima meni direktno!

    avatar

    18.07.2010. (08:15)    -   -   -   -  

  • sekasmith

    Kako nostalgično. I kako zagrebački.
    Sjećam se kad su padala obećanja da će kupalište ponovno izgraditi, al mi je slika ostataka kupališta, ipak negdje u magli. A tolko sam slušala o tomu, tu mi je pokojni tata bil frajer, negdi 1930., žišku, ono hvalila sam se po dvorištu u Selskoj, u mom najranijem djetinjstvu: Mama je pričala da se utapljala (nikad nije bila neki plivač) a stari ju je spasil. Stari je bil komad, pa sportaš, a stara imala 45 kila, mada veliju da panika potopi i davljenika i spasitelja. Moš mislit kolko puta je bratu i meni to morala prepričati, već smo im na živce išli.
    Svaka ti čast na trudu, dok si ovo sve skupil, kaj Juhant nema u kolekciji još slika, stari zagrebački fakin, treba ga malo pohvaliti, onak.
    Ovo bi ti sve skup bilo i za jedno fino izdanje poput Zagrebakih motiva (Senečić).

    avatar

    23.07.2010. (09:37)    -   -   -   -  

  • sekasmith

    Kako nostalgično. I kako zagrebački.
    Sjećam se kad su padala obećanja da će kupalište ponovno izgraditi, al mi je slika ostataka kupališta, ipak negdje u magli. A tolko sam slušala o tomu, tu mi je pokojni tata bil frajer, negdi 1930., žišku, ono hvalila sam se po dvorištu u Selskoj, u mom najranijem djetinjstvu: Mama je pričala da se utapljala (nikad nije bila neki plivač) a stari ju je spasil. Stari je bil komad, pa sportaš, a stara imala 45 kila, mada veliju da panika potopi i davljenika i spasitelja. Moš mislit kolko puta je bratu i meni to morala prepričati, već smo im na živce išli.
    Svaka ti čast na trudu, dok si ovo sve skupil, kaj Juhant nema u kolekciji još slika, stari zagrebački fakin, treba ga malo pohvaliti, onak.
    Ovo bi ti sve skup bilo i za jedno fino izdanje poput Zagrebakih motiva (Senečić).

    avatar

    23.07.2010. (09:51)    -   -   -   -  

  • Ariana

    Drago mi je da koristite moja istraživanja sportske arhitekture u Zagrebu (i to pošteno navodite!). Koga zanima više, može pogledati moju knjigu "Sportska arhitektura u Zagrebu" (2005.), a i u časopisima "Prostor" i "Zagreb - moj grad" objavljujem povremeno neke nove teme.
    Netko je bio zainteresiran za bazen na Šalati, pa slijedi nekoliko rečenica o tome.
    Puno uspjeha u daljnjem radu i pozdrav svima koji vole Zagreb, Ariana

    1939.  Mali bazen na Šalati
    U veljači 1939. godine arhitekt Franjo Bahovec (1906.-1996.) projektira mali bazen i klupsku kuću Akademskoga teniskog kluba „Zagreb“ na najjužnijoj terasi visoravni Šalata. Bazen dimenzija 8ď‚´20 m i dubine 1,1-1,8 m, završen u ljeto iste godine kao prvi plivaći bazen u Zagrebu, bio je namijenjen samo članovima kluba. Klupska je kuća uređena već sljedeće godine. Prvi plivaći bazen otvoren svim Zagrepčanima plivalište je Sportskoga društva „Marathon“ na Savi, uređeno u rujnu 1939. prema projektu graditelja Branka Vlaha, mjesec dana nakon otvaranja maloga bazena na Šalati.

    1947.  Veliki bazen na Šalati
    Veliko otvoreno plivalište Bahovec je projektirao 1946. godine smjestivši ga na srednju terasu visoravni Šalata. Armiranobetonska je školjka dovršena već sljedeće godine, što je izravno utjecalo na nagli napredak plivačkoga i vaterpolskoga sporta u Zagrebu. Iste je godine, uz najstrože sanitarne kontrole jer još nisu postavljeni uređaji za pročišćavanje vode, održano državno prvenstvo u plivanju. Prve su ljetne sezone skakači u vodu trenirali na improviziranoj drvenoj skakaonici, ali je iduće godine prema nacrtima arhitekta Bahovca izgrađena prava olimpijska skakaonica s dvije daske na 3 m i zaletištima na 5 i 10 m visine, vrlo skladne armiranobetonske konstrukcije.
    Bazen je olimpijskih dimenzija, 50ď‚´22 m, s osam plivaćih staza. Postavljen je u smjeru sjever-jug. Na najplićemu sjevernom dijelu dubok je 1,3 m, dok je na južnome dijelu za potrebe skokova u vodu dubina čak 4,5 m. Na južnome dijelu sunčališta, uz ulaze, izvedena su dva manja prolazna bazena veličine 4ď‚´3 m, svaki s po četiri tuša, za pranje tijela i nogu prije ulaska u sam bazen.
    Godine 1947. zemljište oko bazena prekriveno je betonskim pločama te je izgrađena i posebna kućica s po pet muških i ženskih zahoda, na jugoistočnome kraju prostora za sunčanje. Zgrada za strojarnicu i uređaje za pročišćavanje vode bila je nazočna samo u izbetoniranim temeljima. Sa sjeverne, zapadne i južne strane bazena sljedeće su godine izvedene betonske neprekinute tribine za oko 4000 gledatelja, koje su u ljetnim špicama idealno služile kao dodatni sunčališni prostor.
    Plivalište je bilo predviđeno samo za sportske svrhe, a ne kao javno kupalište, ali naravno da je u nedostatku drugih uređenih kupališnih površina u gradu bilo nemoguće Zagrepčanima zabraniti njegovu uporabu pa su građani tijekom ljeta u velikom broju dolazili na Šalatu. Navečer su se projicirali filmovi i održavale glazbene, plesne i druge priredbe. Međutim, sanitarna inspekcija 1952. godine zabranjuje korištenje plivališta kao i održavanje bilo kakvih priredbi zbog nedostatka osnovnih sanitarnih uređaja za pročišćavanje bazenske vode i dovoljnoga broja uređenih pratećih prostorija. Stoga se sljedeće godine gradi najpotrebnije: kućica s uređajima za kloriranje bazenske vode, pa bazen dobiva privremenu sanitarnu dozvolu za javno korištenje.
    Plivalište je vrlo intenzivno korišteno sve do 1975. godine, kada je zbog potpuno zapuštenog stanja zatvoreno. Tek se 10-ak godina kasnije plivalište preuređuje, bazenska se školjka kompletno sanira, produbljuje za 50 cm, opločuje keramičkim pločicama i uvodi se finski preljev; izgrađuju se manji bazen za neplivače i praćakalište za djecu na istočnome kraju sunčališta te gradi pogonska zgrada ispod istočne sunčališne terase. Za potrebe Univerzijade '87 srušen je skladni, Bahovčev toranj za skokove i izgrađena nova skakaonica, izgleda samo djelomično kao stara, ali sada s četiri dodatna tornja za skokove s 3, 5 i 7,5 m visine. Betonske se tribine skraćuju tako da ostaju samo u dužini bazena s njegove zapadne strane. Južno od skakaonice izgrađena je nova zgrada s garderobom, restoranom i trim-kabinetom.

    avatar

    13.02.2015. (13:39)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...