Komentari

uskoplje.blog.hr

Dodaj komentar (17)

Marketing

  • afera

    koliko ih ovakvih ima?

    avatar

    10.06.2010. (12:50)    -   -   -   -  

  • satir

    samo 1.....drugi se drugacije zovu

    avatar

    10.06.2010. (14:36)    -   -   -   -  

  • oko

    To je još jedan od "strašnih" ljubušaka.

    avatar

    10.06.2010. (17:30)    -   -   -   -  

  • Bušič-

    Zdravko Bešlię je iz Posušja za vrijeme rata često je bio na Uskopaljskoj bojišnici za razliku od drugi koji Uskoplje nisu ni vidjeli a ostvarili su ista prava.

    avatar

    10.06.2010. (17:44)    -   -   -   -  

  • Kučo dijaspora

    Kako su danas igrali utakmicu doigravanja za Premijer ligu juniori i kadeti Sloge u Kaknju ? Hvala

    avatar

    10.06.2010. (22:11)    -   -   -   -  

  • HDZ

    Izgubili 3:1!
    Pozdrav Kučo!

    avatar

    10.06.2010. (22:39)    -   -   -   -  

  • Kučo

    HDZ hvala lipa mislim da nije loš rezultat.
    p.s.
    Neka pate oni koje smeta Sloga, a i HDZ

    avatar

    10.06.2010. (23:26)    -   -   -   -  

  • ratni drug

    Kučo jebote ,pa tvoj je Berluskoni,jebo te HDZ,on te i otjero iz Uskoplja,a trebao ti je dati kruh u ruke!!!

    avatar

    11.06.2010. (01:50)    -   -   -   -  

  • fr

    HDZ ukopaje narod u BiH

    avatar

    11.06.2010. (12:45)    -   -   -   -  

  • zna se

    Dali smo mu argetu i kiflu, hahaha. Ovi luzeri sad čovjeka uvjeravaju da ga je neko otjero. Kuču nisu mogli otjerati ni Turci a zašto bi ga tjerala jedina prava hrvatska stranka u BiH.

    avatar

    11.06.2010. (14:07)    -   -   -   -  

  • žirafa

    Zasto je u BiH duplo gore stanje nego u Hrvatskoj?? Jer u Bosni postoje 2 HDZ-a!

    avatar

    13.06.2010. (00:30)    -   -   -   -  

  • rale

    Kako vodi politiku HDZ istjera Hrvate iz BiH tj. iz FBiH. Sve biviši komunisti-bezbožnici ,titini pioniri koji ne znaju a i ne žele iz osobnih razloga pomoč svome narodu ,koji je se uspio u ratu očuvat i obranit.Da išta znaju što se tiče jebene politike ne bih dozvolili da toliko stranaka u Hrvatskom narodu ima, to je pod br. 1. pod broj 2. trebali bi podržavat poduzetnike i poticat ih da otvaraju tvornice da se ljudi zapošljavaju i da ostaju na ovim prostorima itd.

    A oni lopovi gledaju samo ukrast za sebe i svoje najmilije a briga je za cijelokupni Hrvatski narod kako ęe i od čega ęe živjet,

    avatar

    13.06.2010. (17:32)    -   -   -   -  

  • adz

    ZLOƈINI HVO-a POƈINJENI U JULU 1993. GODINE
    Objavljeno: 06. June 2007. 0000

    Pošta u centru Bugojna koju su zapalili pripadnici HVO-a

    U periodu od 17. do 28. jula 1993. godine, na podruĆØju bugojanske opƦine voĆ°ena je odluĆØujuƦa bitka za opstanak Bošnjaka Bugojna i legalnih institucija države Bosne i Hercegovine (BiH) na ovim prostorima.
    Snage Hrvatskog vijeƦa obrane (HVO) Bugojno, inspirisane idejom instaliranja vlasti paradržavne tvorevine \"Hrvatske zajednice Herceg – Bosna\" (\"HZ HB\") i na podruĆØju bugojanske opƦine i u konaĆØnom pripajanju ovih prostora Republici Hrvatskoj (RH), 17. jula 1993. godine su otpoĆØele otvorenu agresiju na Bošnjake Bugojna, njihovu imovinu i sve ono što je na ovim prostorima predstavljalo državu Bosnu i Hercegovinu.
    U odluĆØujuƦoj bitki za odbranu života ljudi, njihove imovine, grada i opƦine Bugojno, pa u krajnjem i države BiH, snage Armije i MUP RBiH, potpomognute svima onima kojima je BiH bila u srcu, uspijevaju nakon teških i neprekidnih jedanaestodnevnih borbi da zaustave agresiju HVO, da poraze i protjeraju snage HVO lojalne paradržavnoj tvorevini \"HZ HB\" i RH, sa prostora opƦine Bugojno.
    U toku realizacije agresorskih ciljeva – podĆØinjavanja Bošnjaka vlasti paradržavne tvorevine \"HZ HB\", odnosno njihovom \"eliminiranju\" sa ovih prostora, vojne i policijske formacije HVO Bugojno su poĆØinile mnogobrojne i raznovrsne zloĆØine nad Bošnjacima Bugojna. Najteži i najmnogobrojniji zloĆØini su poĆØinjeni u naseljima Vrbanja, DonjiƦi i ƈaušlije.
    U naselju Vrbanja ubijeno je 45 lica – Bošnjaka, žena i muškaraca, uglavnom civila, starosti od 19 do 82 godine. Ubijeni su : Hamdija AliƦ, Hašim AliƦ, Raif Cetin, Ahmet ƈizmo, Zenuh ƈizmo, Zahid ƈizmo, Emina DeliƦ, Hajrudin DeliƦ, Sulejman DeliƦ, Refik Elkaz, Džemal GrižiƦ, Rabija GrižiƦ, Vehab HabiboviƦ, Sulejman HadžibegoviƦ, Smail HodžiƦ, Mujo HoziƦ, Mirsad HuskiƦ, Hajrija KaragiƦ, Hatidža KaragiƦ, Sadik KaragiƦ, Samir KaragiƦ, Nazif KrkiƦ, Emin Ledenko, Sead MastaliƦ, Esad MušiƦ, Nermin NuhiƦ, Almir ŠehiƦ, Selmir ŠehiƦ, Elvedin Šeho, Amir ŠošiƦ, Muharem ŠušiƦ, Ekrem TaliƦ, Mesud TaliƦ, Senad TaliƦ, Senad TeskeredžiƦ, Sanija UĆØanbarliƦ, Ɛulsa Ugarak, Rabija Ugarak, Juso VelagiƦ, Muharem VelagiƦ, Nuhan VelagiƦ, Razija VelagiƦ, Sadik VelagiƦ, Sulejman VeliƦ i Nedžad ZuliƦ.
    Ubistva su izvršena pojedinaĆØno i masovno. Tijela su pronalažena u masovnim grobnicama, ali i na pojedinaĆØnim lokacijama. Masovne grobnice su otkrivene na livadi vlasništvo Fehke VelagiƦa, pored putne komunikacije Bugojno – Gornji Vakuf, na livadi vlasništvo Mustafe ƈoliƦa, dvije masovne grobnice, ispod bazena za vodu i neposredno uz makadamski put. Masovna grobnica je otkrivena i u rejonu BagariƦa gaja, a rijeka Vrbas je takoĆ°e predstavljala svojevrsnu masovnu grobnicu, jer su u i oko rijeke pronaĆ°ena tijela 11 žrtava zloĆØina.
    Gotovo na svim žrtvama zloĆØina, uoĆØeni su tragovi zlostavljanja prije smrti, odnosno tragovi masakriranja tijela nakon smrti. U kakvim su mukama tada umrli mnogi Bošnjaci, nama vjerovatno nikad neƦe biti poznato.
    I u naselju DonjiƦi, u blizini ATP \"Špedicija\" i Prve osnovne škole (tada OŠ \"Vojin PaleksiƦ\"), je poĆØinjen masovni zloĆØin nad Bošnjacima. Pripadnici I bojne 104. HVO brigade \"Eugen Kvaternik\" ubili su šestoro Bošnjaka. Ubijeni su: Bahrija ƆatiƦ, Fahrudin ƆatiƦ, Sulejman Fuka, Fahrija HaraĆØiƦ, Nejra RamiƦ i Nusret RamiƦ. Njihova tijela, u nekoliko sluĆØajeva i masakrirana, pronaĆ°ena su, uglavnom, na mjestima ubistva.
    U naselju ƈaušlije, u rijeci Vrbas, pronaĆ°ena su tijela trojice ubijenih Bošnjaka, civila starije dobi, Nusreta ƆatiƦa, Seada ƆatiƦa i Huse HusiƦa. Na tijelima žrtava su bili vidljivi tragovi teškog fiziĆØkog zlostavljanja prije smrti.
    Pored navedenih ubistava, pripadnici HVO Bugojno su poĆØinili i još neka, u ostalim bugojanskim naseljima, ali smo ovdje pokušali spomenuti ona najbrutalnija i najmnogobrojnija.

    Zloglasni logor HVO-a Motel Akvarijum u kojem su bili zatoĆØeni bošnjaĆØki civili- Bojovnici HVO-a su ga, nakon što su bili prisiljeni da se povuku, zapalili kako bi prikrili tragove.
    Pored zloĆØina ubistva, pripadnici HVO Bugojno su veƦi broj Bošnjaka zatoĆØili u logoru u Motelu \"Akvarijum\". ZatoĆØeni Bošnjaci, njih 45, meĆ°u kojima i djeca od dvije godine, žene i starije osobe, bili su žrtve razliĆØitih oblika zlostavljanja. Svi su bili izloženi psihiĆØkom zlostavljanju, prisiljavani da posmatraju fiziĆØko zlostavljanje ostalih zatoĆØenika, da pjevaju ustaške pjesme, prijeƦeno im je smrƦu, a posebno su iznurivani glaĆ°u i žeĆ°u. VeƦi broj zatoĆØenih Bošnjaka je fiziĆØki zlostavljan – premlaƦivan, kao i odvoĆ°en na prisilni rad na linije fronta izmeĆ°u Armije RBiH i HVO. Od svih zatoĆØenika je opljaĆØkana sva imovina koju su posjedovali. Neki su od posljedica zlostavljanja umrli nedugo nakon oslobaĆ°anja iz logora, a mnogi i danas osjeƦaju posljedice fiziĆØkog zlostavljanja.
    N

    avatar

    13.06.2010. (19:11)    -   -   -   -  

  • Stranka Demonskog Aludira

    ZLOČINI TREĘEG KORPUSA Armije BiH POČINJENI U JULU I AUGUSTU 1993. GODINE NAD BUGOJANSKIM HRVATIMA

    U razdoblju dok je Cikotię bio zapovjednik Bugojna ubijeno je 311 tamošnjih Hrvata, 35 ih se još uvijek vode kao nestali, preko 2000 ih je prošlo kroz deset bugojanskih logora, a etnički je očišęeno preko 15.000 Hrvata

    avatar

    15.06.2010. (05:45)    -   -   -   -  

  • Stranka Demonskog Aludira

    ZLOČINI TREĘEG KORPUSA Armije BiH POČINJENI U JULU I AUGUSTU 1993. GODINE NAD BUGOJANSKIM HRVATIMA

    U razdoblju dok je Cikotię bio zapovjednik Bugojna ubijeno je 311 tamošnjih Hrvata, 35 ih se još uvijek vode kao nestali, preko 2000 ih je prošlo kroz deset bugojanskih logora, a etnički je očišęeno preko 15.000 Hrvata

    avatar

    15.06.2010. (05:45)    -   -   -   -  

  • Stranka Demonskog Aludira

    ZLOČINI TREĘEG KORPUSA Armije BiH POČINJENI U JULU I AUGUSTU 1993. GODINE NAD BUGOJANSKIM HRVATIMA

    U razdoblju dok je Cikotię bio zapovjednik Bugojna ubijeno je 311 tamošnjih Hrvata, 35 ih se još uvijek vode kao nestali, preko 2000 ih je prošlo kroz deset bugojanskih logora, a etnički je očišęeno preko 15.000 Hrvata

    avatar

    15.06.2010. (05:46)    -   -   -   -  

  • Stranka Demonskog Aludira

    ZLOČINI TREĘEG KORPUSA Armije BiH POČINJENI U JULU I AUGUSTU 1993. GODINE NAD BUGOJANSKIM HRVATIMA

    U razdoblju dok je Cikotię bio zapovjednik Bugojna ubijeno je 311 tamošnjih Hrvata, 35 ih se još uvijek vode kao nestali, preko 2000 ih je prošlo kroz deset bugojanskih logora, a etnički je očišęeno preko 15.000 Hrvata

    Istodobno uz odlazak bivših političkih i vojnih dužnosnika Herceg Bosne Jadranka Prlięa, Brune Stojięa, Milivoja Petkovięa, Slobodana Praljka, Valentina Ęorięa i Berislava Pušięa u Haag, bošnjački državni i vojni vrh priprema imenovanje novih generala u vojsci FBiH, a mešu njima se nalazi i brigadir Selmo Cikotię, u ratu zapovjednik operativne grupe "Zapad" Treęeg korpusa Armije BiH, smješten u Bugojnu u razdoblju od 8. veljače 1992. do 30. ožujka 1994. godine.
    Izaslanstvo Udruge obitelji odvedenih Hrvata Bugojna Selmu Cikotięa, kojega takošer aktivno istražuje i Haaški tribunal, drži najodgovornijim za nestanak zatočenih bugojanskih Hrvata, te ubojstvo preko 140 bugojanskih Hrvata što se može svrstati pod kategoriju ratnih zločina. Cikotięa se drži odgovornim i za sva zlodjela i zločine u zoni odgovornosti Treęeg korpusa i operativne grupe Zapad.

    Sandžaklija iz JNA

    Selmo Cikotię rošen je 25. siječnja 1964. godine u selu Trpezi, opęina Ivangrad u Sandžaku. Pored vojne gimnazije "Bratstvo i jedinstvo" u Beogradu završio je 1986. godine i Vojnu akademiju kopnene vojske u Zadru. Stupio je u aktivnu službu u JNA u kojoj je bio sve do 5. svibnja 1992. godine, kada se stavio na raspolaganje Teritorijalnoj obrani u Sarajevu.

    Bugojno je nakon rata dobilo nove vizure - novoizgrašeni Islamski centarBrigadir Cikotię je u vojnome smislu stručna osoba koji je svojedobno spadao u kategoriju zapadno-orijentiranih časnika no u suradnji sa Sandžaklijama Ejupa Ganięa, te u Bugojnu s Kemalom Šafięem prilagošavajuęi se uvjetima vrlo brzo i uspješno se utopio u islamističku liniju Armije BiH. Vrlo brzo je preko zapovjednika Samostalnog bataljuna te časnika za vezu Štaba oružanih snaga RBiH sa Unproforom došao do dužnosti zapovjednika Operativne grupe Zapad pri Treęem korpusu Armije BiH s koje je otišao na dužnost u Sedmi korpus Armije BiH. Temeljem zapovijedi Alije Izetbegovięa upuęen je 17. prosinca 1994. na dužnost vojnog izaslanika BiH u SAD.

    Prikupljenim saznanjima o odgovornosti Cikotięa za ratne zločine u Bugojnu, gdje je bio i zapovjednik Grada, oduzeta mu je viza za boravak na teritoriju SAD-a te prijevremeno vraęen s mjesta vojnoga izaslanika. Nakon povratka obnašao je dužnost zamjenika komandanta Prvog korpusa Vojske Federacije. Na dužnost komandanta Prvog korpusa postavljen je 10. studenoga 2000. godine.
    Tvrdnja političkoga i vojnoga vrha tada R BiH i Armije BiH da su za sukobe izmešu Hrvata i Bošnjaka krivi Hrvati jer su oni ti koji su izazvali sukob, pa i u Bugojnu, ne može proęi kao opravdanje niti učenicima u osnovnoj školi, a posebice haaškim istražiteljima. Dolazak Selme Cikotięa za zapovjednika Operativne grupe Zapad u Bugojno značio je i aktivnu pripremu Bošnjaka za sukob, kako to Cikotię, kaže sa "ustašama".
    Cikotię je napad na "ustaše" pripremio prije početka sukoba u Bugojnu od 25. 6. 1993. godine izdavši naredbu pod brojem 01/429-93. u kojemu organizira i traži udar na punktove HVO-a. Ovim napadom Hrvati Lašvanske doline i postrojbe HVO-a došle su u apsolutno okruženje i zbog svoje obrane su i optuženi.

    Cikotię je svoj podmukli plan uspio realizirati u Bugojnu, što je zorno vidljivo iz izvanrednog borbenog izvješęa Štabu vrhovne komande broj 02-31-599-1 od 22. 7. 1993. u kojemu stoji:
    "Ustaške se snage nalaze u blokadi u gradu, grad je skoro kompletan pod našom kontrolom gdje se nalaze njihove snage u blokadi. Tokom dana likvidirana je komanda Treęe bojne u naselju Čipuljię. Sada se vode borbena djelovanja oko komande Druge bojne i na prilazima brda Gorica gdje se nalazi glavni stožer i Centar Veze. Sela Vrbanja, Crnički Podovi, Crniče, Garački Podovi, Čurčięa Lud, Čaušlije, Bristovi, Vučipolje, Kandija, te Humac, snage 307. motorizirane brigade drže u blokadi uz aktivna djelovanja".

    Hrvati kao živi štitovi

    Svoje zločinačke aktivnosti Selmo Cikotię dovršio je do 29. srpnja, a aktivnosti je nastavio prema Uskoplju prema veę napravljenom planu, ali je tamo zaustavljen. Za bugojanske Hrvate kalvarija je nastavljena nakon pada Bugojna. U deset bugojanskih logora je završilo preko 2.000 Hrvata, od kojih su temeljem Cikotięevih zapovijedi završili na bojišnicima Uskoplja i Donjega Vakufa kao živi štit ili radna snaga za kopanje rovova gdje su mnogi izgubili živote. U razdoblju od 18. srpnja pa do kraja 1993. godine u Bugojnu je ubijeno 311 Hrvata, 35 ih se još uvijek vode kao nestali, od kojih je 20 zatočenika logora Stadion koje evidentirao i Mešunarodni Crveni križ kao zatočenike.
    Od 19. srpnja pa do 25. studenoga 1993. godine u masovnim grobnicama sahranjen je veliki broj zatočenih bojovnika, primjerice u Gračanici 23, Odžaku 11, Gorici sedam, Bristovima tri, a etnički je očišęeno preko

    avatar

    15.06.2010. (05:48)    -   -   -   -  

  • Stranka Demonskog Aludira

    Od 19. srpnja pa do 25. studenoga 1993. godine u masovnim grobnicama sahranjen je veliki broj zatočenih bojovnika, primjerice u Gračanici 23, Odžaku 11, Gorici sedam, Bristovima tri, a etnički je očišęeno preko 15.000 bugojanskih Hrvata.
    I sada su u Haagu šestorica Hrvata zbog obrane hrvatskoga puka pred razularenim Cikotięevim mudžahedinima, a brigadir Selmo se predlaže za generala Vojske BiH. Nije pošteno i ne treba šutjeti.

    Borba protiv "ustaša"

    Za list Ljiljani je Cikotię 24. studenoga 1993. godine izjavio: "Što se ustaša tiče mislim da na ovom području, dakle u gornjovrbaskoj dolini, više nikakvi pregovori ne mogu doęi u obzir... Svjesni smo činjenice da ęemo imati državu koliku vojno možemo braniti". A za Travnički Ljiljan je takošer izjavio: "Ustašama nikada nisam vjerovao, zato sam otvoreno pripremao svoje ljude za rat protiv njih u Bugojnu".

    Nagrade za zlodjela

    Za sva ova zločinačka djela Selmo Cikotię je nagrašen odličjem "Zlatni ljiljan", novčanom nagradom od zapovjedništva ŠVK OS RBiH, te pohvalom NŠVG OS RBiH iz rujna 1993. godine.
    Kada je u Jablanici Selmo Cikotię usmeno informirao nadrešene Halilovięa i Bilajca o ishodu bitke za Bugojno vidljivo je da je kod njih izazvao iznenašenje i odobravanje, a kod članova glavnoga Štaba Armije BiH nevjericu u tako "odrašen" posao.

    avatar

    15.06.2010. (05:49)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...