Festival ljubavi i erotike CasanovaFest u Vrsaru poziva sve blogere da mu se pridruže prijavom na nagradni natječaj za blogersku erotsku priču. Svaki sudionik može poslati jednu ili više priča koje govore o erotici, ljubavi, spolnosti i srodnim životnim radostima i jadima na natječaj koji traje od 18. svibnja do 18. lipnja. Svojim komentarima pobjedničku priču izabrat će sami blogeri. Autor pobjedničke priče dobiva primamljivu nagradu: plaćene putne troškove i tri polupansiona za dvoje u Vrsaru. Sve o natječaju potražite na blogu Casanova Fest priče. Zaposlite svoje prste i što prije pošaljite zanimljive pričice. Pobjednik će dobiti priliku sudjelovati na književnoj večeri posvećenoj blogosferi i blogerskoj literaturi.
19.05.2010. (08:20)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
"ZADUZEN OTAC NEPRIJATELJ JE SINU". Bengalska poslovica
Dragi prijatelji,
Fenomen "Seherezade", uci nas to i poruka pjesme iz "Bijele kule" za danasnje tihovanje, je u odrzavanju razine svjezine postupka, cina, zivota uopce, vokabularom operativaca to bi se reklo ODRZAVANJE RADNE TEMPERATURE. Zato, dragi prijatelji, kada primjetite da stvar korodira, dodajte joj pinku svoje energije, i ona ce zasjati posebnim sjajem. Ni bengalska poslovica ne ostavlja nerazrijesenom dvojbu izmedju duga, kao tekovine rutine i potrosnje, i sopstvenog stvaralackog cina:
43. NE DOLAZI MI VISE S NISKAMA,
KOJE SU SE RAZNIZALE
Ne dolazi Mi vise s niskama,
koje su se raznizale,
s cipelama, koje su se izlizale,
ne dolazi Mi vise s privjescima od jucer.
Zeljan sam te vidjeti s novom ogrlicom,
zeljan sam cuti neke nove price.
Ne kloni, Seherzado,
nemoj sebe umarati
potrosenim nocnim sapatima,
kad je zora vec za oknom, a java za snom.
"Bijela kula", knjiga 68. Zapisala Vesna Krmpotic
Puno pozdrava iz Sombora
19.05.2010. (08:22)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Benzin Crnka i plavuša se voze autom i ... ostanu bez benzina. - Zašto smo stali? - pita plavuša. - Ostali smo bez benzina - odgovara crnka. - Vidiš kako si ti pametna, ja bih i dalje vozila - reče plavuša.
Bus Sede dve plavuše na autobuskoj stanici. Naiđe bus i jedna upita: - Oprostite, mogu li ovim busom do Valjeva? - Na žalost, ne možete, odgovori vozač. A druga će plavuša: - A ja?
Četiri ili osam Konobar donosi plavuši naručenu pizzu: - Želite li da je razrežem na četiri ili osam komada? - Razrežite na četiri - jer osam ne bih mogla da pojedem..
19.05.2010. (09:01)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Narodi so bogati, ko živijo kot reveži in ko se nihče ne meni za to, kar mu primanjkuje, marveč za to, kar potrebuje.
Niccolo Machiavelli, italijanski pisec
Bodimo bolj dobri, ne manj slabi
To predlagata William McDonnough in Michael Braungart, ustanovitelja industrijske filozofije »od zibke do zibke« (Cradle to Cradle; C2C), ki prinaša fantastične rešitve efektivne in zares ekološke industrijske proizvodnje. Zakaj sem poudaril, da je ta proizvodnja zares ekološka?
Zato, ker velika večina sedanjih rešitev temelji na zmanjševanju slabega. Če zmanjšam onesnaževanje, še vedno onesnažujem, še vedno sem slab. Kaj je v tem ekološkega? Nič. Ekologija se ne začne, ko neham smetiti, ampak ko moje smeti postanejo koristne, dobre. Da pa bi to bilo možno, morajo izdelki, ki jih uporabljam, biti izdelani iz čistih surovin.
V takem primeru postane večanje potrošnje dobro, saj več smeti pomeni več koristi za tehnološke in biološke sisteme. Več potrošnje pomeni več kroženja blaga in denarja, kar prinaša koristi tudi gospodarstvu. Ekologija in ekonomija nista nujno skregani! Le za to je treba poskrbeti, da izdelke naredimo inteligentno, tako da se vse snovi lahko vrnejo bodisi v proizvodni proces (postanejo spet surovine) ali pa se vrnejo v naravo (razgradijo se na kompostu brez negativnih učinkov).
Zato se tej ideji reče »od zibke do zibke«. Kroženje snovi je v idealnem primeru neskončno, z optimizirano potrošnjo energije, izgubo materialov v procesu, z manj odvisnosti od surovin iz narave.
Ivan Dobra Žirjanin: Mojoj Dalmaciji (Dupli sonetni vinac), Molitva žirajski' oltaro
«Matica Zadrana», Zadar,
Jednostavnošću, odmjerenošću, nasmijanošću i dubokom vezanošću uz rodni kraj nikoga nije ostavljao ravnodušnim. Stihovi su mu zvonili prirodno, zvonko i bodro, ali ne i banalno, ne u imitaciji narodne pjesme, ili u maniri prokušanih sentimentalnih invokacija. Ivan Dobra stvara stihove u formi soneta, što znači da strpljivo i disciplinirano radi na svakoj pjesmi, tražeći najbolja poetska rješenja, a to je već osobina književnika.
Govor svoga otoka Žirja digao je do književnih visina, ostajući trajno vezan uz njegovu melodičnost, gipkost i leksičko bogatstvo. Kako bi naglasio vezanost uz mjesto podrijetla, vlastitom prezimenu dodaje ime rodnog otoka i postaje Ivan Dobra Žirjanin.
Ipak, ako je suditi po stihovima, a oni su izraz dubokih ljudskih osjećaja ovog čovjeka, život između dviju Domovina nije mu donosio duševni mir. Bio je raspolovljen. Stoga nam se čini logičnim Dobrin povratak u rodnu zemlju. Kao što je odlazak iz nje bio težak i dramatičan, tako ni povratak nije posut ružama. Trideset godina izbivanja ostavilo je traga. Otišao je kao mladić, a vraća se kao zreo čovjek. U Americi su ostala djeca, a u Hrvatskoj ga je dočekao materinski jezik, mladenačke uspomene, krajolik i nekoliko prijatelja i rođaka. Ponovo se treba, kako narod kaže «kućiti», savladavati razne birokratske i psihološke barijere, upoznavati Domovinu i njezine ljude u novim uvjetima, ali sa starim manama, ali jednako kao i u mladosti uživati u ljepoti rodnog otoka, slušati milozvučni rodni žirjanski čakavski koine koji, na žalost, govori sve manji broj žitelja, uživati u jadranskim otocima, časnom gradu Šibeniku, ljepoti drage mu Dalmacije i cijele Croatie.
-Nakon povratka u Hrvatsku 2008., Ivan Dobra Žirjanin objavljuje atraktivnu zbirku pjesama pod naslovom «Mojoj Dalmaciji (dupli sonetni vienac)» u izdanju «Matice Zadrana» iz Zadra. Nadahnuti predgovor zbirci napisao je dr. Ivo Šoljan, dok se kao urednik, lektor i korektor javlja zadarski književnik, također Žirjajnin, Roko Dobra. U podnaslovu zbirke vidljivo je kako je riječ o duplom sonetnom vijencu, a takvih je uradaka malo na nacionalnoj razini, a koliko smo obaviješteni, na čakavskom dijalektu ovo je prva knjige ovakve vrste. U pravu je dr. Šoljan kada u predgovoru ističe kako Ivan Dobra «sklada tehnički visoko zahtjevnu, tešku , virtuoznu poeziju, poetske tekstove koji zahtijevaju veliku disciplinu, solidno prozodičko umijeće, intelektualnu gipkost i razigranost jezika i vrijeme; puno, puno, puno vremena... I, svakako, obilje iskrene ljubavi prema pjesničkom zanatu i prema rodnoj grudi, neusporedivoj nam Dalmaciji!»
Navedena pohvala, po nama, dolazi još više do izražaj, ako upozorimo da Dobra piše govorom svoga rodnog otoka, dakle subdijalektom. Tim su govorom ispjevane narodne pjesme, izgovorene brojne mudre misli, napisana ljubavna pisama, ali nikada ne i dupli sonetni vijenac. Kako ističe dr. Šoljan, «i jezik Ivana Dobre Žirjanina jezik je jednog relativno malog i sasvim posebnog dalmatinskog ambijenta – leksika, sintaksa, infleksije, i drugih jezičnih čudesa – sve se to odjednom prenosi u vrlo blizak i drag i prepoznatljiv, a ipak ponešto drugačiji i egzotični svijet!... To je zasigurno jedan od elemenata koji Dobrinu poeziju čini 'teškom' i ograničenom u njenom demografskom dometu, a opet toplo specifičnom i vrlo neposrednom za one kojima je taj zemljopisni prostor u srcu i u genima».
Usuđujemo se Dobrin napor usporediti s onima prof. Božanića koji je ovjekovječio jezik rodnog Visa, ili Joje Ricova koji je to učinio s govorom svojih Kali. Dobrini soneti pisani su engleskim ili Shakespeareovim modelom ove pjesničke forme. Na predmetno – tematskoj razini. Dobrini su soneti apoteoza dalmatinskom krajoliku, poglavito otocima, ali nadasve, lijepoj čakavskoj riči. Međutim, Dobrini soneti i njihov govor zbog sjajne rime i razvedenih poetskih slika bliski su svakom čitatelju koji poznaje hrvatski jezik. Za one kojima bi neke riječi predstavljale problem prof. Roko Dobra napisao je rječnik manje poznatih leksema koje su objavljene na kraju zbirke.
Izuzetna nam je čast i veliko zadovoljstvo pozvati Vas na otvorenje samostalne izložbe maketa drvenih kućica
Zvonka Drgalića Drge
"HIŽE"
u petak, 21. svibnja 2010. godine, u 18,30 sati, u Muzeju „Matija Skurjeni“, Novi Dvori u Zaprešiću
Organizator izložbe je Klub Zaprešićana „Zapreščan“
Izložbu maketa drvenih hiža upotpunjuju izložene fotografije starih kuća Zaprešića i zaprešićkog kraja autora Milana Pernara.
O radu autora govorit će Lahorka Rožić, prof., akademska slikarica, autorica teksta u katalogu
Otvorenje izložbe poprati će pjesnički Branke Laljak i glazbeni program KUD-a Januševec
Izložba se može pogledati u radno vrijeme Muzeja, do 04. lipnja 2010. godine.
Više o izložbi na www.akademija-art.hr
-- Uredništvo / Editorial Akademija-Art - hrvatski web portal za likovnu umjetnost, kulturu i životni stil web: www.akademija-art.hr e-mail: aa@akademija-
19.05.2010. (09:35)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
objavljeno i na linku -> http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=44182 uz kom.
19.05.2010. (08:18) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Književni natječaj za blogersku erotsku priču
Festival ljubavi i erotike CasanovaFest u Vrsaru poziva sve blogere da mu se pridruže prijavom na nagradni natječaj za blogersku erotsku priču. Svaki sudionik može poslati jednu ili više priča koje govore o erotici, ljubavi, spolnosti i srodnim životnim radostima i jadima na natječaj koji traje od 18. svibnja do 18. lipnja. Svojim komentarima pobjedničku priču izabrat će sami blogeri. Autor pobjedničke priče dobiva primamljivu nagradu: plaćene putne troškove i tri polupansiona za dvoje u Vrsaru. Sve o natječaju potražite na blogu Casanova Fest priče. Zaposlite svoje prste i što prije pošaljite zanimljive pričice. Pobjednik će dobiti priliku sudjelovati na književnoj večeri posvećenoj blogosferi i blogerskoj literaturi.
19.05.2010. (08:20) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
"ZADUZEN OTAC NEPRIJATELJ JE SINU". Bengalska poslovica
Dragi prijatelji,
Fenomen "Seherezade", uci nas to i poruka pjesme iz "Bijele kule" za danasnje tihovanje, je u odrzavanju razine svjezine postupka, cina, zivota uopce, vokabularom operativaca to bi se reklo ODRZAVANJE RADNE TEMPERATURE. Zato, dragi prijatelji, kada primjetite da stvar korodira, dodajte joj pinku svoje energije, i ona ce zasjati posebnim sjajem. Ni bengalska poslovica ne ostavlja nerazrijesenom dvojbu izmedju duga, kao tekovine rutine i potrosnje, i sopstvenog stvaralackog cina:
43. NE DOLAZI MI VISE S NISKAMA,
KOJE SU SE RAZNIZALE
Ne dolazi Mi vise s niskama,
koje su se raznizale,
s cipelama, koje su se izlizale,
ne dolazi Mi vise s privjescima od jucer.
Zeljan sam te vidjeti s novom ogrlicom,
zeljan sam cuti neke nove price.
Ne kloni, Seherzado,
nemoj sebe umarati
potrosenim nocnim sapatima,
kad je zora vec za oknom, a java za snom.
"Bijela kula", knjiga 68. Zapisala Vesna Krmpotic
Puno pozdrava iz Sombora
19.05.2010. (08:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Benzin
Crnka i plavuša se voze autom i ... ostanu bez benzina.
- Zašto smo stali? - pita plavuša.
- Ostali smo bez benzina - odgovara crnka.
- Vidiš kako si ti pametna, ja bih i dalje vozila - reče plavuša.
Bus
Sede dve plavuše na autobuskoj stanici.
Naiđe bus i jedna upita:
- Oprostite, mogu li ovim busom do Valjeva?
- Na žalost, ne možete, odgovori vozač.
A druga će plavuša:
- A ja?
Četiri ili osam
Konobar donosi plavuši naručenu pizzu:
- Želite li da je razrežem na četiri ili osam komada?
- Razrežite na četiri - jer osam ne bih mogla da pojedem..
19.05.2010. (09:01) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Misel tedna
Narodi so bogati,
ko živijo kot reveži in ko se nihče ne meni za to,
kar mu primanjkuje,
marveč za to, kar potrebuje.
Niccolo Machiavelli, italijanski pisec
Bodimo bolj dobri, ne manj slabi
To predlagata William McDonnough in Michael Braungart, ustanovitelja industrijske filozofije »od zibke do zibke« (Cradle to Cradle; C2C), ki prinaša fantastične rešitve efektivne in zares ekološke industrijske proizvodnje. Zakaj sem poudaril, da je ta proizvodnja zares ekološka?
Zato, ker velika večina sedanjih rešitev temelji na zmanjševanju slabega. Če zmanjšam onesnaževanje, še vedno onesnažujem, še vedno sem slab. Kaj je v tem ekološkega? Nič. Ekologija se ne začne, ko neham smetiti, ampak ko moje smeti postanejo koristne, dobre. Da pa bi to bilo možno, morajo izdelki, ki jih uporabljam, biti izdelani iz čistih surovin.
V takem primeru postane večanje potrošnje dobro, saj več smeti pomeni več koristi za tehnološke in biološke sisteme. Več potrošnje pomeni več kroženja blaga in denarja, kar prinaša koristi tudi gospodarstvu. Ekologija in ekonomija nista nujno skregani! Le za to je treba poskrbeti, da izdelke naredimo inteligentno, tako da se vse snovi lahko vrnejo bodisi v proizvodni proces (postanejo spet surovine) ali pa se vrnejo v naravo (razgradijo se na kompostu brez negativnih učinkov).
Zato se tej ideji reče »od zibke do zibke«. Kroženje snovi je v idealnem primeru neskončno, z optimizirano potrošnjo energije, izgubo materialov v procesu, z manj odvisnosti od surovin iz narave.
Več >>
Uredništvo Pozitivk: Aleš, Igor, Tomaž, Nina, Gape
19.05.2010. (09:06) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Hrvatsko književno društvo CROATIAN WRITERS' ASSOCIATION
pozivamo Vas
na 13. KNJIŽEVNI SET
četvrtak 20.05.2010. u 19.h
u caffe bar''S E T''- Verdijeva 11/A,(pokraj riječkog kazališta I. pl. Zajca)
na kojem ćemo predstaviti zbirke pjesama
autora Ivana Dobre Žirjanina
MOLITVA ŽIRAJSKI' OLTARO I MOJOJ DALMACIJI -sonetni vinac
Program će voditi Valerio Orlić
o knjizi će govoriti dr.sc Vasil Tocinovski, mr. Ernije Gigante Dešković,
pjesme će kazivati Ivan Dobra Žirjanin, Žarko Radić
u glazbenom dijelu Boris Kazija (gitara) i Josip Eugen Šeta
Dođite na ugodno druženje!
-------------------------------------------------------------------------- ----------------------------------------------------------------
Ivan Dobra Žirjanin: Mojoj Dalmaciji (Dupli sonetni vinac), Molitva žirajski' oltaro
«Matica Zadrana», Zadar,
Jednostavnošću, odmjerenošću, nasmijanošću i dubokom vezanošću uz rodni kraj nikoga nije ostavljao ravnodušnim. Stihovi su mu zvonili prirodno, zvonko i bodro, ali ne i banalno, ne u imitaciji narodne pjesme, ili u maniri prokušanih sentimentalnih invokacija. Ivan Dobra stvara stihove u formi soneta, što znači da strpljivo i disciplinirano radi na svakoj pjesmi, tražeći najbolja poetska rješenja, a to je već osobina književnika.
Govor svoga otoka Žirja digao je do književnih visina, ostajući trajno vezan uz njegovu melodičnost, gipkost i leksičko bogatstvo. Kako bi naglasio vezanost uz mjesto podrijetla, vlastitom prezimenu dodaje ime rodnog otoka i postaje Ivan Dobra Žirjanin.
Ipak, ako je suditi po stihovima, a oni su izraz dubokih ljudskih osjećaja ovog čovjeka, život između dviju Domovina nije mu donosio duševni mir. Bio je raspolovljen. Stoga nam se čini logičnim Dobrin povratak u rodnu zemlju. Kao što je odlazak iz nje bio težak i dramatičan, tako ni povratak nije posut ružama. Trideset godina izbivanja ostavilo je traga. Otišao je kao mladić, a vraća se kao zreo čovjek. U Americi su ostala djeca, a u Hrvatskoj ga je dočekao materinski jezik, mladenačke uspomene, krajolik i nekoliko prijatelja i rođaka. Ponovo se treba, kako narod kaže «kućiti», savladavati razne birokratske i psihološke barijere, upoznavati Domovinu i njezine ljude u novim uvjetima, ali sa starim manama, ali jednako kao i u mladosti uživati u ljepoti rodnog otoka, slušati milozvučni rodni žirjanski čakavski koine koji, na žalost, govori sve manji broj žitelja, uživati u jadranskim otocima, časnom gradu Šibeniku, ljepoti drage mu Dalmacije i cijele Croatie.
-Nakon povratka u Hrvatsku 2008., Ivan Dobra Žirjanin objavljuje atraktivnu zbirku pjesama pod naslovom «Mojoj Dalmaciji (dupli sonetni vienac)» u izdanju «Matice Zadrana» iz Zadra. Nadahnuti predgovor zbirci napisao je dr. Ivo Šoljan, dok se kao urednik, lektor i korektor javlja zadarski književnik, također Žirjajnin, Roko Dobra. U podnaslovu zbirke vidljivo je kako je riječ o duplom sonetnom vijencu, a takvih je uradaka malo na nacionalnoj razini, a koliko smo obaviješteni, na čakavskom dijalektu ovo je prva knjige ovakve vrste. U pravu je dr. Šoljan kada u predgovoru ističe kako Ivan Dobra «sklada tehnički visoko zahtjevnu, tešku , virtuoznu poeziju, poetske tekstove koji zahtijevaju veliku disciplinu, solidno prozodičko umijeće, intelektualnu gipkost i razigranost jezika i vrijeme; puno, puno, puno vremena... I, svakako, obilje iskrene ljubavi prema pjesničkom zanatu i prema rodnoj grudi, neusporedivoj nam Dalmaciji!»
Navedena pohvala, po nama, dolazi još više do izražaj, ako upozorimo da Dobra piše govorom svoga rodnog otoka, dakle subdijalektom. Tim su govorom ispjevane narodne pjesme, izgovorene brojne mudre misli, napisana ljubavna pisama, ali nikada ne i dupli sonetni vijenac. Kako ističe dr. Šoljan, «i jezik Ivana Dobre Žirjanina jezik je jednog relativno malog i sasvim posebnog dalmatinskog ambijenta – leksika, sintaksa, infleksije, i drugih jezičnih čudesa – sve se to odjednom prenosi u vrlo blizak i drag i prepoznatljiv, a ipak ponešto drugačiji i egzotični svijet!... To je zasigurno jedan od elemenata koji Dobrinu poeziju čini 'teškom' i ograničenom u njenom demografskom dometu, a opet toplo specifičnom i vrlo neposrednom za one kojima je taj zemljopisni prostor u srcu i u genima».
Usuđujemo se Dobrin napor usporediti s onima prof. Božanića koji je ovjekovječio jezik rodnog Visa, ili Joje Ricova koji je to učinio s govorom svojih Kali. Dobrini soneti pisani su engleskim ili Shakespeareovim modelom ove pjesničke forme. Na predmetno – tematskoj razini. Dobrini su soneti apoteoza dalmatinskom krajoliku, poglavito otocima, ali nadasve, lijepoj čakavskoj riči. Međutim, Dobrini soneti i njihov govor zbog sjajne rime i razvedenih poetskih slika bliski su svakom čitatelju koji poznaje hrvatski jezik. Za one kojima bi neke riječi predstavljale problem prof. Roko Dobra napisao je rječnik manje poznatih leksema koje su objavljene na kraju zbirke.
--------------------------------------------------------------------
19.05.2010. (09:11) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Izuzetna nam je čast i veliko zadovoljstvo pozvati Vas na otvorenje samostalne izložbe maketa drvenih kućica
Zvonka Drgalića Drge
"HIŽE"
u petak, 21. svibnja 2010. godine, u 18,30 sati, u Muzeju „Matija Skurjeni“, Novi Dvori u Zaprešiću
Organizator izložbe je Klub Zaprešićana „Zapreščan“
Izložbu maketa drvenih hiža upotpunjuju izložene fotografije starih kuća Zaprešića i zaprešićkog kraja autora Milana Pernara.
O radu autora govorit će Lahorka Rožić, prof., akademska slikarica, autorica teksta u katalogu
Otvorenje izložbe poprati će pjesnički Branke Laljak i glazbeni program KUD-a Januševec
Izložba se može pogledati u radno vrijeme Muzeja, do 04. lipnja 2010. godine.
Više o izložbi na www.akademija-art.hr
--
Uredništvo / Editorial
Akademija-Art - hrvatski web portal za likovnu umjetnost, kulturu i životni stil
web: www.akademija-art.hr
e-mail: aa@akademija-
19.05.2010. (09:35) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
topla kraljica
gledala sam emisiju, jako je zanimljiva, ali nisam baš uspjela dobro od početka jer smo imali goste ali vidla sam vas, sve 5 :)
19.05.2010. (18:38) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
toploj kraljici hvala na komentaru.
puseeeeeeeeeeeeeeeeeeeee...
20.05.2010. (10:28) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...