Komentari

diogenovabacva.blog.hr

Dodaj komentar (15)

Marketing

  • turimti

    poštujem trud da nam približiš slučaj hoto. nisam previše duboko išla u ponuđeno pa ću se zadržati na onomu što mislim.
    današnja reakcija zelenih i drugih boja je zakašnjela. bojim se naručena. kako i zašto, postoje razna objašnjenja.neću se tim baviti.
    mislim da ulaz u varšavsku i u podzemni parking nije nešto što bi trebalo izazvati revolt. takvih građevinskih zahvata ima po parisu, londonu, inim urbanim sredinama, koliko hoćeš.
    ovdje je u pitanju veća igra pa i zavist raznih lobija. ovdje se demonstranti bave više likom i djelom bandića nego građevinskim radovima. ovdje nije riječ o brizi za okoliš, brizi za arhitekturu, ovo je bitka moćnika i manjih ne/moćnika...

    avatar

    18.05.2010. (13:06)    -   -   -   -  

  • NF

    sad me zanima kao rođenog krčana na koju se školu u krku misli, onu uklopljenu u gradske zidine ili ono ruglo od srednje škole

    avatar

    18.05.2010. (14:50)    -   -   -   -  

  • Neverin

    stari moj ima li smisla uopće govoriti o suvremenoj hrvatskoj arhitekturi ako je je jedino što je u njoj hrvatsko to što se ona ulazi unutar granica hrvatske nam republike? ne znam više ako ima smisla davati nacionalni predznačaj nečemu u ovom svijetu gdje nikad prije nismo bili zbliženiji u komunikaciji. Nema mi više smisla govoriti o pekulijarnosti lokalne proizvodnje kad su i lokalci povezani sa svijetom a na faksu svi štrebaju is strane literature. Što bi to u ovim uslojima trebalo značiti "lokalno"? Od izoliranih slučajeva ne možemo živjeti već se sve to nalazi u moru uvijek istih zgrada koje žele naglasitti svoju velebnost ali pošto to svaka želi napraviti onda su sve iste. Još mi je i odvratnije kada se nekakva novogradnja naslanja na secesijsku zgradu pa kontrast lupa u oči i vrišti. Ev o vidi i ti kako to izgleda. Nažalost neznanje i nekultura je urodila plodom kod naše administrativne elite, em se radi stvari radi kojih bi trebalo imati obrazovanje em se stvari dopuštaju radi osobnog dobitka.

    avatar

    18.05.2010. (17:30)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    @TURIMTI - Ne bih želio odvući komentiranje posta u sporedni rukavac (jer Cvjetni prolaz je ovdje samo ilustracija, i ne spada u kičmu teksta), ali moram reći da ti ni u kom slučaju ne dajem za pravo. Ulaz u privatnu garažu s javne površine kao deal u vezi kojega se javnost nedvosmisleno izrazila PROTIV - i u vezi kojega javnost napokon nitko nije ništa pitao - je itekako razlog za javni revolt. Sasvim je moguće, Turimti, da bi ti na primjer svom prvom susjedu dopustila da napravi ulaz u svoju garažu s tvoje parcele. Ali moguće je i legitimno da mu i ne dozvoliš. Da li bi bio razlog da se ti pobuniš ako bi se on oglušio i taj ulaz izgradio bez obzira što si mu jasno rekla da mu to NE dopuštaš? Da li bi bio razlog da budeš revoltirana ako bi ga on izgradio na tvojoj parceli bez da te išta o tome pitao? Ovo što kažeš o Parizu i Londonu ništa ne znači. Kao prvo, pitanje je javno-privatnog aranžmana pod kojim je to tamo izvedeno, kao drugo ako je pod istim ovakvim aranžmanom, tada nije nužno biti nasamaren samo zato što je netko u Parizu ili Londonu nasamaren.
    Turimti, pročitaj tekst Maroja Mrduljaša koji sam linkao. Kao što vidiš, naizgled lokalno pitanje jednog zagrebačkog bloka zadobilo je ovako širok nacionalni okvir zato što je to pitanje principa, ''gdje fizički prostor opravdano postaje simptom i simbolički nositelj znatno šireg sklopa aktualnih društvenih konflikata''.
    Jednostavno javnost ne smije dopustiti da ih oni koji nominalno zastupaju njihove interese - a to je, ovdje, jasno Bandić sa svojim pripuznim stručnim radnim tijelima - tretiraju kao budale i rade izravno protiv njihovih interesa, u korist interesa odabranih igrača s kojima su u dealu. Ne razumijem tvoje čuđenje nad time da se demonstranti po prvoj točki dnevnog reda bave likom i djelom Bandića - a nego čime drugim bi trebali?! Cijeli slučaj nije na Horvatinčiću, njegovo je da radi što radi, nego na Bandiću. To je poznata rupa u sustavu vlasti: svaki gradonačelnik je u napasti da donosi odluke koje su u interesu njemu kao privatnoj osobi umjesto njegovoj službenoj osobi zastupnika javnosti. Pa tako jedva da ima grada u Hrvatskoj koji svoja zemljišta ne prodaje u bescijenje. Jer prodati u bescijenje je možda protiv interesa grada, ali itekako u interesu gradonačelnika i onih koji stoje iza njih. Tako da je od iznimne važnosti da javnost prepozna kad se takvo što događa - kad onaj koji je plaćen da služi građanima radi protiv građana. I da se protiv toga digne bunu - tek tada možemo govoriti o demokraciji, kad građani utječu na politiku, a ne da izaberu jednom u četiri godine pa ih se onda više ništa ne pita.
    Ako se reakciji ''zelenih i drugih boja'' i ima nešto prigovoriti, onda to sigurno nije ovo što ti navodiš. Što želiš reći, da je potpuno nezamislivo da bi nekome stvarno bilo do grada i arhitekture (pa tko god protestira, to je samo zato što je riječ o ''naručenoj reakciji'', ''većoj igri'' ili ''zavisti lobija'')? Turimti, opažam na tebi neobećavajuću skepsu spram same biti urbaniteta i građanske svijesti. Ne, ono što bi se eventualno moglo prigovoriti je ta već pomalo prevelika estetizacija protesta - puna parola i gdje nam već sve to skupa počinje izlaziti na uši, i postavlja se pitanje koliko je od ovih masa koje su se prilile ''pokretu otpora'' to učinilo (najčešće i nesvjesno) samo zato što je postalo pomodno biti protiv zlih nijemaca Horvatinčića i Bandića. Može se to i ovako reći: koliko bi ih pokazalo istu tu razinu svijesti kad bi se analogna priča dogodila na nekom manje razvikanom i pomodnom mjestu? To se prošli tjedan zapitao i J.Pavičić: neka zamislimo ''sve Hotoe svijeta kad krenu u pohod prema šipanima, mljetovima i zlarinima, prema komadima obale daleko od očiju Urše Raukar i Tea Celakovskog''. Ili, da još jednom citiram Maroja: ''Konačno, pitanje društvene i socijalne pravde znatno je brutalnije narušeno u nizu drugih situacija diljem Hrvatske: bolnica u stanju raspadanja, stambenih naselja lišenih ikakve suvisle artikulacije, koji više od Cvjetnog trga spadaju u problematiku javnog interesa. Cvjetni trg je mogao i trebao dobro poslužiti kao katalizator za širenje područja polemike, ali to se nije dogodilo, što je jedan od najozbiljnijih propusta aktivista okupljenih u njegovu zaštitu.''
    Ali dobro, to su u ovoj situaciji ipak još uvijek dlake u jajetu, a samom sadržaju onoga što protest ima za istresti protiv Bandića i Horvatinčića se objektivno nema što prigovoriti i tom sadržaju se mora dati podrška.
    Volio bih kad bi se i ti, Turimti, umjesto špekuliranja o irelevantnostima tipa tko zapravo stoji iza protesta, u svom razmišljanju fokusirala na sadržajni aspekt.
    Možda bi ipak trebala dublje ući u ponuđeno. Ako te od mog posta uzbuđuje jedino tema Cvjetnog, u redu, onda zaboravi ostalo, neću inzistirati da se udubljuješ u moj tekst, ali, bog s tobom, prouči barem Marojev.

    avatar

    18.05.2010. (21:03)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    @NF - ovu novu uklopljenu, naravno, od Randića i Turata
    @NEVERIN - Problem s Gausom i Ibelingsom je bio u paušalnosti i neuvjerljivosti njihovih laskanja hrvatskoj arhitekturi - što je proizlazilo iz njihovog nedovoljnog poznavanja specifičnih lokalnih zapleta hrvatske arhitekture, pa su se držali poznatog terena kategorija Naprednosti koje su donijeli sa sobom, a koje međutim nisu dostajale da se sasvim objasni ovo ovdje. Zato Ljubo Karaman i razlikovanje ''periferije'' od ''provincije''. Ne mogu se, dakle, bez ostatka složiti s tobom u tome da nema nikakvog smisla ''govoriti o pekulijarnosti lokalne proizvodnje''. Složio bih se da danas više nema smisla raditi isključivo lokalis, u potpunoj izolaciji, ogradivši se od svijeta. Ali nešto od lokalis uvijek postoji i treba da postoji - pogotovo utoliko što mi, jebiga, kako god okreneš jesmo periferijski prostor. To je dijalektika, ide u oba smjera, i tko bi više raspleo kako se to zapliće.
    Također, ne bih se složio da je svaka novogradnja a priori nemoguća naslonjena na secesiju. Pitanje je samo karaktera te novogradnje. (Složit ću se da mnoge jesu nemoguće, ali to je jedino zato što su već same po sebi generički junkspace-modernizam.)

    avatar

    18.05.2010. (21:15)    -   -   -   -  

  • Neverin

    @pero, pa ja bi volio da postoji ali ja ti kao arheolog gledam iz smjera prošlosti gdje je bilo normalno da u Istri bude kažun, jer je regija obilna kamenjem i tako svaka regija po materijalu koji je najdostupni na terenu. Ako su svugdje prisutni čelik, željezo i beton to znači da je jedino što može biti lokalno izvedba. Što bi po tebi bila hrvatska napredana arhitektura i od čega se ona ističe od ostataka u svijetu?

    avatar

    18.05.2010. (22:35)    -   -   -   -  

  • cistiliste

    a ja ću lokalno:)))....a užas sa iblerovim trgom, nakon izgradnje na samom trgu?...a užas sređivanja kvaternikova trga?..koji sad izgleda kao novi krematorij?..problem preizgradnje sa "stilom" koji je posvađan sa samim sobom uključujući i prostor..primjer..šestina, remeta, mlinova i mojih gračana?...a bježimo od rijeke Save??..i dalje..godinama već...a tamo bi mogli i čelik i željezo i staklo..pa nek se ocrtava i voda i sunce i obala...pa se onda hvaliti po svijetu...sa modernim, osvještenim, a hrvatskim...
    a more?...koja je svrha tražiti na moru neku uber modernu arhitekturu...pa da zaista uđemo u vic sa kruzera..i turista koji pita mornara...:kaj je danas utorak?..ah onda smo valjda u dalmaciji...

    avatar

    19.05.2010. (00:49)    -   -   -   -  

  • grinch

    pravo si odgovorio ibelingsu (prvo sam htjela napisati ''lijepo'', al nije mi pasalo).
    i to je sve kaj bum rekla.. zapravo mi se neda o arhitekturi općenito a još manje o ovoj našoj.

    avatar

    19.05.2010. (12:41)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    @NEVERIN - Uh, uh, postavljaš zahtjevna pitanja. Na ovo bi se moralo opširno odgovarati. Prije svega, ne sjeda mi ovaj termin ''napredna arhitektura''. Arhitektura je bolja ili gora, ali kad ju se prozove ''naprednom'' onda mi to vuče na neko uklapanje u aktualno dominantne konvencije (trendove, da ne kažem mode) o tome što bi to bila Napredna Arhitektura, kakva mora biti da bi se utrpala u taj vlak. Ako ćemo govoriti o boljoj ili lošijoj arhitekturi, onda te mogu jedino još jednom uputiti na post. Pogledaj slike iz Hrvatske. Imaš ta četiri sjajna projekta - usporedi ih sa svim ovim drugim negativnim primjerima. A? Zar ne vidiš? Primijeti kako je korporativna junkspace arhitektura redom, kao što sam i napisao, ''generička'', kako se utapa u dosadi i zijevanju, inerciji i stereotipnosti. Kako je naštancana. O primjercima kokošarskih stambenjaka, ''krezube gradnje'', Vrbika i Trešnjevke, Vira i Čiova ili novokomponiranog turbo-folka neću ni govoriti. Sad pogledaj, naprotiv, kako je svaka od ove četiri kuće - škola na Krku, muzej u Vidu, dvorana u Balama, stambenjak u Cresu - pala s neba na svoje mjesto kao jedinstven projekt koji kao da je oduvijek trebao tu biti, nešto novo i inovativno - misao još nemišljena, a koja je sjela na lokaciju kao kec na desetku.
    Zato i je teško govoriti o zajedničkim značajkama ''hrvatske arhitekture'' (ili bilo koje druge) u terminima formalnog izričaja ili pogotovo upotrebe materijala: u samoj prirodi dobrog arhitektonskog projektiranja je jedinstvenost svake lokacije, koja traži svoju posebnu formu (i u sklopu toga, ako za materijale pitaš, svoju vlastitu kombinaciju materijala). To je ono što arhitekturu razlikuje od produkt-dizajna: ne postoji serija, nema dvije iste lokacije.
    Dobra arhitektura isključuje pripadanje nekom ''stilu''.
    Isti ovi Randić i Turato (čuo si vjerovatno za njih, Riječani su) koji su tako dobro pogodili s rješenjem za školu u Krku, u drugim projektima na drugim mjestima odlučit će se za nešto sasvim drugo. Projekti im između sebe gotovo nimalo ne nalikuju jedan drugom. Pastoralni centar u Sušku u svojoj pojavnosti neće imati ništa zajedničko s lapidarijem u Novigradu, kao ni lapidarij sa zgradom Adrisa iznad TDZ u Zagrebu ili ta zgrada sa školom u Krku, itd. Ali iako izvana ne nalikuju, oni ipak imaju nešto zajedničko.
    Na fakultetu su nas učili da je posebna lokalna odlika dobre hrvatske arhitekture u odnosu na onu iz Europe i svijeta u nečemu što se zove ''Zagrebačka Škola'', a u pitanju je internacionalna modernistička tradicija, ali s naglaskom na vrline Skromnosti, Suzdržanosti, Racionalnosti, Mjere, Proporcije, Sklada, Dobrog Ukusa i tako dalje u tom stilu. Opasno bi ipak bilo od tih osobina odozgo raditi (a nije da se ne radi) apriorni Program, Pravac, Izam, Stil - jer odozgo uvijek vodi u bankrot. Ipak, događa se pojačano često da hrvatski arhitekti odozdo dođu do iste stvari - naprosto zato što su pojačano uvjetovani (u odnosu na europske kolege iz bogatijih i sređenijih zemalja). Opis radnog zadatka arhitekta je da riješi situaciju na nekoj lokaciji najbolje što zna i može. Znači, uzeti sve karakteristike, okolnosti i uvjetovanosti i zamijesiti nešto iz toga. Nešto dobro zamijesiti, na dobar način riješiti, u Hrvatskoj se uglavnom može jedino tako da se bude Suzdržan, Racionalan, da se nađe Mjeru i Ukus, kao savjesni đaci Zagrebačke Škole. Mi ne možemo napraviti Sulude Stvari kao Gehryjev muzej u Bilbau, Fosterovu banku u Šangaju ili budalaštine iz Dubaija. Nismo za Kerefeke, Manirizme i Ekstravagancije - kad bi mi to radili ne bi dobro završilo, nije nam u DNA, to bi ispalo nešto karikaturalno, mi ekstravagantni možemo biti jedino na loš i trećerazredan način (isto vidljivo iz slika u postu). Pošto nam budžeti, regulativa i tehnologija nisu nešto posebno, pomak i posebnost se može ostvariti jedino na drugim poljima: pojačanim trudom uloženim u koncept, u reinterpretiranje tipologija, u razbijanje glave kako tih par stvari koje možemo raditi da napravimo što je bolje i svježije moguće.
    Evo, Neverin, ako bi bilo zajedničkog lokalnog obilježja hrvatske arhitektonske scene po kojem ona jest za pohvaliti, ono bi se očitovalo u tom naglasku na konceptualnu snalažljivost, ne u formalnoj pojavnosti.

    avatar

    19.05.2010. (15:40)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    Na ovoj točki bih trebao napraviti nešto što u postu nisam: povući crtu između Gause i Ibelingsa. Gausa je htio iz hrvatske arhitekture iščitati unaprijed zacrtane kategorije i kanone Važeće Naprednosti koje je donio sa sobom, namećući joj nezgrapno da bude nešto što ona nije (na silu ipak pročitavši što je htio). Ibelings je bio više OK. On je ispravno prepoznao što je dobro u hrvatskoj dobroj arhitekturi, i lucidno je učinio kad nas je negacijski pohvalio (četiri ''bez'' i to) - da smo mi oslobođeni od nekih možda i kontraproduktivnih sposobnosti za proizvodnju spektakla; ''ugodan, lagani osjećaj i slobodan duh koji je otvorio prostor novim pristupima i nekonvencionalnim rješenjima''. To doista je tako kako je i rekao, ne sporim ništa niti mi je bila namjera da ironiziram.
    Ja sam mu imao nešto drugo za prigovoriti. Učinila mi se apsurdnom perspektiva koju je iz toga zauzeo, a po kojoj je dobra hrvatska arhitektura više dobra (''naprednija'') od npr. francuske ili njemačke dobre arhitekture, samo zato što na svaku hrvatsku supercool školu dolazi deset francuskih ili njemačkih supercool škola na isti broj stanovnika. Shvaćanje razrijeđenosti dobre arhitekture kao naše prednosti?! Možda sam glup i ne mogu shvatiti takvu višu matematiku, ali sama činjenica da je tako uspjela stambena zgrada na Cresu kod nas rijetkost i iznimka među stambenim zgradama, po meni ju ne čini boljom ni naprednijom od neke analogne francuske ili njemačke zgrade-na-cresu jer je ona tamo manje rijetkost i iznimka. (Nije on jamačno ni sam vjerovao u to što je govorio, on je to samo zato da bi nas ''kupio'' i dodvorio nam se (pošto je ipak imao tu neku kombinaciju za sebe s nama).)
    I drugo, ne slažem se da je to uopće pravi metar za mjerenje stanja suvremene hrvatske arhitekture. ''Ne mjeri se kultura prostora i arhitektonski rang neke zemlje time da li je njenih deset najboljih kuća bolje ili gore od deset najboljih kuća drugih zemalja, nego što ima za prijaviti na teme turbo folka, bespravne gradnje, građevinskog (sub)standarda, urbanističkog (ne)reda i građevinsko-nekretninske mafije.''
    Želio sam podcrtati taj pojačan jaz između prepoznate visoke kvalitete hrvatske elitne arhitektonske scene, čak na prvoligaškoj europskoj i svjetskoj razini, a u isto vrijeme katastrofalnog stanja u standardnoj praksi i onoga što se uobičajeno događa u prostoru. Hrvatska arhitektura je istovremeno i najbolja i najgora, zavisno od toga na što se gleda - a po meni je ovo u čemu smo najgori puno, puno važnije. Ali onda dođe Hans Ibelings i stane nam podilaziti trubeći samo o ovome marginalnom u čemu smo najbolji, u potpunosti prešućujući ovo bitno, u čemu smo najgori, i još onda koristeći skupno ime (''suvremena hrvatska arhitektura'') koje se odnosi i na jedno i na drugo, samo za jedno. Strašno me naživciralo to prešućivanje naših vrištećih sveproždirućih nazadnosti dok se u nebo dižu naše ''occasional'', ''tu i tamo'' naprednosti, zato mi je došlo da se pobunim.

    avatar

    19.05.2010. (15:40)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    @ČISTILIŠTE - 1) Iblerov trg je poznata sramota, to je bio prvi, ''pionirski'' slučaj ''developerske'' invazije agresivnog (HOTO) tipa na zagrebačke javne prostore. Tada se nije povukla crta, ali evo ko da je ljudima malo došlo iz guzice u glavu, ritnuli se opasno, sad povlače crtu.
    2) Na Kvatriću nisam bio otkad je preuređen, pošto sam u međuvremenu odselio iz Zagreba, a kako je za trgove bitno da ih se live doživi, suzdržavam se ovdje od komentiranja.
    3) Šestine, Remete, Mlinovi, (tvoji) Gračani (koji su nekad bili i moji: deset mjeseci sam tamo stanovao, kod stajališta Bliznec)? No, da, što tu reći, to je selo - i na žalost, pretenciozno.
    4) Odobravam modernizacijske impulse na Savi, ali nije mi jasno zašto si ih tako strogo odrezala na moru? Zašto misliš da moderna arhitektura ne može biti uspjelo dalmatinska i mediteranska, na dobar način usađena u taj kontekst? Jesi čula za Nikolu Dobrovića? Izguglaj: velika faca moderne dalmatinske arhitekture. Ne slažem se sa tim (prevladavajućim) mišljenjem da samo tradicijska konvencija o dalmatinskom može i smije važiti kao ''dalmatinska arhitektura''. Baš naprotiv - i o tome sam već pisao - kad previše gorljivo hoće biti tradicijska i prepoznatljivo ''dalmatinska'', narativna o dalmatinstvu, onda je tek neuspjela, onda je kič.

    avatar

    19.05.2010. (15:50)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    @GRINČ - Šta ti već izlazi na uši?

    avatar

    19.05.2010. (16:03)    -   -   -   -  

  • Neverin

    @pero, hvala ti na iscrpnom odgovoru, mnogo bolja objašnjenja od jednog drugog pere :)

    avatar

    19.05.2010. (17:28)    -   -   -   -  

  • grinch

    i na uši i na nos i na sva ostala mjesta na koja već može izaći.
    zasićenje bit će.. imam tako te neke faze u kojima ju nemrem smislit.
    svejedno sam sve pročitala i potvrdno klimala glavom usput.

    avatar

    19.05.2010. (20:42)    -   -   -   -  

  • madeleine

    svaka ti čast na trudu oko ovog posta, impresivniji je nego ono o čemu govori. u ostalom, pridružujem se grinchu :-)

    avatar

    25.10.2011. (12:15)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...