Komentari

vaseljena.blog.hr

Dodaj komentar (18)

Marketing

  • halter skelter

    Tek sam sad uspjela izboriti par minuta za čitanje unutar radnog vremena, i prvo što pronalazim jest ovaj blagougodni tekst. Izvrstan početak poslijepodneva.
    U svezi sa zgradom muzeja moj muž kaže: "Zgrada je moderna, ali nije suvremena, a ovdje je riječ o muzeju suvremene umjetnosti. Arhitektura tog muzeja bi morala proisticati iz vremena u kojem nastaje, a ne iz stilski prošlog vremena. Kao da Knifer koji izlaže u muzeju izloži barokni akt. Ukratko, muzej je promašio ceo fudbal". To on kaže, ja nemam pojma, ali mi zvuči uvjerljivo.

    avatar

    15.12.2009. (14:49)    -   -   -   -  

  • svijet u boci

    Meni se zgrada stvarno sviđa iako dosada, laik po pitanjima arhitekture, nisam znao objasniti zašto. Ali onda je danas Jergović u svojoj kolumnici objasnio da zgrada podsjeća na dom zdravlja u nekoj bugarskoj provinciji za vrijeme Todora Živkova(po kojoj je on u to vrijeme često hodočastio). Kako sam oduvijek volio provinciju, paprike i bugarske vrtove na Pešćenici sad sam shvatio i razlog...

    avatar

    16.12.2009. (00:04)    -   -   -   -  

  • Akuzmata

    Ova je zgrada najbolje što se Zagrebu dogodilo u posljednjih xxx, iako je riječ o groblju. Rado ću ondje provesti nekolike plave i blijedožute sate, ostaviti zdjelicu riže, jedan stidljiv cvijet.

    avatar

    16.12.2009. (00:47)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    Ja se, HS, vidiš, ovaj put uopće ne slažem s mojim prijateljem, iako njegov sud o arhitekturi cijenim, a talent i rad poštujem. Evo zašto: ova građevina na izuzetno pametan i jezgrovit način reartikulira ono najbolje što je u XX. stoljeću arhitektura Zagreba namrijela kao popudbinu: baštinu internacionalnog funkcionalizma. Jasno, to je moderna, tu I ima pravo, ali ta tradicija moderne, upravo arhitektura toga razdoblja, ono je što je u Zagrebu epohe čija se djela u ovom muzeju čuvaju i izlažu najbolje, najkvalitetnije i - najinstirativnije. Nevjerojatno, ali baš si spomenula Knifera, koji je za ovaj muzej gotovo simbolički vezan: pa treba biti sasvim nedobronamjeran da bi se previdio meandar, kao jasan plastički znak koji s jedne strane doista može postati jednim od prepoznatljivih amblema grada, dok s druge biva arhitekturalnom parafrazom onoga što je u njemu, kao njegova srž, najbolje i najprepoznatljivije: možda Kniferov meandar i nije akme hrvatske suvremene likovne umjetnosti, ali je zasigurno jedan od njenih "zaštitnih znakova". Čudi me stoga da se previđa taj dosluh vanjštine ove zgrade i njene "unutrašnjosti", onoga što ona u biti jest, po čemu uopće jest muzej "suvremene" umjetnosti, kao što me čudi da se ne čuje i taj povijesni odjek epohe jednog Iblera i Planića, u građevini koja moguće mnogima nije dovoljno "suvremena" jer ne koketira s morfološkim promiskuitetom onoga što se u Zagrebu danas smatra tzv. postmodernom.

    avatar

    16.12.2009. (02:14)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    Dva fragmenta, napisana u večeri otvorenja MSU-a

    'Nemajuć puno, hvastaju se.'govorio je za moje sugrađane kanonik Vramec. Godine 1582. lišen je kanoničke časti, vjerojatno i zbog ovakvog grintanja onodobnim purgerima, koji se, vidim, nimalo nisu promijenili: onome tko ne poznaje ovu makrantnu crtu duhovnog profila Zagrepčana, ostat će sasvim neshvatljivo zašto su se ...toliki ljudi sinoć gurali i žestili pokušavajuć sat vremena ući u MSU. Objašnjenje je, naravno, jednostavno: i oni su željeli biti dio spektakla, biti viđeni na otvorenju Hrama Kulture, jer u "dobar muzej ulaziš kao u palaču ili kraljevski dvor, zapisao je najcjenjeniji hrvatski muzeolog dr. Tomislav Šola", kako opominju autori članka u Jutarnjem.
    Jadni, mali Zagreb. Već koliko sutra ovo će zdanje, kao i ini ovdašnji muzeji, zjapiti prazno - možda ne s nepravom kad vidim tko sve spada u kanon suvremene hrvatske umjetnosti - a danas se tisuće jadaju da od prokletih političara nisu mogli unutra, pod spasonosna svjetla reflektora. Bože, kakva palanka!

    * * *

    Zagreb je čuven po svojoj duhovitosti: u Zagebu je 1911. nastao famozni 'Killer Joke' Ernesta Scribblera - Wenn ist das Nunstruck git und Slotermeyer? Ja!...Beiherhund das Oder die Flipperwaldt gersput! - i otada naši komičari hametice padaju kao žrtve endemične agramerske duhovitosti: umiru od smijeha! Budući da je dakle zadnji vic ovdje ispričan 1911., jučer se, prigodno, Zagreb ponovo pokušao našaliti: na otvorenju MSU-a netko je duhovit predložio - kakav štos, ah famos! - da se okupljeni burgeoisi šokiraju Cageovom 4'33''! Straobalna ideja! Bit će da je autor također pao mrtav, domislivši je, baš kao pokojni Ernest Scribbler na kraju svoga vica i života.
    Kakav idiotski grad. 2009. godine otvara se Muzej suvremene umjetnosti, a sve što tom prigodom scenaristima ceremonije otvorenja pada na pamet jest pokušaj oprobane, društvenosankcionirane i znanstvenoklasificirane provokacije imena Cage, Tišina. Kako tipično zagrebački! Provokacija, ali hašekovska, kao stranka umjerenog napretka u okvirima zakona: ne bi se šteli zamerit, nedajbog, kaj ne!?
    Vragolasti šaljivdžije, koji samorazumljivo misle da su nešto drugo od malograđana u liku političara kojega žele prepasti i pritom avangardno objasniti, zapravo su veći trotli i klajnbirgeri od onih koje su pokušali ismijati: 4'33'' je djelo iz 1952. godine, i nevjerojatno je da tim budalama nije ama baš ništa suvremenijeg palo na pamet, kako konceptualno tako i izvedbeno, od ovog klasičnog djela. Kad kažem konceptualno, mislim na to da je ideja šokiranja buržuja već i sama malograđanska; kad kažem izvedbeno, mislim da je 4'33'', kao što će i ovaj performance pokazati, već i sama akademska. In summa, nema ništa malograđanskijeg no na otvorenju Muzeja suvremene umjetnosti pokušati se našaliti provocirajući okupljene Cageovim djelom 4'33''.
    Ne ide, pa ne ide Udruženim Imbecilima Agrama. Već cijelu jednu povijest ne ide.
    A tako bi htjeli biti Metropolis!

    avatar

    16.12.2009. (02:19)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    @Halter
    Gospodin suprug bi se morao jako, jako protegnuti da nam uvjerljivo argumentira zašto ''arhitektura'' ove zgrade ''nije suvremena''. Ne treba ni bračnom drugu uvijek bezrezervno vjerovati! Ovdje je govorio malo napamet; više efektno nego točno.
    @Nemanja
    Citat: ''ova građevina na izuzetno pametan i jezgrovit način reartikulira ono najbolje što je u XX. stoljeću arhitektura Zagreba namrijela kao popudbinu: baštinu internacionalnog funkcionalizma. Jasno, to je moderna, tu I ima pravo''
    Hm, hm... trebalo bi ipak razlučiti Franićev modernizam 2000-ih od modernizma 30-ih, 40-ih i 50-ih, modernizma Iblera, Planića, Kauzlarića i Galića.
    Reći da je novi MSU ''moderna'' moglo bi se eventualno per negationem: u smislu da to nije postmoderna. Ali i to je upitno. Termin ''postmoderna'' se u arhitekturi koristi u barem tri različita smisla: 1) doslovno kronološki, kao sve ono što je došlo nakon klasične ''moderne'' - preciznije, ''internacionalnog funkcionalizma'' (kao što je P. Eisenman jednom prilikom ispravno ustvrdio da uopće nikada nije bilo ''moderne'', arhitekture kao stvarno moderne umjetnosti, onako kako su druge umjetnosti u to vrijeme bile ''moderne'', nego samo ''internacionalnog funkcionalizma'') - dakle postmodernom arhitekturom nazivamo uopće sve od šezdesetih naovamo; 2) najtočnije teoretsko određenje postmodernu bi od moderne razlikovalo kao arhitekturu koja otvoreno nastupa sa svojom nužno semiološkom prirodom, dakle, kao nešto što nije slobodno od uvjetovanosti jezikom, od poruke, značenja, ikonografije, ideologije, za razliku od moderne koja je živjela u samozavaravanju da proizvodi tek apstraktne forme, značenjski i ideološki neutralne ; 3) partikularnije, ''postmodernom'' arhitekturom nazivamo izvjestan stil (Frampton bi rekao: postmoderni historicistički populizam) koji je bio u velikoj modi 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, s ponešto reziduuma do danas.
    Franićev MSU nije postmoderan samo u posljednjem smislu. (Kao što si, Nemanja, i sam prepoznao u slojevima značenja i konotacija koje odašilje meandarska forma muzeja, itd.) Nevolja je u tome što se u široj percepciji upravo taj posljednji smisao najviše nametnuo.
    MSU dakle pripada modernističkoj tradicijoj samo na jednoj asocijacijskoj razini, ali cijelim sobom je on itekako postmoderan - vrlo iz današnjeg trenutka.
    Onaj kome bi nešto bilo zastarjelo s obrazloženjem da formalno ne pripada ''postmoderni'', imajući na umu spomenuti postmoderni historicistički populizam - a koji je već odavno u arhitekturi prestao biti zadnji krik suvremenosti, da ne kažem da je totalno i potpuno zastario - jedino bi se odao kao netko tko se strašno zapetljao u terminologiji.

    avatar

    16.12.2009. (11:33)    -   -   -   -  

  • halter skelter

    Muž odgovara: "knifera sam apostrofirao upravo zato jer ga franić citira. Iako se ta kuća može proglasiti modernom, može se proglasiti i postmodernom i historicističkom (jer na kraju stoljeća koristi metodologiju i formu jednog mrtvog stila iz prve polovice prošlog stoljeća). Kako god je od gore navedenog nazvali, suvremena nije, a o avangardnosti da i ne govorimo. Ukratko, nisam protiv uporabe pristupa moderne, štoviše, laskam si da i sam to činim, ali mislim da bi muzej suvremene umjetnosti morao biti suvremen (ako već ne i avangardan).
    Da banaliziram, nakon zahe i gerhya..."

    avatar

    16.12.2009. (15:35)    -   -   -   -  

  • cveba

    ..ja bi, ampak, bila slobodna najaviti svoj skori dolazak vu domaju, pak bum si shodno tomu ( a i vremenu koje mi bude bilo na raspolaganju ) razgledala tistu istituciju. Povrnula se budem potom z komentachekom, prosim. U megjuvremenu morete patiti vu mojoj milosti.

    avatar

    16.12.2009. (22:15)    -   -   -   -  

  • Akuzmata

    Nastranu i na stranu rasprave o suvremenosti: zgrada je naprosto sjajna i može biti svevremena ako se malo potrudimo; zgrada će pružati utočište, otvarati mogućnosti, generirati energiju, Događaj; u njoj je pohranjeno, ako se ne varam, otprilike dvanaest tisuća umjetničkih djela kojih beskrajne moguće konstelacije, uvjeren sam, mogu uvećavati život (iako je, ponavljam, u osnovi riječ o groblju); k tome, smatram da je lokacija na kojoj se nalazi izvanredna, prije svega zbog otvorenog prostora koji je okružuje i koji joj dozvoljava da diše, da zrači. I to je sve.

    avatar

    16.12.2009. (22:57)    -   -   -   -  

  • cveba

    P.S. ..a dok se ne vrnem doma, je vous en prie, ako bi si neko htel dati truda malo analizirati kak je to bilo kad je Beaubourg bil otvoren i prikazan javnosti na nemilost.

    avatar

    16.12.2009. (23:02)    -   -   -   -  

  • Akuzmata

    I molit ću lijepo: u divnom didaktičkom djelcu 4'33'' nipošto nije riječ o četiri minute i tridesetitri sekunde tišine (još jedna u beskrajnom nizu uvriježenih zabluda), nego o Cageovom elegantnom pozivu na pravo pravcato slušanje: obratimo pažnju na sluh, veli nam dobrohotni Cage, sad kad se čini da nema bogznačeg za čuti, et cetera ad astra.

    avatar

    16.12.2009. (23:28)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    @Pero u šaci: Rekao sam da Franić REARTIKULIRA ono najbolje što je hrvatska arhitektura dala u XX. stoljeću, a to je internacionalni funkcionalnizam. Internacionalni funckionalizam, to je hrvatska moderna. Franić dakle reartikulira tu tradiciju, pa dakle ne razumijem odakle zaključak da i MSU pripada nekakvoj nemogućoj moderni?
    @Nazvat ću Ivu, pa ćemo to uz čaj i kolačiće, ili naprosto sarmu. Nemrem o Zahi, čija mi vaza krasi stol, pričati na prazan želudac. Ova opaska o historicizmu mi se sviđa; jednostavni & pametno. Ono što je pak najplodonosnije, i od čega ćemo početi, jest pitanje: Zašto Franićeva zgrada nije suvremena? Jatogen konačno ima pravo: mi je takvom možemo resemantizirati!
    @Dobrodošla opaska, dottore, dobrodošla: svratimo pažnju s onoga što slušamo, na slušanje samo, točno tako. Koristim priliku da vas pozdravim, dottore.

    avatar

    17.12.2009. (00:20)    -   -   -   -  

  • Akuzmata

    Drago mi je, zbilja. Pozdravljam.

    avatar

    17.12.2009. (10:45)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    @ Nemanja
    ''Odakle zaključak da i MSU pripada nekakvoj nemogućoj moderni?'' Da li govorimo odakle to tebi ili odakle to meni? Ako tebi, onda ću te još jednom citirati: ''Jasno, to je moderna, tu I ima pravo''. A ja sam rekao samo to da se mogu složiti da MSU pripada moderni ''samo na jednoj asocijacijskoj razini'' - na toj, jasno, na kojoj i kažeš: kao reartikuliranje hrvatskih 30-ih i 50-ih. Razumijemo se, dakle. Sporno je samo kada nekome, opet ću te citirati, zgrada ''nije dovoljno 'suvremena' jer ne koketira s morfološkim promiskuitetom onoga što se u Zagrebu danas smatra tzv. postmodernom''. Moj komentar je bio slaganje s tobom, nadovezivanje na tu rečenicu; htio sam pokazati apsurdnost argumentacije da MSU - koji nije, naravno, modernistički, a jest, naravno, postmoderan (samo u pravom smislu riječi) - kao ne bi bio dovoljno ''suvremen'' jer da je previše modernistički a premalo postmodernistički. Razumijemo se, dakle?
    @Halter
    Aha, sad mi je jasno što muž zapravo zahtijeva od arhitekture? Da bude ''avangardna''. A kako to arhitektura biva ''avangardna''? Čini se, arhitektura je ''avangardna'' onda kad je poput produkcije Zahe, Gehryja i sličnih. Prenesite da se najdublje ne slažem. Mnogo govori o tome zašto on misli da MSU ''nije suvremen'' što on misli da pravu suvremenost proizvode takvi kao Zaha i Gehry. Ne, Zaha i Gehry su popularni medijski eksponenti avangardne arhitekture, ali to je i samo medijska fora. Ne treba to pušiti, nije odmah istina sve što se u novinama piše. Napravite anketu među arhitektima, i mali uzorak bi bio dovoljan! Jer tko god bolje pogleda, tko god se stvarno iole razumije u arhitekturu, zna da Zaha i Gehry danas arhitekturi dođu nešto kao ocvali Michael Jackson ili ocvala Madonna muzici. Formalno ekstravagantno nije isto što i avangardno. Nije to nikakva stvarno avangardna, stvarno inovativna i napredna arhitektura, nego prepakiranje gotovih fora u formalistički spektakl, u zgrade-logotipe čija stvarna lokacija i jesu medijske reprodukcije, gdje se njihov arhitektonski simulakrum najbolje čita i masovno prepoznaje. (Treba također obratiti pozornost da osim što, kako Debord reče, kapital u određenom stupnju akumulacije postaje slika, i slika u određenom stupnju akumulacije postaje kapital.)

    avatar

    17.12.2009. (13:10)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    @Pero, raumjeli smo se, ali, evo, još jednom: citat glasi:
    "Evo zašto: ova građevina na izuzetno pametan i jezgrovit način reartikulira ono najbolje što je u XX. stoljeću arhitektura Zagreba namrijela kao popudbinu: baštinu internacionalnog funkcionalizma. Jasno, to je moderna, tu I ima pravo, ali ta tradicija moderne, upravo arhitektura toga razdoblja, ono je što je u Zagrebu epohe čija se djela u ovom muzeju čuvaju i izlažu najbolje, najkvalitetnije i - najinstirativnije."
    Sasvim je očito da se pojmom moderne ne predicira rad arhitekta Franića, nego je naprosto riječ o tome da se modernu priziva kao ono najbolje što je arhitektura XX.st. dala u Hrvatskoj. Iako bi bilo zanimljivo, na tragu ove opaske o historicizmu, Franićevu građevinu shvatiti kao - neomodernu.

    avatar

    17.12.2009. (16:55)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    Dottore, zgodimice sam vas citirao na Facebooku, pa vas obavještavam da imate štovateljicu u Beogradu, moju dragu prijateljicu Lanu.

    avatar

    17.12.2009. (16:56)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    @Nemanja
    Pošteno. Nemam više primjedaba.

    avatar

    18.12.2009. (08:02)    -   -   -   -  

  • m17

    Super. Hram mrtvoj kulturi će biti dobro mjesto zabariti intelektualke, i kontempliranjasublimne "ideje" moderne "umjetnosti."
    Glavno da je moving.

    avatar

    19.12.2009. (21:58)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...