Mislim da bi trebalo naglasiti da su sve druge metode već isprobane (slanje svakojakih dopisa ministarstvu obrazovanja koje gotovo uvijek nisu niti odgovoreni, a kamoli da su bili sagledani kao prijedlog) te da su blokade i mirni prosvjedi sasvim u skladu s uzusima demokratskih društava i kao takve najbolji način iskazivanja negodovanja i neslaganja s aktualnom samorušilačkom politikom ove ionako destabilizirane vlade. Država koja ne ulaže u svoje obrazovanje, a time i građane koji će privređivati više nego NKV ili pak SSS zaposlenici (jer su i po statistici i po praksi njihove plaće veče od 2 do tri puta), nemože očekivati svijetliju budućnost. Takve države su osuđene na društvo nisoko kvalificiranih radnika čija će se prava (pod krinkim ˝zahtjeva tržišta u datom trenutku˝ i ˝globalnih kriza˝- ikao RH potresa ona dublja; korupcijska koja ju već 5 godina destabilizira) skresavati iz dana u dan a posla će biti sve manje zbog još jeftinije radne snage koja će se uvoziti s istoka i time totalno obezvrijediti rad hrvatskog radnika. Dakle, studentski prosvjedi jesu za besplatno školovanje, za jednaka prava svih (jer ako ih Ustav garantira a praksa negira, onda mi nismo niti ˝pravna država˝ a kamo li ˝država znanja˝) dok će se bolonjski proces potruditi da ti isti studenti izvršavaju svoje studentske obveze na virijeme i da ne studriaju bez ograničenja.
28.11.2009. (14:27)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
glas razuma
Piše: Nada Mirković
Besplatno školstvo je reakcionarna ideja
Besplatno školstvo za mene je duboko reakcionarna ideja, kaže s obješenjačkom iskrom u očima dr. Ana Munk, povjesničarka umjetnosti, odgovarajući oštro brojnim hrvatskim intelektualcima koji studentsku pobunu proglašavaju dostojanstvenom potragom za plemenitim idealima. Ona je godinama predavala na američkim fakultetima - nedavno se iz obiteljskih razloga vratila u Zagreb i radi na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta - pa se činilo zanimljivim vidjeti što ona, s američko-hrvatskim studentskim i predavačkim iskustvima, misli o studentskim prosvjedima i zahtjevima. Besmisao besplatnog
- Bez fiskalne samostalnosti nema samostalnosti. Onaj minimum novca koji je Filozofski fakultet imao da s njime raspolaže samostalno mogao bi izgubiti ukidanjem tih godišnjih školarina. I što to onda znači? To vam je zapravo ponovno čvrsto umrežavanje politike, države i visokog školstva. To je duboko nedemokratska ideja. Na što vam to liči? Upravo na ono što se na fakultetu i događa: studenti pišu pamflete u kojima izražavaju sumnju u svaki oblik privatnog vlasništva i čitaju na glas Marxov Kapital. To je vrsta prosvjeda koji zapravo nemaju puno veze s fakultetom kao institucijom. Fakultet bi trebao angažirati zaštitare koji bi omogućili profesorima i studentima koji to žele da normalno održavaju nastavu, a pobuna bi se trebala preseliti na ulicu, ispred fakulteta, možda na Markov trg. Ona nikako ne bi smjela ugroziti ideju važnosti normalnog rada institucije, kao što zaposleni ne bi trebali pristati na eroziju dostojanstva nastave.
Ako su studenti doista potaknuti, kako misle mnogi profesori i sami frustrirani ovim društvom, grijesima privatizacije i žele besplatno školovanje jer je netko jednom dobio besplatno tvornice i banke, to je prosvjed koji zapravo nema veze s Filozofskim fakultetom.
U siromašnoj zemlji u kojoj za pet kolegija dobivam tisuću kuna za nove knjige za našu novu, velebnu knjižnicu bez novih izdanja, ideja besplatnog školovanja jednako je tako besmislena kao i ideja besplatnih udžbenika ili druga slična demagoška obećanja koja ne vode računa o ekonomskom zdravlju društva, kaže profesorica, nesretna što je osujećena u održavanju nastave svojim studentima, koje opisuje kao motivirane, znatiželjne, marljive. Vrijednost obrazovanja
Prošli semestar, zbog proljetne blokade, priča, na brzinu su odradili skraćeni program svojih kolegija, prepolovili ispitnu literaturu, izašli u susret studentima odlazeći na alternativne lokacije, u slučaju dr. Munk, s projektorom i laptopom u Novi Zagreb, što ju je u radu puno manje demotiviralo od činjenice da su studenti djelovali nezainteresirano, slomljeno, praktično istraumatizirani. Dobar dio od njezinih tridesetak studenata, zaniteresiranih za francusku romaniku koju predaje kao društvenu povijest tog vremena, danas naprosto želi u miru studirati.
- Kako profesori i studenti mogu izgraditi poštovanje prema ustanovi i njezinu voditelju koji pokazuje da je bespomoćan, nespreman za obranu svoje institucije... Mi se u Hrvatskoj doista ponašamo kao da smo jučer izmislili visoko školstvo, pa oko ciljeva i temeljnih vrijednosti obrazovanja vlada opća nesigurnost i studenata i profesora. Kad dekan Damir Boras i mnogi profesori Filozofskog fakulteta bez razmišljanja prihvate ideju da se ne održava nastava, oni zapravo simbolički pristaju na to da neodržavanje nastave i nije neki problem.
Jako je teško, gotovo nemoguće uspoređivati američki i hrvatski studentski život, no moramo se složiti s dr. Munk kad kaže da je osnovna razlika ipak u tome da američki studenti shvaćaju vrijednost svog obrazovanja, možda upravo kao i hrvatski studenti FER-a, koji ne štrajkaju jer znaju što točno dobivaju završivši taj fakultet. Sovjetska birokracija
- Meni zapravo u Hrvatskoj najviše smeta potpuno odsustvo osobne odgovornosti, na svim razinama, pa i u slučaju ove pobune. Studenti su uvjereni da im se ništa ne može dogoditi. Nitko se ne pita tko će simbolički platiti cijenu opstruiranja rada jedne institucije, čak niti oni koji tu instituciju vode. Kao da je njezin rad bezvrijedan, virtualan.
Kad ne bi izašle novine, netko bi valjda za to morao odgovarati. No, tko će u ovom slučaju odgovarati? Je li odgovarao bivši ministar Primorac u prošlom semestru, ili dekan, rektor, studenti?
Uostalom, na proljeće su studenti tri dana nakon početka prosvjeda dobili od Fakultetskog vijeća carte blanche da odluče kako će se urediti funkcioniranje fakulteta. S druge strane, Ana Munk se došavši na Filozofski fakultet šokirala gotovo zagušujućom, sovjetskom birokracijom. Ništa nije mogla organizirati, godinu i pol čekala je da kompjuter, sobu ili barem radni stol sa stolcem još nije dobila. Prije nastupnog predavanja dobila je dvije stranice gusto pisanih uputa o tome kako održati nastupno predavanje, kao da je nakon dvadesetak godina predavanja
28.11.2009. (15:57)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
glas razuma
To je vrsta prosvjeda koji zapravo nemaju puno veze s fakultetom kao institucijom. Fakultet bi trebao angažirati zaštitare koji bi omogućili profesorima i studentima koji to žele da normalno održavaju nastavu, a pobuna bi se trebala preseliti na ulicu, ispred fakulteta, možda na Markov trg. Ona nikako ne bi smjela ugroziti ideju važnosti normalnog rada institucije, kao što zaposleni ne bi trebali pristati na eroziju dostojanstva nastave.
Ako su studenti doista potaknuti, kako misle mnogi profesori i sami frustrirani ovim društvom, grijesima privatizacije i žele besplatno školovanje jer je netko jednom dobio besplatno tvornice i banke, to je prosvjed koji zapravo nema veze s Filozofskim fakultetom.
U siromašnoj zemlji u kojoj za pet kolegija dobivam tisuću kuna za nove knjige za našu novu, velebnu knjižnicu bez novih izdanja, ideja besplatnog školovanja jednako je tako besmislena kao i ideja besplatnih udžbenika ili druga slična demagoška obećanja koja ne vode računa o ekonomskom zdravlju društva, kaže profesorica, nesretna što je osujećena u održavanju nastave svojim studentima, koje opisuje kao motivirane, znatiželjne, marljive. Vrijednost obrazovanja
Prošli semestar, zbog proljetne blokade, priča, na brzinu su odradili skraćeni program svojih kolegija, prepolovili ispitnu literaturu, izašli u susret studentima odlazeći na alternativne lokacije, u slučaju dr. Munk, s projektorom i laptopom u Novi Zagreb, što ju je u radu puno manje demotiviralo od činjenice da su studenti djelovali nezainteresirano, slomljeno, praktično istraumatizirani. Dobar dio od njezinih tridesetak studenata, zaniteresiranih za francusku romaniku koju predaje kao društvenu povijest tog vremena, danas naprosto želi u miru studirati.
- Kako profesori i studenti mogu izgraditi poštovanje prema ustanovi i njezinu voditelju koji pokazuje da je bespomoćan, nespreman za obranu svoje institucije... Mi se u Hrvatskoj doista ponašamo kao da smo jučer izmislili visoko školstvo, pa oko ciljeva i temeljnih vrijednosti obrazovanja vlada opća nesigurnost i studenata i profesora. Kad dekan Damir Boras i mnogi profesori Filozofskog fakulteta bez razmišljanja prihvate ideju da se ne održava nastava, oni zapravo simbolički pristaju na to da neodržavanje nastave i nije neki problem.
Jako je teško, gotovo nemoguće uspoređivati američki i hrvatski studentski život, no moramo se složiti s dr. Munk kad kaže da je osnovna razlika ipak u tome da američki studenti shvaćaju vrijednost svog obrazovanja, možda upravo kao i hrvatski studenti FER-a, koji ne štrajkaju jer znaju što točno dobivaju završivši taj fakultet. Sovjetska birokracija
- Meni zapravo u Hrvatskoj najviše smeta potpuno odsustvo osobne odgovornosti, na svim razinama, pa i u slučaju ove pobune. Studenti su uvjereni da im se ništa ne može dogoditi. Nitko se ne pita tko će simbolički platiti cijenu opstruiranja rada jedne institucije, čak niti oni koji tu instituciju vode. Kao da je njezin rad bezvrijedan, virtualan.
Kad ne bi izašle novine, netko bi valjda za to morao odgovarati. No, tko će u ovom slučaju odgovarati? Je li odgovarao bivši ministar Primorac u prošlom semestru, ili dekan, rektor, studenti?
Uostalom, na proljeće su studenti tri dana nakon početka prosvjeda dobili od Fakultetskog vijeća carte blanche da odluče kako će se urediti funkcioniranje fakulteta. S druge strane, Ana Munk se došavši na Filozofski fakultet šokirala gotovo zagušujućom, sovjetskom birokracijom. Ništa nije mogla organizirati, godinu i pol čekala je da kompjuter, sobu ili barem radni stol sa stolcem još nije dobila. Prije nastupnog predavanja dobila je dvije stranice gusto pisanih uputa o tome kako održati nastupno predavanje, kao da je nakon dvadesetak godina predavanja u SAD-u, na University of Washington u Seattleu i u Houstonu, na University of St Thomas, nesposobna zaključiti što i kako želi prenijeti svojim studentima. S jedne strane nevjerojatni formalizam, a s druge prestrašeno popuštanje studentima koje podsjeća na roditelje koje raspušteni tinejdžeri drže u šahu.
- I štrajk ima svoju kulturu, on ne bi trebao imati za cilj upropastiti instituciju, dokinuti ideju njezine važnosti, važnosti njezina rada. Ovako, studenti postižu isključivo eroziju ugleda i povjerenja, što Filozofski fakultet ionako gubi u ovom - još ne posve, ali gotovo - neoliberalnom kapitalizmu. Djetinjasti studenti
Dr. Ana Munk iznenađena je i nezrelošću studenata koji odbijaju zakoračiti u svijet ekonomski odgovornih, njima tako mrskih odraslih, kao da prolongiraju djetinjstvo u kojem su roditelji, država, porezni obveznici dužni rješavati sve njihove probleme dok oni, recimo, čitaju Kapital.
- Ne razumijem otkuda studentima ideja, čak i želja, da budu posve lišeni bilo kakve fiskalne odgovornosti za svoje obrazovanje. U tom procesu student kao da ne želi biti partner, već netko disociran od obaveza i promišljanja života u kojem ne postoji bespl
28.11.2009. (15:59)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
glas razuma
Ne razumijem otkuda studentima ideja, čak i želja, da budu posve lišeni bilo kakve fiskalne odgovornosti za svoje obrazovanje. U tom procesu student kao da ne želi biti partner, već netko disociran od obaveza i promišljanja života u kojem ne postoji besplatni ručak, u kojem njihov studij mora plaćati već ionako dovoljno pauperizirani porezni obveznik. Kad sam bila na poslijediplomskom studiju na University of Washington, platila sam prvu godinu, a već na drugoj dobila sam stipendiju i malu plaću za asistentski posao koji sam obavljala. Bila sam ponosna što sam uspjela samoj sebi osigurati obrazovanje koje sam itekako cijenila i koje mi je, uostalom, na slobodnom tržištu rada kasnije osiguralo posao koji sam željela.
To našim studentima neće uspjeti ukoliko posve unište kredibilitet institucije u kojoj se školuju, zaključila je tužno domoljubna kunsthistoričarka koja je početkom 90-tih po Seattleu agitirala za Hrvatsku, a onda se, poput mnogih povratnika, suočila s našom stvarnošću u kojoj nitko nizašta ne osjeća osobnu odgovornost.
28.11.2009. (16:01)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
neistomišljenik
Jednostrano konstituiran plenum nameće se kao ekskluzivno i posvećeno mjesto donošenja odluka, koje jedino samo sebe može dokinuti, tj. neistomišljenici mu mogu eventualno osporiti legitimitet samo tako da mu ga najprije daju dolaskom na njega!!??
Očita je i proceduralna manipulacija plenumom; ispod izravnodemokratske iluzije uvijek je manja organizirana skupina ta koja određuje i usmjerava njegov rad. Sve i da je njen cilj neupitan (a nije) i da je doista vrijedan maltretiranja većine kolega, kršenja prava na rad svojih profesora i gaženje njihova dostojanstva, pitanje je hoće li tim žrtvovanjem drugih, koje nisu ni pitali žele li biti žrtvovani, taj cilj i ostvariti? Proljetos se pokazalo da blokada nastave nije dovoljan mehanizam pritiska na Vladu, koja jednostavno nije potresena činjenicom de se na Filozofskom ne održava nastava. Kad je riječ o ciljevima za koje se zalagala, blokada se pokazala kao neučinkovita i nekorisna, pa čemu onda repriza? Okupatori odgovaraju da je riječ o dugoročnoj borbi i da sve to rade za našu djecu i unuke. Ako ih želite zamoliti: Nemojte nam više, molimo vas, preko naših leđa braniti djecu, a pogotovo unuke- i za to morate doći na plenum.
28.11.2009. (16:34)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Bob
smiješno. a šta misliš kako smo dobili besplatan diplomski studij te Fuchsovu najavu novog zakona kojim će se svim brucošima omogućiti besplatan upis na fakultet? opet ponavljam, većina studenata koji danas sudjeluju u blokadi (govorim o studentima diljem zemlje) su zaslužna za neke pomake, poput ovog šta sam prethodno naveo.
28.11.2009. (17:01)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Marjanski Grdelin
Neki očigledno misle da je boravak, obrazovanje ili zaposlenje na dijelu Novoga kontineta jednako PROSVJETLJENJU, te da se ono drukčije ne može ni postići. Čudno je kako onda neusporedivo ugledniji intelektualci s Novoga kontinenta ne misle tako: http://www.slobodnifilozofski.com/2009/09/ljetna-skola-henry-giroux-obrazo vanje-u.html
Neki čak pišu da je zalaganje za pravom na obrazovanje "upitan cilj". Njima preporučujem neka se obavijeste o nastojanjima UN-a o tome: http://www.right-to-education.org/
Najtuznije je kada se humanistički intelektualac svojom voljom preda u službu onih koji teže ukinuti humanističko obrazovanje.
28.11.2009. (17:36)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
neistomišljenik
uistinu ne mislim da te najave imaju puno veze s našim prosvjedima. na kraju krajeva to je projekt u koji se još pod Primorcem bilo krenilo. no, drago mi je da nisi ni pokušavao pobiti gore navedenu argumentaciju iz koje jasno proizlazi da je plenumski način odlučivanja sve samo ne demokratski!
28.11.2009. (17:38)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
neistomišljenik
[blockquote]Marjanski Grdelin: Meni se čini najtuznijim kada se (budući?)humanistički intelektualac svojom voljom preda u službu onih koji nakon stravičnog iskustva sa totalitarizmima 20. stoljeća i dalje zagovaraju i prakticiraju nedemokratske metode, a sve u ime nekog tobože uzvišenog cilja!
28.11.2009. (17:51)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Marjanski Grdelin
Neistomišljeniče "nedemokratske metode" su one u kojima bi nekome bilo uskraćeno ili umanjeno neko od njegovih prava. Plenum očigledno jest demokratska metoda jer svatko ima jednako pravo sudjelovanja u odlučivanju.
Neistomišljeniče možda bi bilo dobro da razmislite o tome da su ljudi osobe, da imaju svoja ljudska prava, te da uloga demokratske države da se zajamči ostvarivanje ljudskih prava. Jednostavnije kazano, ako osoba ima pravo na obrazovanje, onda država ima dužnost osigurati ostvarenje toga prava.
28.11.2009. (18:07)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
neistomišljenik
"nedemokratske metode" su, znači, one u kojima bi nekome bilo uskraćeno ili umanjeno neko od njegovih prava. - zar se blokadom ne uskraćuje pravo na nastavu onim studentima koji žele slušati predavanja unatoč odluci plenuma? bi li se blokada mogla i interpretirati kao populistička akcija u kojoj se vlast preuzima galamom i zastrašivanjem? Otkud manjini pravo da vlada većinom - i da žrtvuje tu većinu protiv njihove volje?
28.11.2009. (18:20)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Rozi
@glas razuma
neda mi te se čitat,al samo san u početku uočija dio citata od dotične intelektualke...
"- Bez fiskalne samostalnosti nema samostalnosti. Onaj minimum novca koji je Filozofski fakultet imao da s njime raspolaže samostalno mogao bi izgubiti ukidanjem tih godišnjih školarina. I što to onda znači? To vam je zapravo ponovno čvrsto umrežavanje politike, države i visokog školstva."
Ako si nešto citira,valjda se slažeš s ovim,a ako se s ovim slažeš,onda produži zajedno s dotičnom intelektualkom do prve obližnje mentalne ustanove...
28.11.2009. (20:05)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Marjanski Grdelin
Blokade, ako nisu izraz solidarnosti, prijete da postanu samopražavajući dio pokreta za demokratizacijom obrazovanja i protiv njegove komercijalizacije.
28.11.2009. (20:08)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Rozi
http://www.glasistre.hr/kolumna/n/140368
28.11.2009. (20:08)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Žuta prepelica
@glas ˝razuma˝: ovaj me tekst više podsjeća na nekakvo političko puritanstvo nego li doista glas razuma, jer kakova je to ˝samostalnost˝ sveučilišta kada ista MORAJU poštivati pozitivno-pravne odredbe RH zakona? Kao i sama činjenica da je veoma malo razlike između sadržaja napisanom u njima i statuta tih ˝samostalnih˝ sveučilišta. Molim vas da takove govore i nebuloze ostavite za zidove javnih wc-a, a ne ovog bloga na kojem se predstavljate kao ´glas razuma´, kad je razum ono što vam nedostaje.
29.11.2009. (22:16)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
I.R. Babun
Mislim da bi trebalo naglasiti da su sve druge metode već isprobane (slanje svakojakih dopisa ministarstvu obrazovanja koje gotovo uvijek nisu niti odgovoreni, a kamoli da su bili sagledani kao prijedlog) te da su blokade i mirni prosvjedi sasvim u skladu s uzusima demokratskih društava i kao takve najbolji način iskazivanja negodovanja i neslaganja s aktualnom samorušilačkom politikom ove ionako destabilizirane vlade.
Država koja ne ulaže u svoje obrazovanje, a time i građane koji će privređivati više nego NKV ili pak SSS zaposlenici (jer su i po statistici i po praksi njihove plaće veče od 2 do tri puta), nemože očekivati svijetliju budućnost. Takve države su osuđene na društvo nisoko kvalificiranih radnika čija će se prava (pod krinkim ˝zahtjeva tržišta u datom trenutku˝ i ˝globalnih kriza˝- ikao RH potresa ona dublja; korupcijska koja ju već 5 godina destabilizira) skresavati iz dana u dan a posla će biti sve manje zbog još jeftinije radne snage koja će se uvoziti s istoka i time totalno obezvrijediti rad hrvatskog radnika.
Dakle, studentski prosvjedi jesu za besplatno školovanje, za jednaka prava svih (jer ako ih Ustav garantira a praksa negira, onda mi nismo niti ˝pravna država˝ a kamo li ˝država znanja˝) dok će se bolonjski proces potruditi da ti isti studenti izvršavaju svoje studentske obveze na virijeme i da ne studriaju bez ograničenja.
28.11.2009. (14:27) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
glas razuma
Piše:
Nada Mirković
Besplatno školstvo je reakcionarna ideja
Besplatno školstvo za mene je duboko reakcionarna ideja, kaže s
obješenjačkom iskrom u očima dr. Ana Munk, povjesničarka umjetnosti,
odgovarajući oštro brojnim hrvatskim intelektualcima koji studentsku
pobunu proglašavaju dostojanstvenom potragom za plemenitim idealima. Ona
je godinama predavala na američkim fakultetima - nedavno se iz obiteljskih
razloga vratila u Zagreb i radi na Odsjeku za povijest umjetnosti
Filozofskog fakulteta - pa se činilo zanimljivim vidjeti što ona, s
američko-hrvatskim studentskim i predavačkim iskustvima, misli o
studentskim prosvjedima i zahtjevima.
Besmisao besplatnog
- Bez fiskalne samostalnosti nema samostalnosti. Onaj minimum novca koji
je Filozofski fakultet imao da s njime raspolaže samostalno mogao bi
izgubiti ukidanjem tih godišnjih školarina. I što to onda znači? To vam je
zapravo ponovno čvrsto umrežavanje politike, države i visokog školstva. To
je duboko nedemokratska ideja. Na što vam to liči? Upravo na ono što se na
fakultetu i događa: studenti pišu pamflete u kojima izražavaju sumnju u
svaki oblik privatnog vlasništva i čitaju na glas Marxov
Kapital. To je vrsta prosvjeda koji zapravo nemaju puno veze
s fakultetom kao institucijom. Fakultet bi trebao angažirati zaštitare
koji bi omogućili profesorima i studentima koji to žele da normalno
održavaju nastavu, a pobuna bi se trebala preseliti na ulicu, ispred
fakulteta, možda na Markov trg. Ona nikako ne bi smjela ugroziti ideju
važnosti normalnog rada institucije, kao što zaposleni ne bi trebali
pristati na eroziju dostojanstva nastave.
Ako su studenti doista potaknuti, kako misle mnogi profesori i sami
frustrirani ovim društvom, grijesima privatizacije i žele besplatno
školovanje jer je netko jednom dobio besplatno tvornice i banke, to je
prosvjed koji zapravo nema veze s Filozofskim fakultetom.
U siromašnoj zemlji u kojoj za pet kolegija dobivam tisuću kuna za nove
knjige za našu novu, velebnu knjižnicu bez novih izdanja, ideja besplatnog
školovanja jednako je tako besmislena kao i ideja besplatnih udžbenika ili
druga slična demagoška obećanja koja ne vode računa o ekonomskom zdravlju
društva, kaže profesorica, nesretna što je osujećena u održavanju nastave
svojim studentima, koje opisuje kao motivirane, znatiželjne, marljive.
Vrijednost obrazovanja
Prošli semestar, zbog proljetne blokade, priča, na brzinu su odradili
skraćeni program svojih kolegija, prepolovili ispitnu literaturu, izašli u
susret studentima odlazeći na alternativne lokacije, u slučaju dr. Munk, s
projektorom i laptopom u Novi Zagreb, što ju je u radu puno manje
demotiviralo od činjenice da su studenti djelovali nezainteresirano,
slomljeno, praktično istraumatizirani. Dobar dio od njezinih tridesetak
studenata, zaniteresiranih za francusku romaniku koju predaje kao
društvenu povijest tog vremena, danas naprosto želi u miru studirati.
- Kako profesori i studenti mogu izgraditi poštovanje prema ustanovi i
njezinu voditelju koji pokazuje da je bespomoćan, nespreman za obranu
svoje institucije... Mi se u Hrvatskoj doista ponašamo kao da smo jučer
izmislili visoko školstvo, pa oko ciljeva i temeljnih vrijednosti
obrazovanja vlada opća nesigurnost i studenata i profesora. Kad dekan
Damir Boras i mnogi profesori Filozofskog fakulteta bez razmišljanja
prihvate ideju da se ne održava nastava, oni zapravo simbolički pristaju
na to da neodržavanje nastave i nije neki problem.
Jako je teško, gotovo nemoguće uspoređivati američki i hrvatski studentski
život, no moramo se složiti s dr. Munk kad kaže da je osnovna razlika ipak
u tome da američki studenti shvaćaju vrijednost svog obrazovanja, možda
upravo kao i hrvatski studenti FER-a, koji ne štrajkaju jer znaju što
točno dobivaju završivši taj fakultet.
Sovjetska birokracija
- Meni zapravo u Hrvatskoj najviše smeta potpuno odsustvo osobne
odgovornosti, na svim razinama, pa i u slučaju ove pobune. Studenti su
uvjereni da im se ništa ne može dogoditi. Nitko se ne pita tko će
simbolički platiti cijenu opstruiranja rada jedne institucije, čak niti
oni koji tu instituciju vode. Kao da je njezin rad bezvrijedan, virtualan.
Kad ne bi izašle novine, netko bi valjda za to morao odgovarati. No, tko
će u ovom slučaju odgovarati? Je li odgovarao bivši ministar Primorac u
prošlom semestru, ili dekan, rektor, studenti?
Uostalom, na proljeće su studenti tri dana nakon početka prosvjeda dobili
od Fakultetskog vijeća carte blanche da odluče kako će se urediti
funkcioniranje fakulteta. S druge strane, Ana Munk se došavši na
Filozofski fakultet šokirala gotovo zagušujućom, sovjetskom birokracijom.
Ništa nije mogla organizirati, godinu i pol čekala je da kompjuter, sobu
ili barem radni stol sa stolcem još nije dobila. Prije nastupnog
predavanja dobila je dvije stranice gusto pisanih uputa o tome kako
održati nastupno predavanje, kao da je nakon dvadesetak godina predavanja
28.11.2009. (15:57) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
glas razuma
To je vrsta prosvjeda koji zapravo nemaju puno veze
s fakultetom kao institucijom. Fakultet bi trebao angažirati zaštitare
koji bi omogućili profesorima i studentima koji to žele da normalno
održavaju nastavu, a pobuna bi se trebala preseliti na ulicu, ispred
fakulteta, možda na Markov trg. Ona nikako ne bi smjela ugroziti ideju
važnosti normalnog rada institucije, kao što zaposleni ne bi trebali
pristati na eroziju dostojanstva nastave.
Ako su studenti doista potaknuti, kako misle mnogi profesori i sami
frustrirani ovim društvom, grijesima privatizacije i žele besplatno
školovanje jer je netko jednom dobio besplatno tvornice i banke, to je
prosvjed koji zapravo nema veze s Filozofskim fakultetom.
U siromašnoj zemlji u kojoj za pet kolegija dobivam tisuću kuna za nove
knjige za našu novu, velebnu knjižnicu bez novih izdanja, ideja besplatnog
školovanja jednako je tako besmislena kao i ideja besplatnih udžbenika ili
druga slična demagoška obećanja koja ne vode računa o ekonomskom zdravlju
društva, kaže profesorica, nesretna što je osujećena u održavanju nastave
svojim studentima, koje opisuje kao motivirane, znatiželjne, marljive.
Vrijednost obrazovanja
Prošli semestar, zbog proljetne blokade, priča, na brzinu su odradili
skraćeni program svojih kolegija, prepolovili ispitnu literaturu, izašli u
susret studentima odlazeći na alternativne lokacije, u slučaju dr. Munk, s
projektorom i laptopom u Novi Zagreb, što ju je u radu puno manje
demotiviralo od činjenice da su studenti djelovali nezainteresirano,
slomljeno, praktično istraumatizirani. Dobar dio od njezinih tridesetak
studenata, zaniteresiranih za francusku romaniku koju predaje kao
društvenu povijest tog vremena, danas naprosto želi u miru studirati.
- Kako profesori i studenti mogu izgraditi poštovanje prema ustanovi i
njezinu voditelju koji pokazuje da je bespomoćan, nespreman za obranu
svoje institucije... Mi se u Hrvatskoj doista ponašamo kao da smo jučer
izmislili visoko školstvo, pa oko ciljeva i temeljnih vrijednosti
obrazovanja vlada opća nesigurnost i studenata i profesora. Kad dekan
Damir Boras i mnogi profesori Filozofskog fakulteta bez razmišljanja
prihvate ideju da se ne održava nastava, oni zapravo simbolički pristaju
na to da neodržavanje nastave i nije neki problem.
Jako je teško, gotovo nemoguće uspoređivati američki i hrvatski studentski
život, no moramo se složiti s dr. Munk kad kaže da je osnovna razlika ipak
u tome da američki studenti shvaćaju vrijednost svog obrazovanja, možda
upravo kao i hrvatski studenti FER-a, koji ne štrajkaju jer znaju što
točno dobivaju završivši taj fakultet.
Sovjetska birokracija
- Meni zapravo u Hrvatskoj najviše smeta potpuno odsustvo osobne
odgovornosti, na svim razinama, pa i u slučaju ove pobune. Studenti su
uvjereni da im se ništa ne može dogoditi. Nitko se ne pita tko će
simbolički platiti cijenu opstruiranja rada jedne institucije, čak niti
oni koji tu instituciju vode. Kao da je njezin rad bezvrijedan, virtualan.
Kad ne bi izašle novine, netko bi valjda za to morao odgovarati. No, tko
će u ovom slučaju odgovarati? Je li odgovarao bivši ministar Primorac u
prošlom semestru, ili dekan, rektor, studenti?
Uostalom, na proljeće su studenti tri dana nakon početka prosvjeda dobili
od Fakultetskog vijeća carte blanche da odluče kako će se urediti
funkcioniranje fakulteta. S druge strane, Ana Munk se došavši na
Filozofski fakultet šokirala gotovo zagušujućom, sovjetskom birokracijom.
Ništa nije mogla organizirati, godinu i pol čekala je da kompjuter, sobu
ili barem radni stol sa stolcem još nije dobila. Prije nastupnog
predavanja dobila je dvije stranice gusto pisanih uputa o tome kako
održati nastupno predavanje, kao da je nakon dvadesetak godina predavanja
u SAD-u, na University of Washington u Seattleu i u Houstonu, na
University of St Thomas, nesposobna zaključiti što i kako želi prenijeti
svojim studentima. S jedne strane nevjerojatni formalizam, a s druge
prestrašeno popuštanje studentima koje podsjeća na roditelje koje
raspušteni tinejdžeri drže u šahu.
- I štrajk ima svoju kulturu, on ne bi trebao imati za cilj upropastiti
instituciju, dokinuti ideju njezine važnosti, važnosti njezina rada.
Ovako, studenti postižu isključivo eroziju ugleda i povjerenja, što
Filozofski fakultet ionako gubi u ovom - još ne posve, ali gotovo -
neoliberalnom kapitalizmu.
Djetinjasti studenti
Dr. Ana Munk iznenađena je i nezrelošću studenata koji odbijaju zakoračiti
u svijet ekonomski odgovornih, njima tako mrskih odraslih, kao da
prolongiraju djetinjstvo u kojem su roditelji, država, porezni obveznici
dužni rješavati sve njihove probleme dok oni, recimo, čitaju
Kapital.
- Ne razumijem otkuda studentima ideja, čak i želja, da budu posve lišeni
bilo kakve fiskalne odgovornosti za svoje obrazovanje. U tom procesu
student kao da ne želi biti partner, već netko disociran od obaveza i
promišljanja života u kojem ne postoji bespl
28.11.2009. (15:59) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
glas razuma
Ne razumijem otkuda studentima ideja, čak i želja, da budu posve lišeni
bilo kakve fiskalne odgovornosti za svoje obrazovanje. U tom procesu
student kao da ne želi biti partner, već netko disociran od obaveza i
promišljanja života u kojem ne postoji besplatni ručak, u
kojem njihov studij mora plaćati već ionako dovoljno pauperizirani porezni
obveznik. Kad sam bila na poslijediplomskom studiju na University of
Washington, platila sam prvu godinu, a već na drugoj dobila sam stipendiju
i malu plaću za asistentski posao koji sam obavljala. Bila sam ponosna što
sam uspjela samoj sebi osigurati obrazovanje koje sam itekako cijenila i
koje mi je, uostalom, na slobodnom tržištu rada kasnije osiguralo posao
koji sam željela.
To našim studentima neće uspjeti ukoliko posve unište kredibilitet
institucije u kojoj se školuju, zaključila je tužno domoljubna
kunsthistoričarka koja je početkom 90-tih po Seattleu agitirala za
Hrvatsku, a onda se, poput mnogih povratnika, suočila s našom stvarnošću u
kojoj nitko nizašta ne osjeća osobnu odgovornost.
28.11.2009. (16:01) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
neistomišljenik
Jednostrano konstituiran plenum nameće se kao ekskluzivno i posvećeno mjesto donošenja odluka, koje jedino samo sebe može dokinuti, tj. neistomišljenici mu mogu eventualno osporiti legitimitet samo tako da mu ga najprije daju dolaskom na njega!!??
Očita je i proceduralna manipulacija plenumom; ispod
izravnodemokratske iluzije uvijek je manja organizirana skupina ta koja
određuje i usmjerava njegov rad.
Sve i da je njen cilj neupitan (a nije) i da je doista vrijedan
maltretiranja većine kolega, kršenja prava na rad svojih profesora i
gaženje njihova dostojanstva, pitanje je hoće li tim žrtvovanjem drugih,
koje nisu ni pitali žele li biti žrtvovani, taj cilj i ostvariti?
Proljetos se pokazalo da blokada nastave nije dovoljan mehanizam pritiska na Vladu, koja jednostavno nije potresena činjenicom de se na Filozofskom ne održava nastava.
Kad je riječ o ciljevima za koje se zalagala, blokada se pokazala kao
neučinkovita i nekorisna, pa čemu onda repriza? Okupatori odgovaraju da je riječ o dugoročnoj borbi i da sve to rade za našu djecu i unuke. Ako ih želite zamoliti: Nemojte nam više, molimo vas, preko naših leđa
braniti djecu, a pogotovo unuke- i za to morate doći na
plenum.
28.11.2009. (16:34) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Bob
smiješno. a šta misliš kako smo dobili besplatan diplomski studij te Fuchsovu najavu novog zakona kojim će se svim brucošima omogućiti besplatan upis na fakultet? opet ponavljam, većina studenata koji danas sudjeluju u blokadi (govorim o studentima diljem zemlje) su zaslužna za neke pomake, poput ovog šta sam prethodno naveo.
28.11.2009. (17:01) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Marjanski Grdelin
Neki očigledno misle da je boravak, obrazovanje ili zaposlenje na dijelu Novoga kontineta jednako PROSVJETLJENJU, te da se ono drukčije ne može ni postići. Čudno je kako onda neusporedivo ugledniji intelektualci s Novoga kontinenta ne misle tako: http://www.slobodnifilozofski.com/2009/09/ljetna-skola-henry-giroux-obrazo vanje-u.html
Neki čak pišu da je zalaganje za pravom na obrazovanje "upitan cilj". Njima preporučujem neka se obavijeste o nastojanjima UN-a o tome: http://www.right-to-education.org/
Najtuznije je kada se humanistički intelektualac svojom voljom preda u službu onih koji teže ukinuti humanističko obrazovanje.
28.11.2009. (17:36) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
neistomišljenik
uistinu ne mislim da te najave imaju puno veze s našim prosvjedima. na kraju krajeva to je projekt u koji se još pod Primorcem bilo krenilo. no, drago mi je da nisi ni pokušavao pobiti gore navedenu argumentaciju iz koje jasno proizlazi da je plenumski način odlučivanja sve samo ne demokratski!
28.11.2009. (17:38) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
neistomišljenik
[blockquote]Marjanski Grdelin: Meni se čini najtuznijim kada se (budući?)humanistički intelektualac svojom voljom preda u službu onih koji nakon stravičnog iskustva sa totalitarizmima 20. stoljeća i dalje zagovaraju i prakticiraju nedemokratske metode, a sve u ime nekog tobože uzvišenog cilja!
28.11.2009. (17:51) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Marjanski Grdelin
Neistomišljeniče "nedemokratske metode" su one u kojima bi nekome bilo uskraćeno ili umanjeno neko od njegovih prava. Plenum očigledno jest demokratska metoda jer svatko ima jednako pravo sudjelovanja u odlučivanju.
Neistomišljeniče možda bi bilo dobro da razmislite o tome da su ljudi osobe, da imaju svoja ljudska prava, te da uloga demokratske države da se zajamči ostvarivanje ljudskih prava. Jednostavnije kazano, ako osoba ima pravo na obrazovanje, onda država ima dužnost osigurati ostvarenje toga prava.
28.11.2009. (18:07) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
neistomišljenik
"nedemokratske metode" su, znači, one u kojima bi nekome bilo uskraćeno ili umanjeno neko od njegovih prava. - zar se blokadom ne uskraćuje pravo na nastavu onim studentima koji žele slušati predavanja unatoč odluci plenuma? bi li se blokada mogla i interpretirati kao populistička akcija u kojoj se vlast preuzima galamom i zastrašivanjem? Otkud manjini pravo da vlada većinom - i da žrtvuje tu većinu protiv njihove volje?
28.11.2009. (18:20) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Rozi
@glas razuma
neda mi te se čitat,al samo san u početku uočija dio citata od dotične intelektualke...
"- Bez fiskalne samostalnosti nema samostalnosti. Onaj minimum novca koji
je Filozofski fakultet imao da s njime raspolaže samostalno mogao bi
izgubiti ukidanjem tih godišnjih školarina. I što to onda znači? To vam je
zapravo ponovno čvrsto umrežavanje politike, države i visokog školstva."
Ako si nešto citira,valjda se slažeš s ovim,a ako se s ovim slažeš,onda produži zajedno s dotičnom intelektualkom do prve obližnje mentalne ustanove...
28.11.2009. (20:05) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Marjanski Grdelin
Blokade, ako nisu izraz solidarnosti, prijete da postanu samopražavajući dio pokreta za demokratizacijom obrazovanja i protiv njegove komercijalizacije.
28.11.2009. (20:08) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Rozi
http://www.glasistre.hr/kolumna/n/140368
28.11.2009. (20:08) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Žuta prepelica
@glas ˝razuma˝: ovaj me tekst više podsjeća na nekakvo političko puritanstvo nego li doista glas razuma, jer kakova je to ˝samostalnost˝ sveučilišta kada ista MORAJU poštivati pozitivno-pravne odredbe RH zakona? Kao i sama činjenica da je veoma malo razlike između sadržaja napisanom u njima i statuta tih ˝samostalnih˝ sveučilišta.
Molim vas da takove govore i nebuloze ostavite za zidove javnih wc-a, a ne ovog bloga na kojem se predstavljate kao ´glas razuma´, kad je razum ono što vam nedostaje.
29.11.2009. (22:16) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...