Možda bi trebalo uvesti načelo prioriteta, to jest prihvatiti sve prijedloge, ali ih rangirati po prioritetu, tj. važnosti. Dakle, svi bi bili zadovoljni...
17.11.2009. (17:57)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Prema Klaiću konsens dolazi od latinske riječi consensus - podudaranje, sklad. No isto tako navodi odobrenje, pristanak, suglasnost, sloga, jednoglasnost, jednodušnost, sporazum.
Slažem se da tijekom diskusije o nekom problemu nije poželjna jednoglasnost, jednodušnost, sloga. U politici poznata pod pojmom stranačka stega. Diskusijom kroz otvoreno iznošenje različitih stavova treba nastojati što je moguće bolje analizirati problem, a onda sintezom svih mišljenja donijeti sporazum o tome kako da se problem riješi. Zbog toga treba u diskusijama odbaciti princip stranačke stege. To ja podrazumijevam pod pojmom donošenja neke odluke konsensusom.
Alternativa konsensusu je vječito nadmudrivanje dviju ili više strana po principu: ja sam protiv jer si ti za i obratno. Najbolji je upravo primjer trakavica oko sporazuma o granici sa Slovenijom. Zbog nepostignutog sporazuma između dviju najjačih stranaka najprije je jedna bila za, a druga protiv, a sada opet je ona prva protiv a druga za iako se u suštini rješavanja problema ništa bitno nije izmjenilo.
Zaključak: u fazi diskusije (od latinske riječi discutere - razbiti, rastjerati, ukloniti) potreno je da svi sudionici u otvorenoj i konstruktivnoj raspravi razbiju, rastjeraju i uklone sve moguće nesparuzume, i onda u fazi sinteze donesu odluku, sporazum na koju nitko više neće imati ni pravnu ni moralnu zamjerku.
17.11.2009. (18:06)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ima nešto u mentalitetu malih naroda da se boje različitosti , da se odupiru širenju "platforme" za formiranje zajedničkog interesa. To je njihova malenost i nesigurnost u svoju sudbinu. Također je to simptomatično za Hrvate koji se uporno drže one uzrečice "" 2 hrvata 3 mišljenja"( ILi stranke) No to je razumljivo . šta ja znam , trebalo bi to znanstveno istražiti u čemu to mali narodi posrće u stvarnju svoje političke sudbine. No ono što STRAŠNO smeta je nedostatak političke kulture, dijaloške kulture i strahovita netolerancija.. to pokoleba i najbolje msilioce . Šta da se iznose neke nove ideje , kada je ideja o KONSENZUSU ovdje tako-prisutna. tako da se ne slažem s porukom cijenjenog autora da je konsenzus..nepoželjan. Baš nasuprot.
17.11.2009. (19:44)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@semper contra: Demokratska alternativa konsenzusu nije "vječito nadmudrivanje", nego glasovanje, kojim se formira volja većine. Diskusija u civilnom društvu naravno nastavit će se, manjina može nastojati da postane većina.. Ima ptanja gdje konsenzus jednsotavno nije moguć i treba presjeći. Strategija svake strane jest da privuče neodlučne i postane većina, a ne da stvori konsezus sa suprotnom stranom (osim o tome, da se ne slažu!).
Spomeno sam primjer općeg zdravstvenog osiguranja u SAD. Ima mnogo takvih tema, gdje je tvoja idealna "faza sinteze" jednostavno nemoguća, iz raznih razloga: drastično suprotnih interesa ili uvjerenja, ili jer je pitanje jednostavno tako postavljeno da mora biti ili-ili..Recimo pitanje pobačaja, ne možeš napraviti sintezu "pro life" i "pro shoice" stava. ILi diskusija početkom 1990-ih kome pripada suverenitet - Jugoslaviji lii republikama. (Međutim, istina je, da se u nekim slučajevima sukob koji izgleda kao ili-ili može transformirati u neku varijantu i/i.).
Evo upravo sam postavio tekst o GMO, to je još jedna gdje je očito nemoguć konsezus čak i među najužim krugom relevantnih stručnjaka: svjedočio sam tome više puta u posljednjih 15-ak godina. Uvijek se snažno polariziraju na "za" i "protiv" (a onda oni "za" nastoje one protiv eliminirati kao nekompetentne, čak i kad se radi o doktorima genetike).
18.11.2009. (01:42)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@buha2: Spomenu osam u svom tekstu ako treba prevladati hegemoniju nacionalističkog diskursa. Ti ovdje daješ primjer - lamentiraš o "malim narodcima", što nema veze s temom. Prije ssvega - Hrvati uopće nisu osobito mali narod, među državama u wsvijetu Hrvatska je po broju stanovnika iznad polovice. U Europi ima šnarod kao što su Luksemburžani ili Maltežani, ima ih kao Splićana, a samosvjesni su i uspješni narodi.
Postoje klasne razlike i vrijednosne razlike u svakom narodu, malom ili velikom. Kao što kažeš, ne treba se bojati različitosti niti toga, da se ne slažemo. Ni slučajno to ne znači netoleranciju! Odluka većine je također demokracija. Donese se neki zakon i on vrijedi za sve, ali manjina ima pravo i dalje biti nezadovoljna i nastojati da se on promijeni. Tako, uz antagonizme, fukcioniraju uspješni narodi - Amerikanci, Maltežani ili čak Sanmarinjani (ima ih 20.000,i djeluje više političkih stranaka)-.
18.11.2009. (01:50)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@zoran Ako jedna stranka u državi pobijedi s 35% ukupnog broja glasača pa onda zahvaljujući izbornom zakonu u predstavničkom tijelu dobije 65% zastupničkih mjesta čiji zastupnici zbog stranačke stege glasaju za nešto za što je ostalih 35% zastupnika, koji zastupaju 75% ukupnog glasačkog tijela, protiv postavlja se pitanje: je li odluka dosnesena voljom većine?
18.11.2009. (20:19)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@semper contra: Naravno, takvi se problemi pojavljuju u predstavničkoj demokraciji. Ja sam svakako zastupnik metoda direktne demokracije. To je prva točka u "Zelenim načelima", u desnom stupcu na mom blogu, tzv. "Aktivna demokracija". Takav se sukob između volje političkih elita i volje naroda može razriještii referendumom. No, on je po definiciji upravo suprotnost konsezusu, jer pitanje sna referendumu uvijek morabiti DA/DNe, ili jedno ili drugo, nema neke "sinteze.
Tipična takva situacija je bio ulazak u NATO, politička elita ujedinjena d treba ući, dok je znatan dio narod bio protiv. Ankete su doduše kazivale da je više za, ali da je raspisan referendum, da se razvila istinska debata, možda bi se to promijelo.
Konkretno još ovdje, pogrešan je argument da "ostalih 35% zastupnika zastupa 75% biračkog tijela". S takvim stvarima treba biti precizan: zastupaju onaj postotak, koji je za njih konkretno glasovao.
19.11.2009. (05:19)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
gale
Brijem Ostricu da brkas pojmove konsenzusa i kompromisa.
Konsenzus je naime utemeljen na pronalasku zajednickog nazivnika, dok je kompromis put sinteze.
Prilicno razlicite stvari koje nije dobro brkat s obzirom da time fulavaju samu bit ideje konsenzusa.
20.11.2009. (00:35)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
toma juda
Možda bi trebalo uvesti načelo prioriteta, to jest prihvatiti sve prijedloge, ali ih rangirati po prioritetu, tj. važnosti. Dakle, svi bi bili zadovoljni...
17.11.2009. (17:57) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
Prema Klaiću konsens dolazi od latinske riječi consensus - podudaranje, sklad. No isto tako navodi odobrenje, pristanak, suglasnost, sloga, jednoglasnost, jednodušnost, sporazum.
Slažem se da tijekom diskusije o nekom problemu nije poželjna jednoglasnost, jednodušnost, sloga. U politici poznata pod pojmom stranačka stega. Diskusijom kroz otvoreno iznošenje različitih stavova treba nastojati što je moguće bolje analizirati problem, a onda sintezom svih mišljenja donijeti sporazum o tome kako da se problem riješi. Zbog toga treba u diskusijama odbaciti princip stranačke stege. To ja podrazumijevam pod pojmom donošenja neke odluke konsensusom.
Alternativa konsensusu je vječito nadmudrivanje dviju ili više strana po principu: ja sam protiv jer si ti za i obratno. Najbolji je upravo primjer trakavica oko sporazuma o granici sa Slovenijom. Zbog nepostignutog sporazuma između dviju najjačih stranaka najprije je jedna bila za, a druga protiv, a sada opet je ona prva protiv a druga za iako se u suštini rješavanja problema ništa bitno nije izmjenilo.
Zaključak: u fazi diskusije (od latinske riječi discutere - razbiti, rastjerati, ukloniti) potreno je da svi sudionici u otvorenoj i konstruktivnoj raspravi razbiju, rastjeraju i uklone sve moguće nesparuzume, i onda u fazi sinteze donesu odluku, sporazum na koju nitko više neće imati ni pravnu ni moralnu zamjerku.
17.11.2009. (18:06) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
buha
Ima nešto u mentalitetu malih naroda da se boje različitosti , da se odupiru širenju "platforme" za formiranje zajedničkog interesa. To je njihova malenost i nesigurnost u svoju sudbinu. Također je to simptomatično za Hrvate koji se uporno drže one uzrečice "" 2 hrvata 3 mišljenja"( ILi stranke)
No to je razumljivo . šta ja znam , trebalo bi to znanstveno istražiti u čemu to mali narodi posrće u stvarnju svoje političke sudbine.
No ono što STRAŠNO smeta je nedostatak političke kulture, dijaloške kulture i strahovita netolerancija.. to pokoleba i najbolje msilioce . Šta da se iznose neke nove ideje , kada je ideja o KONSENZUSU ovdje tako-prisutna.
tako da se ne slažem s porukom cijenjenog autora da je konsenzus..nepoželjan. Baš nasuprot.
17.11.2009. (19:44) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Zoran Oštrić
@semper contra: Demokratska alternativa konsenzusu nije "vječito nadmudrivanje", nego glasovanje, kojim se formira volja većine. Diskusija u civilnom društvu naravno nastavit će se, manjina može nastojati da postane većina.. Ima ptanja gdje konsenzus jednsotavno nije moguć i treba presjeći. Strategija svake strane jest da privuče neodlučne i postane većina, a ne da stvori konsezus sa suprotnom stranom (osim o tome, da se ne slažu!).
Spomeno sam primjer općeg zdravstvenog osiguranja u SAD. Ima mnogo takvih tema, gdje je tvoja idealna "faza sinteze" jednostavno nemoguća, iz raznih razloga: drastično suprotnih interesa ili uvjerenja, ili jer je pitanje jednostavno tako postavljeno da mora biti ili-ili..Recimo pitanje pobačaja, ne možeš napraviti sintezu "pro life" i "pro shoice" stava. ILi diskusija početkom 1990-ih kome pripada suverenitet - Jugoslaviji lii republikama. (Međutim, istina je, da se u nekim slučajevima sukob koji izgleda kao ili-ili može transformirati u neku varijantu i/i.).
Evo upravo sam postavio tekst o GMO, to je još jedna gdje je očito nemoguć konsezus čak i među najužim krugom relevantnih stručnjaka: svjedočio sam tome više puta u posljednjih 15-ak godina. Uvijek se snažno polariziraju na "za" i "protiv" (a onda oni "za" nastoje one protiv eliminirati kao nekompetentne, čak i kad se radi o doktorima genetike).
18.11.2009. (01:42) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Zoran Oštrić
@buha2: Spomenu osam u svom tekstu ako treba prevladati hegemoniju nacionalističkog diskursa. Ti ovdje daješ primjer - lamentiraš o "malim narodcima", što nema veze s temom. Prije ssvega - Hrvati uopće nisu osobito mali narod, među državama u wsvijetu Hrvatska je po broju stanovnika iznad polovice. U Europi ima šnarod kao što su Luksemburžani ili Maltežani, ima ih kao Splićana, a samosvjesni su i uspješni narodi.
Postoje klasne razlike i vrijednosne razlike u svakom narodu, malom ili velikom. Kao što kažeš, ne treba se bojati različitosti niti toga, da se ne slažemo. Ni slučajno to ne znači netoleranciju! Odluka većine je također demokracija. Donese se neki zakon i on vrijedi za sve, ali manjina ima pravo i dalje biti nezadovoljna i nastojati da se on promijeni. Tako, uz antagonizme, fukcioniraju uspješni narodi - Amerikanci, Maltežani ili čak Sanmarinjani (ima ih 20.000,i djeluje više političkih stranaka)-.
18.11.2009. (01:50) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
@zoran
Ako jedna stranka u državi pobijedi s 35% ukupnog broja glasača pa onda zahvaljujući izbornom zakonu u predstavničkom tijelu dobije 65% zastupničkih mjesta čiji zastupnici zbog stranačke stege glasaju za nešto za što je ostalih 35% zastupnika, koji zastupaju 75% ukupnog glasačkog tijela, protiv postavlja se pitanje: je li odluka dosnesena voljom većine?
18.11.2009. (20:19) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Zoran Oštrić
@semper contra: Naravno, takvi se problemi pojavljuju u predstavničkoj demokraciji. Ja sam svakako zastupnik metoda direktne demokracije. To je prva točka u "Zelenim načelima", u desnom stupcu na mom blogu, tzv. "Aktivna demokracija". Takav se sukob između volje političkih elita i volje naroda može razriještii referendumom. No, on je po definiciji upravo suprotnost konsezusu, jer pitanje sna referendumu uvijek morabiti DA/DNe, ili jedno ili drugo, nema neke "sinteze.
Tipična takva situacija je bio ulazak u NATO, politička elita ujedinjena d treba ući, dok je znatan dio narod bio protiv. Ankete su doduše kazivale da je više za, ali da je raspisan referendum, da se razvila istinska debata, možda bi se to promijelo.
Konkretno još ovdje, pogrešan je argument da "ostalih 35% zastupnika zastupa 75% biračkog tijela". S takvim stvarima treba biti precizan: zastupaju onaj postotak, koji je za njih konkretno glasovao.
19.11.2009. (05:19) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
gale
Brijem Ostricu da brkas pojmove konsenzusa i kompromisa.
Konsenzus je naime utemeljen na pronalasku zajednickog nazivnika, dok je kompromis put sinteze.
Prilicno razlicite stvari koje nije dobro brkat s obzirom da time fulavaju samu bit ideje konsenzusa.
20.11.2009. (00:35) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Zoran Oštrić
@Gale:Među nama dvojicom ima jedan koji ne razumije osnovne pojmove. Knjige u ruke i učiti!
20.11.2009. (19:15) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Para(ne)normalan!
Istina!
21.11.2009. (22:15) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...