Komentari

asboinu.blog.hr

Dodaj komentar (4)

Marketing


  • Đus

    prvi citat o ratovima mi nekako najbolje stoji.
    ponos tim dijelom naše povijesti je tu, ali ipak...
    impresivan blog, to moram priznati kao budući predsjednik. :)

    avatar

    08.11.2009. (13:57)    -   -   -   -  

  • xy

    Poštovani!

    U ožujku mjesecu putevi i linkovi me dovedoše do Vašeg bloga, kojeg istog trenutka postavih u Favorite..

    Nemam dovoljno bogat riječnik , kojim bih mogao opisati zadovoljstvo čitajući Vaše riječi...osim....Hvala Vam !

    Priznajem i jedan vid "tuge" što dugo se blog nije pomaknuo s "mjesta"...tj. praznina dugotrajna, zbog nepisanja, da sam pomislio da Ste ovaj blog i "ugasili"..

    ..na moju veliku radost, prevarih se...a mislim i na radost svih čitatelja, kojima Hrvatska riječ i istina nije strana . ( ovo Hrvatska, namjerno napisah velikim slovom ) :)

    Do sad, nisam imao niti jedan "prigovor " na napisano , ali ni "neslaganje" s bilo kojim tekstom , naprotiv ! (osim jedne malene ispravke, tj. nadopune u mjesecu travnju:) )

    Poštovanje!

    avatar

    08.11.2009. (17:40)    -   -   -   -  

  • Athumanunh

    Svima kojima se dopada, ali i svima kojima se ne dopada Athumanunhovo pisanje:

    Hrvatska je ratna i vojnička povijest prekrasna, zapravo čudesna, ona je ponosna, bljeskovita i olujna, a nedostaje joj nešto poput nekakvog ratno-povijesnog zapisa u kojem bi se isticalo sve, odnosno pojedinosti naših najtežih, najslavnijih, ali i najtragičnijih borbi, bojeva i bitaka. Povijest se ne uči samo iz uspjeha i pobjeda, povijest se uči i iz poraza, neuspjeha i pogrešaka, naravno, ako se oni shvate i prouče kako treba.

    Hrvati se u svojoj povijesti ne trebaju sramiti ničega, a posebno oni koji su vidjeli veličanstvenu 'divotu bitke', bitke u kojoj se ratnik u izljevu znoja i krvi bukom ruši prema zemlji!

    Ja sam vidio veličanstvenu 'divotu bitke', bitke koju niti sam tražio, niti sam je želio, bio sam sudionik te veličanstvene 'divote bitke' i nije mi žao. Dobro poznavajući povijest bilo mi je i više nego kristalno jasno da su sudionici bitaka poput vjetra, poput oluje koja se iznenada podigne, poput bljeska koji zabljesne, a potom se stiša i nestane. Znao sam i još uvijek sam uvjeren da su vojnici i ratnici u povijesti uvijek bili pobijeđeni od onih koji su ih i gurnuli u bitke i ratove.

    Ti ljigavci, kukavice i spletkari konstanta su povijesti, a vojnici i ratnici samo su vjetar koji dođe i prođe, no, bez tog vjetra ničega ne bi ni bilo u povijesti!

    Sve sam ja to jako dobro znao i očekivao, ali strašno me je povrijedilo što ja ne bih smio pisati o nečemu što sam vidio i doživio, samo zato jer to nekoga, eto vrijeđa!

    Pretrpio sam uvrede i razne epitete koji uopće ne pripadaju meni, jer Athumanunh nikada nikoga nije mrzio, vrijeđao, omalovažavao, a niti ikoga mrzi i ima namjeru vrijeđati ili omalovažavati.

    Nikada i nigdje Athumanunh nije veličao zločine i spletkarom bio, a uvijek sam bio spreman na razgovor i uljudbeno razumijevanje, no, uvrede na račun cjelokupnog hrvatskog naroda više ne moram trpjeti i pognuti glavu samo poradi toga što to nekoga, eto vrijeđa!

    Otvoren sam i spreman razgovarati i raspravljati sa svima o prošlosti, sadašnjosti, ali i budućnosti, samo da oni koji dolaze i baštine povijest više nikada ne bi morali opetovati greške. Stoga još jednom lijepo molim sve kojima se ne dopada ovo što piše Athumanunh neka ne dolaze ovamo i neka to ne čitaju, a ako baš žele raspravljati neka to bude s argumentima i uljudbeno, jer – Historia magistra vitae – svi su dobrodošli i svatko ima pravo na svoje drugačije razmišljanje, a Athumanunh će i dalje pisati na samo njemu svojstven način na radost onih kojima se to dopada i na žalost onih koje, eto to vrijeđa!

    avatar

    08.11.2009. (19:29)    -   -   -   -  

  • mate

    Svaka čast majstore ...

    avatar

    10.11.2009. (09:08)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...