Komentari

malenazvijezdice.blog.hr

Dodaj komentar (21)

Marketing

  • mama A

    Sve fizičke boli ovog svijeta ne mogu razdirati kao bol koju mi majke bolujemo! Žalim i grlim vas sve,

    avatar

    29.08.2009. (21:29)    -   -   -   -  

  • Stelina mama

    O draga Miro, ti to na žalost i predobro znaš..... ovome ništa nije ravno....ništa.

    avatar

    29.08.2009. (22:18)    -   -   -   -  

  • Marija Beljan

    Nema reda... sve sama inercija... to si dobro rekla. Mi pričamo jedna drugoj o našoj djeci... i ne okrećemo jedna od druge glavu kada to činimo. Jako dobro znamo šta znači ono imati, a onda nemati... zbog bahatosti nekog drugog...

    avatar

    29.08.2009. (23:55)    -   -   -   -  

  • tužna

    ...slučajno sam naletila na ovaj blog...i nakon prvog procitanog posta potekla je suza...i ponovno sam se po ko zna koji put u godinu i pol zapitala zašto Bog uzima djecu i mlade osobe, one koji bi tek trebali poceti živjeti..zašto je život tako okrutan...al na sva ta pitanja niko mi nezna dat odgovor...al znam da se takve stvari događaju najboljim osobama, osobama koje nitko ne moze zamijeniti jer su bile posebne...vjerujem (odnosno znam, jer su mi slike bile dovoljne da je upoznam , i da zakljucim da je bila prekrasno dijete) da je takva bila i vaša Stelica, poput moje najbolje prijateljice, koja je otišla prije godinu i pol sa samo 17 godina...neću vam reci da znam kako vam je jer to naravno nije isto...samo vam želim reci da ja vjerujem da su one sada na nekom ljepšem svijetu, gdje nema boli, gdje postoji samo ljubav i sreća i da su stalno s nama, još više nego prije, (jer prije nisu bile s nama 24 sata na dan)..morate biti jaka ( sto vidim da jeste) jer njoj još trebate, trebate joj da se pomolite za nju, da joj zapalite svijecu i odnesete cvijece, da ovako lijepo pisete o njoj i da se i ona tamo gore ponosi svojom mamom zauvijek kao sta cete se vi zauvijek ponositi njome...
    i još jednom...zao mi je zbog vaše Stelice...zbog vašeg malog anđela...

    avatar

    30.08.2009. (17:09)    -   -   -   -  

  • bracanka

    Draga Sandra, nedaj boze nikome sta je tebe zadesilo. Znamo mi da ti je za poludit a i meni nije lako ovo citati, meni stalno teku suze kad otvorim ovaj blog a eto toliko sam se zblizila sa Stelicom da jednostavno nemogu a da ne provirim svaki dan i procitam nesto novo o njoj. Uistinu je prekrasno dite, puno zivota kao i moje dvi curice. Moje su samo dvi godine starije. Nemoj nikad prestat pisati o njoj jer ovako je ona ziva. Dok si ziva imas sta i pisati jer je jako interesantna. A taj gad koji je udario malu Stelicu po meni nebi nikad imao mira dok je ziv. Sjetio bi se on nje svaki dan. Bahati ubojica, a nazalost jako puno ih je takvih u hrvatsku..Cuvajte se i stalno na Vas mislim...Bracanka

    avatar

    31.08.2009. (05:30)    -   -   -   -  

  • Leptir

    sama a jedna suza poteče
    zar je moguće da odlaziš
    odlaziš kao vrijeme odlazim i ja
    da se pretvorim u prošlost
    prošlost nepovratnu

    avatar

    01.09.2009. (08:27)    -   -   -   -  

  • Mama D.

    U mislima s tobom...

    avatar

    05.09.2009. (08:57)    -   -   -   -  

  • emocija

    "Dani kao vjekovi padaju preko nje, pokapaju je, ne može je se više dešifrirati, pod pijeskom starih carstava, mrtvih jezika. Tko će iskopati njezine mirise, njezin smijeh."(Thomese)
    Sve je teže, ravnina crte naših života odavno je postala stvarnost, i mi više nismo mi.

    avatar

    05.09.2009. (17:29)    -   -   -   -  

  • Dora

    Mislim na vAS...toliko toga bih vam htjela reci,da znate da imate i moju podršku....ali ponestane mi rijeci....jako sam se vezala za ovaj blog....opcenito se jako vezem za ljude.....pusa i pozdrav od mene!

    avatar

    10.09.2009. (19:29)    -   -   -   -  

  • katica

    možda pitanje nema veze s ničim ali zanima me zašto toliko pišete na engleskom jeziku.
    zar naš jezik nema dosta riječi kojima bi opisali svoju tugu

    avatar

    14.09.2009. (17:28)    -   -   -   -  

  • Stelina mama

    O Katice,
    upravo sam se vratila iz grada gdje sam s Tinom tražila još knjige koje joj nedostaju, a kako joj trebaju i nove cipele za ples posjetile samo dućan gdje se prodaju, a tamo me tako steglo u grlu gledajući one male roze balerinke koje je Stelica nosila na ples......i dok je Tina birala svoje cipele meni se kroz glavu vrtio film kako moja malena mrvica odlazi na ples, uzbuđena i vesela, nova plesna godina, malo je starija, biti će sve zahtjevnije figure, plesni pokreti, gledam sve one špangice, suknjice, šljokice.......i duša mi se stiska u čvor.

    Dođem doma i odem na ovo naše mjesto, u ovu njenu "sobicu", pomilovati ju pogledom, i onda me dočeka ovako nešto.......
    ne razumijem, ne razumijem tu potrebu......

    ti tekstovi na engleskom nisu moji, ali kako često i puno čitam po internetu na raznim stranicama sve što je objavljeno vezano za tugovanje i gubitke, tako često naiđem na tekst koji me se posebno dojmi i jednostavno ga želim staviti tu, da mi bude na ovom blogu, da mi bude pred očima.....

    Neću i ne želim vam to dalje objašnjavati, vi da možete i želite samo zamisliti kako izgleda dan majke čije dijete umjesto da sada odlazi na ritmiku, na engleski ili u školu leži .......tamo gdje leži......ne bi nikada ovako nešto pitali.....

    avatar

    14.09.2009. (20:53)    -   -   -   -  

  • mama A

    Draga Sandra, Katičino pitanje kako i sama kaže - možda NEMA VEZE S NIČIM i zlo mi je bilo od njenog komentara. Ako joj smeta neka ode ili neka ne dolazi na blog. Čemu ovakvo pitanje i komentar?
    Sandra draga, radi ono za čim imaš potrebu kao i do sada. Imaš uz sebe nas tolike mame kojima si pomogla toliko puta onako kako ti samo znaš. Ona i ne pokušava razumjeti kako je kad se duša u čvor stiska ........... to boli nepodnošljivo!
    Vjeruj, znam jako dobro kako ti je dok gledaš roze balerinke i ostale ukrase koji bi Stelici trebali. Isto proživljavam i ja dok sa svojom Tinom obilazim trgovine.
    Tu sam uz tebe i sve naše mame,
    Antonijina mama,

    avatar

    14.09.2009. (21:38)    -   -   -   -  

  • milicza

    U mislima sam uvijek s tobom i tvojom malom obitelji. Ne mogu zaboraviti, ne znam da li ti to išta znači, ali uvijek kažem neku malu molitvu za nju i zapalim svjećicu u malom zlatnom svijećnjaku -anđelu... njoj u spomen.

    avatar

    17.09.2009. (09:24)    -   -   -   -  

  • tetica

    Znajte da sam uz vas i sve druge majke koje je zadesila ista sudbina, znam kako se osijeća tetica, mogu samo pretpostaviti kako je majkama....

    Anina tetica

    avatar

    18.09.2009. (09:22)    -   -   -   -  

  • bracanka

    Draga Sandra ne obaziri se uopce na takve glupe komentare, nemoj da te ljute jer nismo svi isti, nemaju svi osjecaja...Ma kakve uopce veze to ima na kojem je jeziku napisano KATICE?? Puno Vas pozdravljam...Julie

    avatar

    18.09.2009. (15:59)    -   -   -   -  

  • Stelina mama

    Hvala vam drage žene....

    avatar

    18.09.2009. (17:42)    -   -   -   -  

  • katica

    ne želim se ispričati jer vas nisam htjela uvrijediti. nisam pitala da vi nemate riječi nego jezik. pitanje je bilo iz čiste znatiželje bez želje da se taknem vaše intime i vaše boli.
    mogu vam reći da blog pratim od ljeta 2007. i da ste u mojim molitvama gotovo svakodnevno i vi i sve neutješne majke. tješit vas ne želim jer nema toga što bi vas utješilo .

    avatar

    20.09.2009. (17:53)    -   -   -   -  

  • Mama D.

    Nakon dugog vremena mila moja Sandrice, evo da ti opet pisem...
    Malo sam se izdvojila, puno toga se trebalo sredjivat oko ''novog zivota'' ali znaj mila, znaj da te nikad,nikad,nikad, ni na jednu sekundicu nisam pustila van iz misli, uvijek si ti u mojim mislima i kada se ne javljam tako cesto, nasi razgovori i grozne sudbine su nesto sto nas veze za citav zivot, i ne samo nas nego i sve majke, nas dvije mozda razgovaramo duze nego druge i imamo svaka jos jedno djetesce za koje nam srce kuca, ali sve mi majke smo iste...

    I sve ste mi u mislima, sve vas obozavam, jer ste vi moja najveca snaga, vase postojanje i nasi razgovori meni daju poticaj da idem dalje...

    avatar

    27.09.2009. (12:17)    -   -   -   -  

  • enika36

    ostavljam samo jedan tihi pozdrav.....svim majkama....

    avatar

    27.09.2009. (12:30)    -   -   -   -  

  • Paulinina mama

    Hvala Vam draga Sandra što imate snage i upornosti spomenuti se sve naše djece, meni to jako puno znači.Nama majkama jedino ostaje pričati o našoj djeci, a nekada je to teško jer smo normalnim ljudima naporni i dosadni.
    Od srca Vam hvala.
    Mira Štimac, Paulinina mama

    avatar

    29.09.2009. (22:35)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...