Komentari

smisao-zivota.blog.hr

Dodaj komentar (19)

Marketing


  • izvorni život

    Ako želimo mjenjati kulturu nasilja u kulturu suradnje, ključna je stvar da svatko tko je svjestan problema, počne djelovati u svojoj neposrednoj okolini (ili u široj okolini, ako se radi o utjecajnjim ljudima) i svojim PRIMJEROM potiče i druge na pozitivnu promjenu. Ljudi su, općenito govoreći, "izdresirani" da se ponašaju na način na koji se ponašaju. Dublje razumjevanje problema ih može vrlo lako "oddresirati" i vratiti ih njima samima.

    avatar

    28.06.2009. (12:46)    -   -   -   -  

  • toma juda

    Tvome tekstu se nema što nadodati. Možda s vremenom iskrsne neka misao koja će biti vrijedna da se stavi na papir ili da se zapiše na blogu, a inspirirana ovim tvojim tekstom...

    Pozdrav...

    avatar

    28.06.2009. (15:08)    -   -   -   -  

  • blade777

    Snaga riječi je nemjerljiva sa materijalnim vrijednostima, a pozitivnim namjerama ili odašiljanjem pozitivne energije uvjetujemo ostvarivanje poboljšanja sebe, drugih i okoline.
    Ma koliko puta ponavljao riječi koje su usmjerene pozitivnim promjenama,isto ne možeš nazvati ponavljanjem, jer je svaki puta vrijednije i sveobuhvatnije.
    Pozdrav!

    avatar

    29.06.2009. (08:55)    -   -   -   -  

  • semper_contra

    @smisao
    Isprintao sam cijelu seriju tvojih postova. Poznati su mi takvi pogledi. I sâm sam sklon takvim razmišljanjima no previše sam racionalan (čitaj star) da bih bio uvjeren kako je tom metodom moguće nešto postići. O mojim metodama jednom drugom zgodom.

    Tvoj me post podsjetio na jedanu moju priču iz vremena kad sam bio u bolnici, pa sam ga objavio na svom blogu sempercontra.blog.hr uz P.S. da me tvoj post podsjetio na njega. Ako ti je volja bilo bi mi drago da ga pročitaš.

    avatar

    30.06.2009. (13:07)    -   -   -   -  

  • meroveus

    Već u mojoj ranoj mladosti pojam satiagrahe neraskidivo je povezan s Velikom Dušom Gandhijem. To je bio apstraktni pojam koji je vremenom dobio svoju realnu dimenziju. Međutim, sada, kada razmišljam o tome, usuđujem se reći kako takva borba uspijeva po modelima suvremenog življenja. Naime, borba koju je Gandhi vodio - uperena je bila protiv stranog zlostavljača, taj rat je dobio, sve ostale je povijesno izgubio, jer su religijska uvjerenja u njegovoj zemlji bila prejaka sila navike življenja za opredijeliti se takvoj borbi u svjesnom životu. Drugo: okupiti istomišljenike i u uvjerenje borbom nenasiljem uvjeriti većinu!? Kako to učiniti? Sva sredstva moći uvjeravanja su na protivničkoj strani i posjeduju sigurnosne mehanizme samoočuvanja. Involviranost nasilja u svakom pojedincu nije moguće preko noći pobrisati. To je postala navika življenja. Navika življenja bez potrebe za razumijevanjem njezine svrsishodnosti. Dakle, revolucionarno ili radikalno takva shvaćanja je nemoguće(!) primijeniti u ovoj sadašnjoj realnoj stvarnosti. Ostaje - evolucija, kao neminovnost, i kao tiha apstrakcija koja će zadobiti svoju realnu dimenziju kada "poraženi" način življenja bude dospio na svoju kulminirajuću točku na samorazarajućoj spirali. Najteže je vidjeti smjer kojim se ide i znati kako bilo kakvo upozorenje je priča u vjetar. A opet, mora se izreći, iz neke unutarnje potrebe zajedničkog pripadanja.

    avatar

    30.06.2009. (15:18)    -   -   -   -  

  • catwoman

    Ovaj tvoj poslijednji napis kruna je cjelokupnog serijala !

    " Kada moj cilj postane sloboda drugih i kada taj cilj bude ostvaren, tek tada sam i ja slobodan. "

    Nešto slično odlučio je i Buddha ... :)

    Slažem se @Bladeom - snaga misli je dokazana ( Lynn McTaggart: " Eksperiment namjere " ). Takođe je znanstveno dokazana posebice snaga pozitivnih misli, plasiranih u transcendentalnom stanju svijesti, kada je ljudski um povezan s Kozmičkim Izvorom ili Jedinstvenim Poljem - tzv. Maharishijev efekt, više puta eksperimentalno elaboriran nizom strogih znanstvenih istraživanja. Zato sam optimist - jer i mi, kojima je nenasilje i evolucija jedino suvislo razrješenje kulture nasilja - imamo najmoćnije oružje: mogućnost manipulacije svojim duhovnim stanjima i mislima, ma kako se to kome neupućenom neobičnim činilo - njima preporučujem isprobati, pa tek onda tvrditi da ne funkcionira )

    Komentator @ Meroveus vjerojatno nije detaljnije niti osobno upućen u te mogućnosti, stoga razumijem njegovo krajnje logično i minuciozno promišljanje. Ako se dotična znanja, koja smo ovdje spomenuli Blade i ja, neće proširiti u dovoljnoj mjeri, zaista će se dogoditi točno upravo to što Meroveus ( Bezšavova ? :) sugerera.
    No, mi smo tu, baš iz razloga kojeg je Meroveus tako suptilno intuitivno pronikao ... :) ... i vjerujem da smo svi, zbog općeg i vlastitog uzajamno povezanog dobra, dovoljno otvoreni pristupiti tom znanju i mogućnostima, preispitati ih vlastitom provjerom i osobnim iskustvom, ili ih barem podržati, odnosno ne susprezati one koji su im skloni, jer doista - bio bi krajnje apsurdan i fanatičan propust barem ne pokušati učiniti ono što je DOKAZANO UČINKOVITO kao metoda eliminacije stresa i nasilja, nesreća u društvu.
    Na taj način iscjeljujemo sebe i cijelo društvo, uključujući i elitu ( što je tako mudro dokučio Toma Juda :), kojoj je doista teško kratkoročno stati na kraj samo jednim načinom. Biti će potreban multilateralan pristup ( što on bude kompleksniji, to će efekt biti brži ), ali bez bazičnog podizanja svijesti cijelog kolektiviteta samo možemo vječito patiti u začaranom krugu nasilja nad nasiljem.

    avatar

    01.07.2009. (01:18)    -   -   -   -  

  • meroveus

    @catwoman „Hrabrost, samilost, ljubav, mudrost, mogu podučavati, a svaki čovjek može tim anđelima otvoriti vrata i oni će mu donijeti dar jezika. Ali čovjek čiji je cilj govoriti onako kako knjige uče, kako koncili običavaju, kako moda upućuje i kako interes zapovijeda, brbljavac je. Neka ušuti.“
    Ova kratka misao R.W.Emersona iz 1838. godine(!), mislioca čije je eseje Nietzsche običavao nositi sa sobom, neka ne bude oslonac razmišljanju, već smjerokaz kojim putem treba ići. Ideja kao ideja sama po sebi vrijedi čovjekom kada se predstavi pred licem drugog čovjeka. Vjerodostojnost djelovanja čovjeka potvrđuje njegovu ideju. Tko bi mogao Nietzscheu osporiti originalnost njegovog traga za preispitivanjem svih vrijednosti? Na žalost, pukao je pred pitanjem odakle čovjeku volja za moć, ne razriješivši ga. Pokazao je samo prstom gdje je sukus nesrazmjera čovjeka kakav jest i čovjeka kakav bi po sebi „trebao“ biti. Tko ga je slijedio? – upravo oni koji su zloupotrijebivši ga bili njegovi duhovni protivnici, i time stavivši njegove misli u sferu zabranjenog razmišljanja . Slijediti tuđe misli isprazan je posao. Razmišljati citiranjem jalov je trud sam po sebi. Mudrosti zabilježene u vremenu mogu biti samo smjernice kamo vlastitom umu otvoriti obzor razumijevanja.
    Koliko je izniklo proroka misli, toliko je njihovih istina o istini pokopano u vremenu. A istina je samo jedna. Ona i dalje živi i čeka da bude otkrivena. Može se slijediti nauk, pismoznanstvo, neprikosnovenost kauzaliteta znanstvenih paradigmi, ali kamo to vodi? Sujeta svih njih da budu istinom prejaka je za održivost istine. To kao posljedicu ima opredjeljenje nekoj od istina. Snaga uvjeravanja istini nikada neće dovesti do istine. Istina ne trpi uvjeravanje. Ona se prepoznaje jednostavnošću. Hoće li se ona poput zemaljske kugle vrtjeti lijevo ili desno, nebitno je, vrtnja je istina koja postoji neovisno o ljudskom razumijevanju vrtnje. Pitanje je: osjeti li se vrtnja ili se samo vidi njezina posljedičnost?
    Svakodnevno se nude metode i upute kako živjeti, kako izbjeći stres, kako doživjeti sreću, kako steći mudrost, kako promijeniti svijet. Koliko je učitelja i proroka, toliko je mogućnosti za pobjeći pred istinom. Odbacujem transcendencije, kristale, puteve samozvanih korifeja koji vode u samozadovoljnu sujetu privida istine.
    Emerson je govor, iz koga sam izvukao citat, upućivao generaciji mladih na Harvardu. Dakle onima koji bi u budućnosti trebali druge mlade podučavati o vrijednostima. Tu je odgovor kamo uputiti strjelice slobodnog razmišljanja. Izmijeniti sustav obrazovanja. U svaki predmet bilo kojeg znanstvenog područja unijeti humanistički nauk o vrijednosti jednakosti čovjeka kao jedinke pred drugim čovjekom kao jedinkom. Stvarati novog čovjeka. Ne nuditi mu gotova rješenja.
    Koja zajednica će to dozvoliti?

    avatar

    01.07.2009. (10:26)    -   -   -   -  

  • catwoman

    @ Meroveus ... slažem s tobom zapravo u svemu, osim možda različito shvaćenoj / interpretiranoj činjenici "nuđenja gotovih rješenja."

    Vidim, i ti se služiš računalom kojeg vjerojatno nisi sam izumio, nego si prihvatio kvalitetno gotovo rješenje. Ali - to je bio tvoj slobodan odabir i procjena kvalitete. Tako da mislim da se u suštini razumijemo, jedino smo ciljali na različite aspekte tih " gotovih rješenja ".
    Vjerojatno nam je životno iskustvo vrlo različito, što često puta može dovoditi do obostranog nerazumijevanja ( na što, nažalost, ne mogu utjecati ), pa i isključivosti ( čemu nisam sklona, osobito ne ad hoc ). Ovdje konkretno ne vidim razloga niti za jedno niti za drugo. :)

    Banalno rečeno, zašto izmišljati toplu vodu glede nekih praktičnih rješenja, pa tako i onih, dokazano učinkovitih u neutralizaciji nasilja, koji nemaju ama baš nikakve ideološke implikacije, već samo čisti efekt u osposobljavanju čovjeka da lakše otvori ta svoja unutarnja vrata anđelima hrabrosti, samilosti, ljubavi i mudrosti ? Malo parafraziram tu izvrsnu Emersonovu misao ... jer vidim da u biti mislimo i osjećamo jednako, samo smo različitih smo izričaja i iskustava.

    A što se tiče inidvidualnog prava i nužnosti na vlastite spoznaje, koncepcije, istinu - tu se s tobom apsolutno slažem, tako da čak ne bih niti upotrijebila frazu: "stvarati novog čovjeka", već - " pustiti čovjeka da se slobodno kreira sam". A to je ionako samo terminološka finesa, jer osjećam da oboje o tome imamo identično mišljenje. :)

    avatar

    01.07.2009. (15:53)    -   -   -   -  

  • catwoman

    Budući da mi je ovaj post, kako rekoh, doista kruna cjelokupnog vanrednog serijala, i dalje se osjećam inspiriana njime, te želim malo pojasniti onu ideju "multilateralnosti" u pristupu rješavanju problema. Jasno, govorit ću sa svog stajališta ( tj. sa svoje "razine svijesti", he he ), jer drugačije nije niti moguće, a da ne bude neiskreno / licemjerno.

    Znam da onime što slijedi neću postići "popularnost" na ovom blogu, ali, vrag mi ne da mira ;-))) :

    Ako bismo problem "elite" pokušavali rješavati samo metodama razvoja svijesti i nenasilnim oblicima otpora - postoji mogućnost, ukoliko te metode ne budu vrhunski osmišljene i provedene, da doista tu vrst preobrazbe ili evolucije platimo fizičkim životom. Osobno - meni on i nije osobito bitan ili drag, niti imam bilo što protiv njega - no, priznajmo, većini ljudi to je glavni prioritet. I onda se može desiti slijedeće: oni koji su nenasilni, a nedovoljno zaštićeni miroljubivim oblicima otpora - jednostavno mogu biti fizički istrijebljeni. Ostat će oni kojima je tjelesno preživljavanje prevažno da bi se služili samo miroljubivim metodama otpora, ukoliko se one pokažu nedostatne. Dakle - na planetu ostaju živjeti ljudi koji na nasilje uzvraćaju nasiljem i tako se uzajamno uništavaju do poslijednjih predstavnika preživjelih. I ti koji prežive - nastavljaju dalje kulturu nasilja.

    Iskreno, jesam li gdje fulala ? Samo me upozorite ... bilo bi mi drago da jesam, zaista. :)

    Pod pretpostavkom da, recimo, nisam fulala, što nam je činiti ?

    I ranije sam itekako razmišljala o tome, ali sinoć sam baš osjetila i potrebu da to ovdje kažem, ali otkazao mi je pristup internetu ( sad će se pokazati da je to bilo "prst providnosti" ;-))), pa tvdoglavo nastavljam danas:

    Tu "elitu" neki blogeri izvrsno su predočili kao karcinom ili metastazu ljudskog društva ( @ ninonkichigai je tako opisao svoj blog Novi svjetski poredak ili O čemu se zapravo radi ?! ).
    Tijekom života svjedočila sam iskustvima nekih ljudi koji su liječili tu bolest na svom tijelu. Bilo je raznih pristupa ( standardan, "alternativan", kombiniran ) i različitih rezultata. Takođe i osobno stječem iskustva poslijednjih 15 godina u liječenju vlastitih ( nekih drugih ) zdravstvenih problema, kao i u liječenju svojih brojnih kućnih ljubimaca - pa oprostite na analogiji koja mi se ( subjektivno ) nametnula, a koja možda uopće nije primjerena.

    Ukupno stečena saznanja, iskustva i praksa pokazali su mi kako je bolest, osobito ako je već u vrlo razvijenom stadiju, kao što je slučaj ove naše društvene situacije s "elitom", najbolje tretirati svim mogućim raspoloživim sredstvima koja nisu u međusobnoj kontradikciji, s time da maksimalno treba izbjegavati one metode koje su agresivne i štetne za cijeli organizam, no ponekad su i one, nažalost potrebne. Vi morate dati ukloniti ogroman tumor koji vam pritišće neki centar u mozgu, uslijed čega gubite vid, ako ne želite oslijepiti i na koncu umrijeti, jer će tumor moguće dalje rasti i ugroziti neke još životno važnije centre ... To su krajnje mjere za održavanje životnih funkcija. Naravno da je najvažnije u cijeloj priči raditi na detoksikaciji i imunizaciji, uspostavljanju balansa poremećenih energetskih tijekova, rastvaranju negativnog emocionalno-mentalnog obrasca ( traume ) koja je moguće pokrenula cijelu tu neravnotežu ( nenasilnan pristup cijelom organizmu ). Činjenica jest da su oko nas i geopatogena zračenja, kontaminirajući faktori iz okoliša, koji takođe mogu biti uzroci pojave bolesti, pa se iz takvog okoliša treba maknuti ili te čimbenike neutralizirati ( to u našem kontekstu može podrazumijevati i neki nenasilan, ali isto tako i možda, nažalost, neki neizbježan nasilan pristup ).

    Dakle, u liječenju teško oboljelog ljudskog organizma ( u našem kontekstu - društva ) primijetila sam kao optimalno istovremenu ( ili vremenski planirano raspoređenu ) primjenu svih uklopivih pristupa, s najvećim akcentom na one nenasilne, a nasilne tek minimalno za održavanje osnovnih tjelesnih funkcija.

    Pišem to, svjesna da većina nas ljudi, ipak neće dobrovoljno u smrt, samo da bi ostali neokaljani nasiljem. Čak i Vede daju "imunitet" pojedincu počiniti nasilje, ako je ono doista neizbježno u očuvanju vlastitog života, života svoje obitelji ili očuvanju imovine. Znam da kršćanstvo to ne tolerira, jer kaže : " Ne ubij." Mene ne zanima što tko kaže, samo iskreno priznajem da definitvno bih prodala svoju i kožu svojih najmilijih na najskuplji mogući način, ako bi ju tko pokušao oderati, sve kako doista jesam itekako svjesna problematike začaranog kruga nasilja i subjektivno doživljavam Život kao neuništiv. Vjerojatno griješim, jer nemam Kristovu svijest ili svijest jednog Gandhija. Samo pretpostavljam, kada bi se ljudi nasiljem koristili u krajnjoj nuždi i ne podavali se sindromu revanšizma, obavezno radeći na podizanju osobne i kolektivne svijesti, teoretski bi mogli fizički preživjeti i u biti nenasilni ljudi, te nastaviti s kulturom nenasilja.

    avatar

    01.07.2009. (17:24)    -   -   -   -  

  • catwoman

    A možda zaista i nije svrha ovog čovječanstva i dalje obitavati u fizičkom svijetu ( ta ideja mi nije nimalo odbojna, naprotiv ), te je time i cjelokupno moje gorenavedeno razmatranje krajnje nepotrebno hipotetiziranje. Njime sam samo željela izraziti razumijevanje i prihvaćanje ideja onih kojima je i fizičko preživljavanje u cijeloj toj situaciji bitno, jer u tom smislu nipošto ne želim biti isključiva, obzirom da svi mi ljudi, pripadnici čovječanstva imamo pravo na svoj pristup i realizaciju slobode, jasno - samo one koja je limitirana granicama slobode svih ostalih bića. I u tom smislu surađivala bih rado i sa onima koji na problem gledaju krajnje samopožrtvovno, kao i onima koji bi branili svoj fizički opstanak, makar i nasilno, ali minimalno i isključivo ukoliko bi to bilo baš jedino moguće primjenjivo samoobrameno rješenje.

    avatar

    01.07.2009. (17:40)    -   -   -   -  

  • So what..?

    Ne,ozbiljno,prestala sam vjerovati :S

    Svaka ti čast na ovom tekstu

    MLK je dobro rekao...

    Pozz

    avatar

    02.07.2009. (19:41)    -   -   -   -  

  • So what..?

    Pozz

    avatar

    02.07.2009. (19:41)    -   -   -   -  

  • meroveus

    Kada bismo se vratili na početak i obuhvatili sve do danas - nekako mi se nameće zaključak kako je ljudski život u svojoj osnovi - moralno pitanje. Na jednoj strani ljudske psihe je održivost vlastitog tijela, dok se na drugoj strani stvara posljedica te održivosti - narušavanje tuđe održivosti tijela, odnosno života. Ta posljedica je vjerojatno skrojena u trenutku kada je misleće biće prestalo biti skupljačem bobica, odnosno vegeterijancem. To je neminovnost, ako se pregleda biološko-anatomski ustroj ljudske rase. Balans je učinjen stvaranjem moralnih kodeksa prihvatljivih određenoj zajednici, tako kroz povijesna razdoblja pamtimo različite dominacije, koje će u jednom trenutku opće globalizacije morati biti usuglašene. Problem su podijeljenosti religija i njihovi utjecaji na sve sfere svakidašnjeg života, odnosno tisućugodišnje oblikovanje svijesti neprihvaćanja različitosti. Pitanje je: kako praktično i konkretno osloboditi svijest nužnog pripadanja jednoj religijskoj populaciji?

    avatar

    02.07.2009. (23:15)    -   -   -   -  

  • catwoman

    Takođe jednako razmišljam: " ...nekako mi se nameće zaključak kako je ljudski život u svojoj osnovi - moralno pitanje. Na jednoj strani ljudske psihe je održivost vlastitog tijela, dok se na drugoj strani stvara posljedica te održivosti - narušavanje tuđe održivosti tijela, odnosno života."
    Kao da je "Bog" kreirao sve postojeće, a "Vrag" uspostavio međuodnose. Mislim da i Platon slično, ako ne i identično postavlja Kreatora i Demijurga. Ali ne objašnjava njihov međuodnos. Ja vjerujem da isključivo vid vegeterijanstva koji se zasniva na prehrani plodovima ( dakle, ne uništava se cijela biljka, jer i one itekako osjećaju bol, nevjerojatno su senzibilne i telepatične ) nije "grešna" prehrana ... Na čovjekovo pitanje što bi mu poklonio, Bog ( Krišna ) u Bhagavadgiti Bog kaže : "Daruj mi list ili plod. " ( Pretpostavljam da se radi o otpalom listu. )

    Osobito me raduje činjenica što se čovjekova fiziologija u nekim slučajevima može transformirati tako da direktno koristi sunčevu energiju. Čula sam za dva sustava, od kojih je jedan drastičan i nedovoljno "zrelim" ljudima može ugroziti fizički opstanak, ( poznajem jednu osobu kojoj je uspjelo to postići, ona je učiteljica krya yoge ), no drugi je krajnje neškodljiv, dapače ljekovit, jednostavan, besplatan, bez ikakvih religijskih ili filozofskih implikacija, tzv. sungazig ili solarana yoga, kojeg je nakon 30 godina eksperimentiranja na sebi usavršio Indijac Hiro Ratan Manek. I proveo pod strogom liječničkom kontrolom 200, zatim i oko 400 dana bez hrane. Niti inače ne jede ( osim zbog društva - popije mlijeko ili juhu ), a ovime je želio dokazati da doista uopće ne koristi hranu, te da je pri tome savršeno zdrav. Večeras je upravo gostovao u Splitu, javili su mi prijatelji, pa uskoro planiram post na tu temu, u nadi da će se i oni pridružiti svojim novim saznanjima. Hiro sada putuje svijetom prenosti to svoje znanje, predavanja su besplatna, jedino je potrebno osigurati mu smještaj i prijevoz, organizirati uvjete za predavanje.

    Neki karizmatici ( npr. Sai Baba ) rade na ekumenizmu, tako da se kod njega slave blagdani, pjevaju duhovne pjesme, razmatraju sveti spisi svih religija, a i u svom znaku, na listovima lotosova cvijeta položene su oznake 5 najvećih svjetskih religija. Neki duhovni učitelji jednostavno podučavaju metode razvoja svijesti, čime ljudi spontano, vlastitim duhovnim proširenjem vide jednost svih religija, koje su ionako tu tek kao pomoćno sredstvo ponovnog povezivanja čovjeka sa svojim Izvorom ( re-ligare = ponovno povezati ), a smisao istinskog duhovnog razvoja čovjeka je napuštanje religijskih okvira i stvaranje krajnje intimne i osobne veze s cijelom Kreacijom / Kreatorom. "Ostavi sve religije i dođi k Meni", kaže Bog čovjeku pri kraju spomenutog spisa.

    Kada iznosim te činjenice, često puta nailazim i na otpor ili nerazumijevanje, no - similis simili gaudet - pa se uvijek nađe i onih kojima su te ideje privlačne i žele ih provjeriti. A neki su već dobrano zaronili u solarnu yogu i imaju izvrsna iskustva ( bloger Energija Sunca, npr. ) ili su već odavno doživjeli "jedinstvo pobratima iz Svemira" :-) Takvih ljudi sve je više, te pretpostavljam da će širenjem informacija dolaziti i do širenja osobnih iskustava onih koji te informacije žele provjeriti, pa time i , tijekom vremena, do konačnog rješenja tog našeg, nažalost, ukupno gledano - zaista nemoralnog fizičko-egzistencijskog aspekta.

    avatar

    03.07.2009. (04:33)    -   -   -   -  

  • cistiliste

    slažem se..u nekom idealnom svijetu..na žalost naš nikako nije takav...ne želim biti žrtva...ali neću dozvoliti da me neko žrtvuje radi mira...sorry nisam plemenita..ne hodam po vodi...
    ali sad opet možda zvuči gadno..
    gandhi je imao posla sa relativno civiliziranim osvajačem...koji je poštovao čast i stegu...
    m.l. king...se borio demokratskim pravom na neposluh...i sve to ide...
    ali kad govorimo o sileđijama, psihicima i svim onim s čim smo se mi sreli..sad u domovinskom ratu...sorry nema tu priče o miru..i mirnom otporu...kad te nadvladam i kad položiš oružje, tada možemo razgovarati..i razviti dijalog.

    avatar

    03.07.2009. (18:25)    -   -   -   -  

  • M.H.S.

    Budući da imam slično mišljenje, potpisujem komentar od blogera @ izvorni_zivot.

    avatar

    04.07.2009. (22:33)    -   -   -   -  

  • omladinka

    Zdravo,
    sad sam ispočetka pročitala svih pet djelova, i bez ikakvih primisli od podilaženja, preporučila bih svakome da te čita.
    Ljudi se teško mijenjaju (jer nije lako raditi na sebi, a trebali bi svi i stalno), zato bi im tvoji sjajni tekstovi barem pomogli da pomalo počinju razmišljati, a onda bi valjda i bilo lakše raditi na sebi. Razmišljati na drugi, zdraviji način.......
    Lijepi pozdravi

    avatar

    11.07.2009. (00:03)    -   -   -   -  

  • dražeN:)

    Ignoriranje je za mene vrlo transparentno nasilje :)))

    avatar

    11.07.2009. (21:43)    -   -   -   -  

  • svismoisti

    pozdrav

    avatar

    12.07.2009. (09:20)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...