ma samo bih skrenuo pozornost, jedan kolega u austriji je osuđen uvjetno, jer je zaustavio napad epilepsije kod djeteta, al ga usput kao i seksualno zlostavio, no on je upotrijebio najefikasniji način, nisam se ufuravao u taj slučaj, potpisao sam peticiju, jer austrijskim sindikalcima jednostavno vjerujem...
25.03.2009. (21:19)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
mare
nije mi bas jasno, moze detalje?
25.03.2009. (23:49)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
aina
da i ja nesto prvi put u zivotu javno kazem. u mom slucaju zlostavljanje se dogodilo jedan jedini put i ne, nije bila poznata osoba. ja sam bila malo naivno (glupo?) dijete puno povjerenja u ljude, uvijek s osmijehom na licu i nisam ni znala sta zlostavljanje a kamoli zlo. nije bilo snosaja (Bogu hvala), ali bome je bilo i dodira i odvratnih rijeci i prisile da kretena dovedem do vrhunca.. jos se uvijek sjecam njegovog smijeha.. sada imam 23 godine i prakticki sam tek nadavno shvatila da TO je bilo zlostavljanje i da je to na meni ostavilo gadan trag i da je dosta toga u mojoj glavi posljedica toga.. problemi u sexualnom zivotu naravno jos su prisutni, ali jos gore je bilo dugogodisnje "ja nista ne vrijedim" misljenje.. dosta toga sam "izlijecila" u sebi, ali moj emocionalni mazohizam je ostao, preemocionalna sam i vezem se pretjerano uz odredjen tip ljudi i dopustam im da me gaze, i kao da nemogu bez toga unatoc tome sto patim i gadi mi se ta patnja.. ljudi koji u nevinom djetinjstvu nisu vidjeli neki oblik zla poput ovog mogu samo bajke pricat i pametovat, jer oni pojma nemaju o zlostavljanju. lijep pozdrav
28.04.2009. (23:39)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Kod mene je doma godinama bio urnebes. Otac alkoholičar i nasilnik, batine sam dobivala itekakve, bez ikakvog povoda. Jednom sam zatražila čašu vode od njega a on me je kao odgovor zaključao u wc i satima mlatio kožnim remenom... Drugi put nas je htio zaklati (mamu, mene i nedavno rođenu sestru). Ja sam imala nepune 4 godine... Uspjeli smo pobjeći... Nakon sveg pakla kroz koji sam prolazila danas je ostalo od posljedica jedino strah od napuštanja i pretjerano vezivanje za neke osobe u kojima pomalo nalazim očinsku figuru koja mi je nedostajala. Uglavnom, moji problemi su na emocionalnom planu...
28.05.2009. (01:18)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NF
ma samo bih skrenuo pozornost, jedan kolega u austriji je osuđen uvjetno, jer je zaustavio napad epilepsije kod djeteta, al ga usput kao i seksualno zlostavio, no on je upotrijebio najefikasniji način, nisam se ufuravao u taj slučaj, potpisao sam peticiju, jer austrijskim sindikalcima jednostavno vjerujem...
25.03.2009. (21:19) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
mare
nije mi bas jasno, moze detalje?
25.03.2009. (23:49) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
aina
da i ja nesto prvi put u zivotu javno kazem. u mom slucaju zlostavljanje se dogodilo jedan jedini put i ne, nije bila poznata osoba. ja sam bila malo naivno (glupo?) dijete puno povjerenja u ljude, uvijek s osmijehom na licu i nisam ni znala sta zlostavljanje a kamoli zlo. nije bilo snosaja (Bogu hvala), ali bome je bilo i dodira i odvratnih rijeci i prisile da kretena dovedem do vrhunca.. jos se uvijek sjecam njegovog smijeha.. sada imam 23 godine i prakticki sam tek nadavno shvatila da TO je bilo zlostavljanje i da je to na meni ostavilo gadan trag i da je dosta toga u mojoj glavi posljedica toga.. problemi u sexualnom zivotu naravno jos su prisutni, ali jos gore je bilo dugogodisnje "ja nista ne vrijedim" misljenje.. dosta toga sam "izlijecila" u sebi, ali moj emocionalni mazohizam je ostao, preemocionalna sam i vezem se pretjerano uz odredjen tip ljudi i dopustam im da me gaze, i kao da nemogu bez toga unatoc tome sto patim i gadi mi se ta patnja.. ljudi koji u nevinom djetinjstvu nisu vidjeli neki oblik zla poput ovog mogu samo bajke pricat i pametovat, jer oni pojma nemaju o zlostavljanju. lijep pozdrav
28.04.2009. (23:39) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
CRUCE
Kod mene je doma godinama bio urnebes. Otac alkoholičar i nasilnik, batine sam dobivala itekakve, bez ikakvog povoda. Jednom sam zatražila čašu vode od njega a on me je kao odgovor zaključao u wc i satima mlatio kožnim remenom... Drugi put nas je htio zaklati (mamu, mene i nedavno rođenu sestru). Ja sam imala nepune 4 godine... Uspjeli smo pobjeći... Nakon sveg pakla kroz koji sam prolazila danas je ostalo od posljedica jedino strah od napuštanja i pretjerano vezivanje za neke osobe u kojima pomalo nalazim očinsku figuru koja mi je nedostajala. Uglavnom, moji problemi su na emocionalnom planu...
28.05.2009. (01:18) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...