piše da bi zaradio za primjernu smrt koja mu daje poticaj na bernhardovsko pisanje. plućni sanatoriji, zloglasni srednje veliki srednjoeuropski gradovi sa svojom zloglasnom kulturom, užasi javnosti
19.02.2009. (21:48)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Uspio prijevod, oduševljen sam. Dakako, ne može se u srpskohrvatski jezik prenijeti blistava autoironija o hladnoj preciznosti njemačkoga jezika a kojom se Bernhard, slično kao i Kafka, toliko obilato služi. Taj ton u nas jednostavno ne postoji, ta odbojna profinjenost nama ipak daleke civilizacije. Osjetio sam ga, prvi put, čitajući upute za zatvorenike u starom austrijskom kazamatu u Celovcu.
19.02.2009. (23:00)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
oh, hvala vama, dragi moji. no, kako to vecheras suochen sa iznenadnom popularnoshcu medju literarnim pukom vec par puta napisah, sâm prevodom i nisam bash zadovoljan: zapravo, preciznije i metereoloshkom terminologijom govoreci- mestimichno i promenljivo sam njime (ne)zadovoljan.
trudicu se da za vas ostatak ove, kako lijecheni sasvim ispravno reche, odbojite prefinjenosti prepevam na nash(e) jezik(e) shto bolje mogu - do nekih bitnijih i zahtevnijih prevoda kojim cu vas u skorijoj buducnosti poshkropiti.
za vaseljenu spremni
20.02.2009. (02:35)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Nekako osjećam da je hrvatski jezik razgibaniji za poeziju a srpski izgrađeniji za prozu. Takav im je ton, različit. To evo ja lupetam čisto subjektivno, za svoju dušu. Za svoj jezik kažem ono što i veliki Karlovčanin Stanko Lasić: ne volim nazive hrvatski standardni jezik ili hrvatski književni jezik, jer kad ste čuli Engleza da vam kaže da govori BBC English ili Oxford English. Ja dakle naprosto govorim hrvatski, čak i kad mi kažu da je "naprosto" srpska reč. Svaki onaj šljaker kaj kopa kanal govori hrvatski. To je tak, tak je i Krleža zaključil: svaki seljak u Šumadiji govori srpski a svaki u Zagorju hrvatski. Lingvisti, dakako, znaju da je propisani standard zajednički, i da u lingvističkom smislu hrvatski i srpski jesu jedan jezik. Već u Sloveniji postaje smiješno inzistiranje na razlikama a kamoli da bi ih Austrijanac mogao shvatiti. Međutim, naši se jezici razlikuju. U stvari, mislim da će se u sljedećim desetljećima još više stati razlikovati. Stići će generacije internetske, s novom usmenom kulturom i sa poputbinom jezično silovanih udžbenika, generacije novih morona koje s generacijama novih morona u susjedsvu neće imati više toliko zajedničkih riječi koliko smo ih imali mi. Ti klinci možda renoviraju i gramatički ustroj naše prvobitne lingvističke rešetke. A moguć je i suprotan proces. Kad nas sve zajedno gurnu u Evropu, brzo ćemo opet početi žudjeti makar za onim jugoslavenskim argoom kojim još i danas krasno šprehaju starije generacije Slovenaca i Albanaca.
20.02.2009. (15:15)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Lečeni, ti znaš da ja tebe volim k'o brata, ali molim te, o ovako ozbiljnim stvarima ni treba neozbiljn i paušalno govoriti: naime, kaj bi ti meni kazao za srpski i hrvatski do Vuka i Bečkog dogovora? A čuj, nije puno prošlo od tih dana, kad je tamošnje minisarstvo pravosuđa iniciralo dogovor o standardu ne bi li olakšalo administriranje u krajevima južnih Slavena. Kako je iz ideološkopolitičkih pobuda nastala, iz istih će razloga zajednička osnova nestati. I kaj sad? Ova opaska o razgibanosti hrvatskog i izgrađenijem srpskom je prima vista promašena: jezik kojim je preveden Borges na hrvatski naprosto dovodi u pitanje mogućnost bilo kakve proze na srpskom, baš kao što jezik Kiša, ili Milorada Pavića, postavlja pitanje: a kaj Hrvateki uopće pišeju? A onda, čiji je jezik Selimovićev, kad razmisliš ne samo o leksiku, nego o sintaksi i kadenci? Idem se sada ošišati, pa nemam vremena za ove visokoparne teme, ali bih izlaganje dovršio jednom trivijalnom opaskom: Miloš Bajović-Ilić naprosto ima uho, ima sluh; ne samo za glazbu i brojne instrumente koje svira, nego i za ritam i melodiju riječi, za njihov timbar itd.etc....stoga njegovi prevodi teku glatko i melodiozno, kao da Car Nemanja peva uspavanku gorskim vilama.
20.02.2009. (16:22)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
upravo sam tako nekako, pa ipak suprotno - jer sa drugog nalichja , juche pisao Romanu. na stranu svako grubljenje (razbijanje glavom- takvih rechi npr. nedostaje u oba nasha jedna jezika), chinjenica je, za mene jako vazna, da bi skucheno-siromashni srpski jezik bez hrvatskog bio josh oskudniji: pretpostavljam da se slichno osecaju i hrvatski jezichki revolverashi.
evo shta sam juche napisao R-u: i josh neshto- naravno da nemam nishta protiv hrvastkog- chak ga cenim kao smislenijeg i konvolutnijeg od srBskog- ali, zar nije vreme da se u hrvatskoj opet pochnu objavljivati knjige na srpskom (i obrnuto), shto je, uostalom, verovatno vec chest sluchaj.
20.02.2009. (16:35)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Prilažem digresiju o polici u Gradskoj knjižnici u Oslu na kojoj su 1991. naše (sic) knjige bile poredane pod izrezbarenom metalnom pločicom na kojj je stajalo ime jezika: serbokroatisk (po norveškom spelovanju). Kasnije, mnogo kasnije, knjižari su, vjerovatno pod diplomatskim pritiscima, preko priljepili običan ark papira na kojem su tušem ispisali: serbisk-kroatisk-bosnisk. Katalog je je i dalje bio jednako numeriran i male oznake i markice po knjigama su i dalje imale znamenkasti i slovni kod jezika: serbokroatisk.
Prije 5 godina, napokon, knjige su bile razvrstane po zasebnim jezičkim kodovima. Papir sa imenima je dobio najlonski ovitak i čiodama je učvršćen preko one originalne metalne pločice. Knjige na polici su i dalje ostale jednako pomješane po abecedi, kao i 1991. Danas ih je tek nešto više. Pored svog simbolizma ove situacije, ja ipak ne bih ulazio dalje raspravu o jezicima. Ironično, ali i objektivno, izjavljujem da problem više i ne postoji. Jedan splet lingvističko-kulturno-povjesno-političnih okolnosti zavezao se u problematičan čvor, kojeg su naši Gordiji razješili mačem. I tako nam je, govorimo i pišemo ili hrvatskim ili srpskim ili bosanskim kao europskim jezicimab (ova digresija i jest zbog pominjanja evrope). Kom razumjevanje kom obojci.
Priča o sadržajnosti i formi naših (da kažem bivših?) jezika iz Osla, te na našem tlu, i MOLIM, u jasno odvojenopm kulturnom prostoru, još nije završena. U Gradskoj bilioteci uočio sam juče sramotnu anomaliju, neispravnu i neodrživu situaciju: Krleža u izdanju sarajevske Svijetlosti jezično je kodiran kao bosanski, a Kapor objavljen svojedobno kao Hit u Zgrebu označen je hrvatskim kodom, kao i Sarajevski Malboro. Jedna diplomatski donirana edicija iz Republike Srpske ipak slasno stoji kao bosanska, Hamsuna je moguće naći i na hrvatskom i na srpskom iako je prevod identičan i td. i sl.
A da li bi gornji tekst najbolje "ispao" na bosanskom, zbog uređene ironije i sarkazma, ha!? ( Naravno da ne pitam ozbiljno) Gle, "Crkve i uske uličice u kojima vegetiraju sve tupaviji ljudi" trebalo je da bude " Džamije i tanani sokaci na kojim bukvani iz dana u dan u svakom pogledu sve više napreduju."
Gotova digresija. Cepaj dalje!
20.02.2009. (17:02)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Lijepo sam vas razgibao! Nemanjo, ja sam sebi krstim dušu a ti se nad tom prekrštenom, ukorenom dušom dodatno ceriš. Ali, tuk na utuk, lijep je Borges u Grčićevu prevodu ali je li lijep i Grčić bez Borgesa? Ostavimo se Vuka Karadžića i moga blesastog krležokričanja; dakako, naša unutarnja i unutrašnja raznolikost mene veseli, hrani i krijepi. Knjige se, Igro, formalno gledano, prodaju, ima ih, srpskih u Zagrebu i hrvatskih u Beogradu, ali je ta razmena, u kilogramima mereno, još uvek manja od razmenjene količine heroina između ta dva grada, od kojih je jedan stvarno grad a drugi jeste metropola.
20.02.2009. (17:22)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hvala tebi, igra. p.s. "U bijelom plaštu s purpurnom podstavom, hodom konjanika, u rano jutro četrnaestog dana proljetnog mjeseca nisana, u natkritu kolonadu između dva krila dvorca Heroda Velikog, ušao je prokurator Judeje Poncije Pilat. "(NEMANJA 20.02.2009. 09:15) Pri spomenu nektara iz Bulgakovljeva pera osjetim se kao da sam na margaritnoj livadi u sunčano, proljetno jutro. naime, krasno. tnx Nešo.(naravno, točkoklinac pusa).
20.02.2009. (19:08)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ja ću biti drska i pozvati se na dušu jezika i u njega upisano naslijeđe. Nema srpskohrvatskog niti hrvatsko srpskog jezika, niti ga je ikad bilo, kao što nema ni hrvatsko slovenskog ili slovensko srpskog. Da samo dodam, da mi se ne bi krivo razumjelo. Svaki je predivan za sebe. Obožavam srpski jezik. Volim i slovenski, kojeg ne govorim, ali definitivno čitam.
20.02.2009. (20:07)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Srpski je neosporno mekši. Lijen vs. lenj. U srpski upadneš i u njemu se valjaš, a u hrvatskom se uspravljaš i kočiš. Recimo, bi li Sofke bila onako rasna i rascvjetana na hrvatskom ili bi naprasno stekla dostojanstvo "Smatrate me bludnicom" Glorije.
20.02.2009. (21:20)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Halter, ti si nagluha. Definitivno. Tebi lenj zvuči mekše nego lijen? U srpski upadneš i u njemu se valjaš? Hahahah, kakvi stereotipi! Kakva površnost! I to sve opet iz trivijalnog uvida u narav srpske duše kao biva pravoslavne, široke, pa onda valjda meke, podatne, taman za valjanje, dočim je hrvatske kruta, tvrda, germanskoaustrougarski mehanicistički izdrilana...shit on my foot! Daj pročitaj prvu rečenicu te Nečiste krvi, pa ako su tebi čukundede i pramdede mehkušni, onda stvarno trebaš nabaviti bič pa zviz, zviz...
20.02.2009. (22:51)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
najbolje je uvek cutati. ja njetochku razumem na vishe nivoa - kao poklonicu Dostojevskog, chije je knjige, mogu se opkladiti, chitala u srpskomnolitovom prevodu; zatim, kao zenu, i bice pritisnuto za nju krutim hrvastkim mentalnim oklopom, i konachno nositeljku proteze hrvatskog jezika, chijem korishtenju je sasvim dorasla i veshto mu odgovara. hrvatske zene vole odluchni - kratki i jasni srpski ton, kako bih vam rekao- ahahaah ove susrecemo dokaz kako u svakoj shali ima barem zrna istine, ako nije potpuno njome protkana, shto je opet ugrozava kao shalu. nadam se da me pratite. moj sprski uticnut um i uho, i kao da chuju iz mushkog hrvatskog uha i uma, izvesnu odbojnost prema srpskom nachinu korishtenja zajednichke nam alatke, tj. kao da se neodredjeno radi o dve sasvim razlichite, pa i neuporedive klase jezika- pritom, ne znam kako bih ih nazvao. kao da se hrvatski iskvario srpskim, postao buckurish izmiksan u lenjoj ruci nepoverenja i netrpeljivosti. lijenj i meni zvuchi mekshe nego lenj, ali mekoca jezika meni je potpuno nebitna - naginjem chak i da ga smatram mekushastim, ako je suvishe mekan. rechju lijenj nikada se ne bih posluzio /jer sam jednostavno lenj- hehe), dok se mnogim hrvatskim rechima, Vi ste mi svedopk, sluzim automatskim estetskim odabirom. iskreno govoreci, ne znam kako su bechki sporazum i vuk uticali na razvoj hrvatskog - verovatno, presudno, kao i kad je rech o srpskom - i voleo bih da chujem koju rech o tome. za sada mislim da hrvatski derivat srpskog jezika, ili obrnuto, obogacuje i proshiruje leksikon, i svakako je srecni sluchaj za oba jezika - a tek hrvatski sam po sebi. prosechan srbin ce vam reci da hrvatski ne postoji, ne iz nekih naopakih razloga, mada je i to, ah, chest sluchaj, vec zato shto jednostavno jevda da uvidja razliku. ja, recimo, hrvastkog pisca, i pored njegovog jasno odredjenog nacionalnog obelezja, ne chitam kao pisca koji pishe na hrvatskom, vec kao onog koji pishe mojim, uvek potencijalno ratsucim, jezikom. (znate li da ja mogu da dohvatim jezikom nos - ne zato shto imam dug nos, vec jezik)
dakle, za shto bolje uspelo knjizevno delo ili njegov prevod - koji je, lecheni, takodje delo - i otishao bih tako daleko, chak i puku formulaciju svakodnevnih potreba na jeziku umeshtenom i od strane predanog Vuka pohvatanom, neizostavno i neizbjezno morati cemo se sluziti sa obe verzije, ukljuchujuci i brojne mogucnosti varijacija skovanih u obimu samelsurijuma rechi oba dva.
i da - Lijecheni, knjige su tu da ostanu: heroin uglavnom napushta grad - u sustav uzivaoca, ili preko grane, na vetru.
21.02.2009. (00:12)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Možda je mekši kriva riječ. Nisam mislila na zvuk riječi/jezika nego na napor uložen da se riječ izgovori. Kao što znamo, rođena sam u Splitu, pa mi je ijekavica, odnosno štokavica drugi, naučeni jezik. Lenj se, kao i lin (dugačko i), izgovara bez puno truda, skoro bez otvaranja usta, samo isklizne, dočim lijen zahtijeva vrtnju jezikom po usnoj šupljini te zatezanje usnica. Stvar je posve u lenjosti pojedinca, koji se radije strasno izležava.
21.02.2009. (12:46)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pametni zub
piše da bi zaradio za primjernu smrt koja mu daje poticaj na bernhardovsko pisanje.
plućni sanatoriji, zloglasni srednje veliki srednjoeuropski gradovi sa svojom zloglasnom kulturom, užasi javnosti
19.02.2009. (21:48) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
halter skelter
Miloše, svaka ti dala!
19.02.2009. (22:34) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
lijecenikatolik
Uspio prijevod, oduševljen sam. Dakako, ne može se u srpskohrvatski jezik prenijeti blistava autoironija o hladnoj preciznosti njemačkoga jezika a kojom se Bernhard, slično kao i Kafka, toliko obilato služi. Taj ton u nas jednostavno ne postoji, ta odbojna profinjenost nama ipak daleke civilizacije. Osjetio sam ga, prvi put, čitajući upute za zatvorenike u starom austrijskom kazamatu u Celovcu.
19.02.2009. (23:00) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
prljava igra (!)
oh, hvala vama, dragi moji. no, kako to vecheras suochen sa iznenadnom popularnoshcu medju literarnim pukom vec par puta napisah, sâm prevodom i nisam bash zadovoljan: zapravo, preciznije i metereoloshkom terminologijom govoreci- mestimichno i promenljivo sam njime (ne)zadovoljan.
trudicu se da za vas ostatak ove, kako lijecheni sasvim ispravno reche, odbojite prefinjenosti prepevam na
nash(e) jezik(e) shto bolje mogu - do nekih bitnijih i zahtevnijih prevoda kojim cu vas u skorijoj buducnosti poshkropiti.
za vaseljenu spremni
20.02.2009. (02:35) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
lijecenikatolik
Nekako osjećam da je hrvatski jezik razgibaniji za poeziju a srpski izgrađeniji za prozu. Takav im je ton, različit. To evo ja lupetam čisto subjektivno, za svoju dušu. Za svoj jezik kažem ono što i veliki Karlovčanin Stanko Lasić: ne volim nazive hrvatski standardni jezik ili hrvatski književni jezik, jer kad ste čuli Engleza da vam kaže da govori BBC English ili Oxford English. Ja dakle naprosto govorim hrvatski, čak i kad mi kažu da je "naprosto" srpska reč. Svaki onaj šljaker kaj kopa kanal govori hrvatski. To je tak, tak je i Krleža zaključil: svaki seljak u Šumadiji govori srpski a svaki u Zagorju hrvatski. Lingvisti, dakako, znaju da je propisani standard zajednički, i da u lingvističkom smislu hrvatski i srpski jesu jedan jezik. Već u Sloveniji postaje smiješno inzistiranje na razlikama a kamoli da bi ih Austrijanac mogao shvatiti. Međutim, naši se jezici razlikuju. U stvari, mislim da će se u sljedećim desetljećima još više stati razlikovati. Stići će generacije internetske, s novom usmenom kulturom i sa poputbinom jezično silovanih udžbenika, generacije novih morona koje s generacijama novih morona u susjedsvu neće imati više toliko zajedničkih riječi koliko smo ih imali mi. Ti klinci možda renoviraju i gramatički ustroj naše prvobitne lingvističke rešetke. A moguć je i suprotan proces. Kad nas sve zajedno gurnu u Evropu, brzo ćemo opet početi žudjeti makar za onim jugoslavenskim argoom kojim još i danas krasno šprehaju starije generacije Slovenaca i Albanaca.
20.02.2009. (15:15) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NEMANJA
Lečeni, ti znaš da ja tebe volim k'o brata, ali molim te, o ovako ozbiljnim stvarima ni treba neozbiljn i paušalno govoriti: naime, kaj bi ti meni kazao za srpski i hrvatski do Vuka i Bečkog dogovora? A čuj, nije puno prošlo od tih dana, kad je tamošnje minisarstvo pravosuđa iniciralo dogovor o standardu ne bi li olakšalo administriranje u krajevima južnih Slavena. Kako je iz ideološkopolitičkih pobuda nastala, iz istih će razloga zajednička osnova nestati. I kaj sad? Ova opaska o razgibanosti hrvatskog i izgrađenijem srpskom je prima vista promašena: jezik kojim je preveden Borges na hrvatski naprosto dovodi u pitanje mogućnost bilo kakve proze na srpskom, baš kao što jezik Kiša, ili Milorada Pavića, postavlja pitanje: a kaj Hrvateki uopće pišeju? A onda, čiji je jezik Selimovićev, kad razmisliš ne samo o leksiku, nego o sintaksi i kadenci?
Idem se sada ošišati, pa nemam vremena za ove visokoparne teme, ali bih izlaganje dovršio jednom trivijalnom opaskom: Miloš Bajović-Ilić naprosto ima uho, ima sluh; ne samo za glazbu i brojne instrumente koje svira, nego i za ritam i melodiju riječi, za njihov timbar itd.etc....stoga njegovi prevodi teku glatko i melodiozno, kao da Car Nemanja peva uspavanku gorskim vilama.
20.02.2009. (16:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
prljava igra (!)
upravo sam tako nekako, pa ipak suprotno - jer sa drugog nalichja , juche pisao Romanu.
na stranu svako grubljenje (razbijanje glavom- takvih rechi npr. nedostaje u oba nasha jedna jezika), chinjenica je, za mene jako vazna, da bi skucheno-siromashni srpski jezik bez hrvatskog bio josh oskudniji: pretpostavljam da se slichno osecaju i hrvatski jezichki revolverashi.
evo shta sam juche napisao R-u:
i josh neshto- naravno da nemam nishta protiv hrvastkog- chak ga cenim kao smislenijeg i konvolutnijeg od srBskog- ali, zar nije vreme da se u hrvatskoj opet pochnu objavljivati knjige na srpskom (i obrnuto), shto je, uostalom, verovatno vec chest sluchaj.
20.02.2009. (16:35) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
lima
Prilažem digresiju o polici u Gradskoj knjižnici u Oslu na kojoj su 1991. naše (sic) knjige bile poredane pod izrezbarenom metalnom pločicom na kojj je stajalo ime jezika: serbokroatisk (po norveškom spelovanju).
Kasnije, mnogo kasnije, knjižari su, vjerovatno pod diplomatskim pritiscima, preko priljepili običan ark papira na kojem su tušem ispisali: serbisk-kroatisk-bosnisk. Katalog je je i dalje bio jednako numeriran i male oznake i markice po knjigama su i dalje imale znamenkasti i slovni kod jezika: serbokroatisk.
Prije 5 godina, napokon, knjige su bile razvrstane po zasebnim jezičkim kodovima. Papir sa imenima je dobio najlonski ovitak i čiodama je učvršćen preko one originalne metalne pločice. Knjige na polici su i dalje ostale jednako pomješane po abecedi, kao i 1991. Danas ih je tek nešto više. Pored svog simbolizma ove situacije, ja ipak ne bih ulazio dalje raspravu o jezicima. Ironično, ali i objektivno, izjavljujem da problem više i ne postoji. Jedan splet lingvističko-kulturno-povjesno-političnih okolnosti zavezao se u problematičan čvor, kojeg su naši Gordiji razješili mačem. I tako nam je, govorimo i pišemo ili hrvatskim ili srpskim ili bosanskim kao europskim jezicimab (ova digresija i jest zbog pominjanja evrope). Kom razumjevanje kom obojci.
Priča o sadržajnosti i formi naših (da kažem bivših?) jezika iz Osla, te na našem tlu, i MOLIM, u jasno odvojenopm kulturnom prostoru, još nije završena. U Gradskoj bilioteci uočio sam juče sramotnu anomaliju, neispravnu i neodrživu situaciju: Krleža u izdanju sarajevske Svijetlosti jezično je kodiran kao bosanski, a Kapor objavljen svojedobno kao Hit u Zgrebu označen je hrvatskim kodom, kao i Sarajevski Malboro. Jedna diplomatski donirana edicija iz Republike Srpske ipak slasno stoji kao bosanska, Hamsuna je moguće naći i na hrvatskom i na srpskom iako je prevod identičan i td. i sl.
A da li bi gornji tekst najbolje "ispao" na bosanskom, zbog uređene ironije i sarkazma, ha!?
( Naravno da ne pitam ozbiljno) Gle, "Crkve i uske uličice u kojima vegetiraju sve tupaviji ljudi" trebalo je da bude " Džamije i tanani sokaci na kojim bukvani iz dana u dan u svakom pogledu sve više napreduju."
Gotova digresija. Cepaj dalje!
20.02.2009. (17:02) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
lijecenikatolik
Lijepo sam vas razgibao! Nemanjo, ja sam sebi krstim dušu a ti se nad tom prekrštenom, ukorenom dušom dodatno ceriš. Ali, tuk na utuk, lijep je Borges u Grčićevu prevodu ali je li lijep i Grčić bez Borgesa? Ostavimo se Vuka Karadžića i moga blesastog krležokričanja; dakako, naša unutarnja i unutrašnja raznolikost mene veseli, hrani i krijepi. Knjige se, Igro, formalno gledano, prodaju, ima ih, srpskih u Zagrebu i hrvatskih u Beogradu, ali je ta razmena, u kilogramima mereno, još uvek manja od razmenjene količine heroina između ta dva grada, od kojih je jedan stvarno grad a drugi jeste metropola.
20.02.2009. (17:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
grga
hvala tebi, igra.
p.s. "U bijelom plaštu s purpurnom podstavom, hodom konjanika, u rano jutro četrnaestog dana proljetnog mjeseca nisana, u natkritu kolonadu između dva krila dvorca Heroda Velikog, ušao je prokurator Judeje Poncije Pilat. "(NEMANJA 20.02.2009. 09:15)
Pri spomenu nektara iz Bulgakovljeva pera osjetim se kao da sam na margaritnoj livadi u sunčano, proljetno jutro. naime, krasno. tnx Nešo.(naravno, točkoklinac pusa).
20.02.2009. (19:08) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
halter skelter
Ja ću biti drska i pozvati se na dušu jezika i u njega upisano naslijeđe. Nema srpskohrvatskog niti hrvatsko srpskog jezika, niti ga je ikad bilo, kao što nema ni hrvatsko slovenskog ili slovensko srpskog.
Da samo dodam, da mi se ne bi krivo razumjelo. Svaki je predivan za sebe. Obožavam srpski jezik. Volim i slovenski, kojeg ne govorim, ali definitivno čitam.
20.02.2009. (20:07) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
inhibitor
Ja ću biti drzak i pozvat ću vas na pušnju mog jezika.
20.02.2009. (20:52) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
halter skelter
Stavljate nas na kušnju.
20.02.2009. (21:04) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
halter skelter
Srpski je neosporno mekši. Lijen vs. lenj. U srpski upadneš i u njemu se valjaš, a u hrvatskom se uspravljaš i kočiš. Recimo, bi li Sofke bila onako rasna i rascvjetana na hrvatskom ili bi naprasno stekla dostojanstvo "Smatrate me bludnicom" Glorije.
20.02.2009. (21:20) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NEMANJA
Halter, ti si nagluha. Definitivno.
Tebi lenj zvuči mekše nego lijen?
U srpski upadneš i u njemu se valjaš? Hahahah, kakvi stereotipi! Kakva površnost!
I to sve opet iz trivijalnog uvida u narav srpske duše kao biva pravoslavne, široke, pa onda valjda meke, podatne, taman za valjanje, dočim je hrvatske kruta, tvrda, germanskoaustrougarski mehanicistički izdrilana...shit on my foot!
Daj pročitaj prvu rečenicu te Nečiste krvi, pa ako su tebi čukundede i pramdede mehkušni, onda stvarno trebaš nabaviti bič pa zviz, zviz...
20.02.2009. (22:51) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
halter skelter
Srpski je mekši, la la la la la.
20.02.2009. (22:57) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NEMANJA
Halter, drži se teme, i s kurca se prebaci na jezik.
20.02.2009. (22:59) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
halter skelter
Kaj, na tvrdi hrvatski?
20.02.2009. (22:59) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NEMANJA
Izgleda da je to neminovno, kad ti je srpski mekši.
20.02.2009. (23:00) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
halter skelter
Mogu ja na oba dva. Nije meni, bre, teško.
20.02.2009. (23:09) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
prljava igra (!)
najbolje je uvek cutati.
ja njetochku razumem na vishe nivoa - kao poklonicu Dostojevskog, chije je knjige, mogu se opkladiti, chitala u srpskomnolitovom prevodu; zatim, kao zenu, i bice pritisnuto za nju krutim hrvastkim mentalnim oklopom, i konachno nositeljku proteze hrvatskog jezika, chijem korishtenju je sasvim dorasla i veshto mu odgovara.
hrvatske zene vole odluchni - kratki i jasni srpski ton, kako bih vam rekao- ahahaah ove susrecemo dokaz kako u svakoj shali ima barem zrna istine, ako nije potpuno njome protkana, shto je opet ugrozava kao shalu. nadam se da me pratite.
moj sprski uticnut um i uho, i kao da chuju iz mushkog hrvatskog uha i uma, izvesnu odbojnost prema srpskom nachinu korishtenja zajednichke nam alatke, tj. kao da se neodredjeno radi o dve sasvim razlichite, pa i neuporedive klase jezika- pritom, ne znam kako bih ih nazvao. kao da se hrvatski iskvario srpskim, postao buckurish izmiksan u lenjoj ruci nepoverenja i netrpeljivosti. lijenj i meni zvuchi mekshe nego lenj, ali mekoca jezika meni je potpuno nebitna - naginjem chak i da ga smatram mekushastim, ako je suvishe mekan. rechju lijenj nikada se ne bih posluzio /jer sam jednostavno lenj- hehe), dok se mnogim hrvatskim rechima, Vi ste mi svedopk, sluzim automatskim estetskim odabirom.
iskreno govoreci, ne znam kako su bechki sporazum i vuk uticali na razvoj hrvatskog - verovatno, presudno, kao i kad je rech o srpskom - i voleo bih da chujem koju rech o tome.
za sada mislim da hrvatski derivat srpskog jezika, ili obrnuto, obogacuje i proshiruje leksikon, i svakako je srecni sluchaj za oba jezika - a tek hrvatski sam po sebi. prosechan srbin ce vam reci da hrvatski ne postoji, ne iz nekih naopakih razloga, mada je i to, ah, chest sluchaj, vec zato shto jednostavno jevda da uvidja razliku.
ja, recimo, hrvastkog pisca, i pored njegovog jasno odredjenog nacionalnog obelezja, ne chitam kao pisca koji pishe na hrvatskom, vec kao onog koji pishe mojim, uvek potencijalno ratsucim, jezikom. (znate li da ja mogu da dohvatim jezikom nos - ne zato shto imam dug nos, vec jezik)
dakle, za shto bolje uspelo knjizevno delo ili njegov prevod - koji je, lecheni, takodje delo - i otishao bih tako daleko, chak i puku formulaciju svakodnevnih potreba na jeziku umeshtenom i od strane predanog Vuka pohvatanom, neizostavno i neizbjezno morati cemo se sluziti sa obe verzije, ukljuchujuci i brojne mogucnosti varijacija skovanih u obimu samelsurijuma rechi oba dva.
i da - Lijecheni, knjige su tu da ostanu: heroin uglavnom napushta grad - u sustav uzivaoca, ili preko grane, na vetru.
21.02.2009. (00:12) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
lolina
premijer da odstupi - je li ovo srpski ? ;)
ionako ćemo da odumremo jedni i drugi
event
21.02.2009. (02:44) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
halter skelter
Možda je mekši kriva riječ. Nisam mislila na zvuk riječi/jezika nego na napor uložen da se riječ izgovori. Kao što znamo, rođena sam u Splitu, pa mi je ijekavica, odnosno štokavica drugi, naučeni jezik. Lenj se, kao i lin (dugačko i), izgovara bez puno truda, skoro bez otvaranja usta, samo isklizne, dočim lijen zahtijeva vrtnju jezikom po usnoj šupljini te zatezanje usnica. Stvar je posve u lenjosti pojedinca, koji se radije strasno izležava.
21.02.2009. (12:46) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NEMANJA
Nije Muju majka karala što se kock'o, nego što se vadio!
Halter, muči više.
21.02.2009. (13:10) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
halter skelter
Ne ću.
21.02.2009. (13:57) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...