Komentari

vaseljena.blog.hr

Dodaj komentar (14)

Marketing

  • traženje sebe

    prikljuci se nasoj akciji za malu Anju na nasim blogovima :D
    pardon na smetnji naravno

    avatar

    16.01.2009. (02:09)    -   -   -   -  

  • Akuzmata

    Čovjekov originalni poriv da kultivira svakako nije estetske prirode: riječ je o prilagodbi, odnosno borbi čovjeka (naročito bijelog) s prirodom koju ne razumije, koju ne osjeća, kojoj nije ravan. Odnos čovjeka (naročito bijelog) prema prirodi pun je mržnje: on je doživljava kao neprijatelja, pokorava je, pretvara je u slugu. Estetika je tek jedan od brojnih otrovnih plodova kulture; estetika je laž kojom bijeli čovjek prikriva grižnju savjesti. Kultura je prvotni grijeh.

    avatar

    16.01.2009. (09:45)    -   -   -   -  

  • svijet u boci

    A o Džamonji ni Dž? Toliko preziremo kiparstvo?

    avatar

    16.01.2009. (13:39)    -   -   -   -  

  • Akuzmata

    Svijete u boci, budući da mi se čini da se ne obraćate meni nego Vaseljeni kao takvoj, moram vas upozoriti da jedino ja ovdje imam nešto protiv kiparstva, a tek sam uzgredan i nadasve nereprezentativan za ove predjele. Niste, dakle, bili pažljivi.
    Nemanja, s druge strane, naprosto obožava kiparstvo i vjerojatno će objaviti ponešto o Džamonji.

    avatar

    16.01.2009. (13:54)    -   -   -   -  

  • cveba

    ..no, vas dvojica ste se jako dobro sreli, mislim ti i Nesho !

    avatar

    16.01.2009. (16:03)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    Dottore...
    Pokušajmo ovaj spor nature i kulture riješit jednostavno.
    Vi dakle u osnovi predbacujete našoj kulturi, kulturi bijelog čovjeka, neprijateljski odnos spram prirode.
    Vidite, u samom početku zapadne civilizacije, to nije tako (pustimo sad detalje razlikovanja kulture i civilizacije).
    Mimesis je nasljedovanje samodjelatne biti prirode ljudskim stvaralaštvom.
    Dakle, umjetnička tvorba - ona djelatnost čovjekova u kojoj su, za razliku od činidbe, svrhe izvan djelovanja, tj. svrha je dobročinstva dobro, dočim slikanja slika, a ne slikanje samo - uvijek je oponašanje prirode, ali ne vulgarnoshvaćeno oponašanje izgleda bića, nego njihova nutarnjeg lika, eidetičke biti, koju čovjek, svojim umjetničkim proizvođenjem, izvodi na čistinu svijeta, u neskrivenost. On je na taj način svojevrstan prevodilac, daje bićima da budu, daje im da dođu do vlastite biti - daje im biti, a ne da ih, suprotno njihovoj prirodi, onome što po rodu, dakle u biti jesu, ništi i uništava. Čovjek iz prevodi iz mogućnosti u zbiljnost, privodi svrsi, usavršava.
    U tom smislu uzorita je čovjekova djelatnost svagda mimetička: on vazda djeluje u sudelovanju z naravno (Fructal je sponzor ovog mini-eseja).
    Dakle, dottore, upravo nasuprot, Grci, ako baš želite, nemaju Prirodu kao neprijateljicu, nego je cijeli njihov život, život politeje, i život svakog pojedinog čovjeka kao u bitnom političkoga, bića zajednice - zanimljivo, čovjek, ako nije političko biće, za Grke je idiot, onaj koji je nesposoban za općost, općinstvo i javne poslove -, udešen tako da je u skladu ne samo s tom Prirodom, nego i cijelim Kosmosom, koji i ne znači drugo nego urešenost: stanoviti red koji je i ures i urednost, tj. i točnost i ljepota i sklad.
    Kad čovjek proizvodi, kad umjetnički stvara, on ne stvara ex nihilo, iz ničega: stoga je i bolje kazati da pro-izvodi. (Usput budi kazano tu se korjeni važnost tradicije: čovjek je traductor, ako se dobro sjećam lekcija Vanje Sutlića) Budući da ne stvara ni iz čega, nego nasljeduje Prirodu - prirodu shvaćenu kao natura naturans, ne natura naturata, prirodu proizoditeljicu, ne prirodu shvaćenu kao svijet stvorenih bića - a to nasljedovanje prirode oponašanje je, mimeza prirodne prakse, koja kao takva ne može biti neprirodna, protuprirodna, natprirodna...nego samo s prirodom usklađena djelatnost.
    Dakle, tvrdeći to što tvrdite, vi apstrahirate od ukupne tradicije, cjelokupnog korpusa Antike, Platona i Aristotela poglavito, a to nije dobro, ni za vas, ni za Vaseljenu.
    Objavit ću jedan esej Maria Kopića koji će pomoći razjasniti terminologiju neophodnu za mišljenje o ovome problemu.

    avatar

    16.01.2009. (16:20)    -   -   -   -  

  • prljava igra (!)

    fuckin' white men!

    avatar

    16.01.2009. (17:25)    -   -   -   -  

  • Marole

    Pročitao sam Konstantina Bogobojaznog, nije me se nešto dojmio. Puno prči, malo se prepadne policije, ništa spektakularno. Spektakularniji bi bio roman da sam ja opisao moje ratno iskustvo . Recimo 6. 12. 1991. rokaju granate, mi (moja obitelj skupa s susjedima) u stanu. Ja drkam skrivečki na jednu sisatu, mrcu stariju od mene. Pa onda predvečer odlazim na Stradun skupljat gelere, ljudi plaču, meni se opet diže na jednu.

    avatar

    16.01.2009. (17:55)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    Zanimljivo iskustvo. Mislim, to ratno.
    Da bi me Halter još više cijenila, kazat ću i javno da ni ja nisam faciniran Konstantinom Bogobojaznim. Kažem to uprazo zato jer je Simo bio ljudina koja ne treba kontrafore svoga djela da bi se sada, post festum, kazala o njemu konačno pokoju (dobru) riječ.
    Što se tebe tiče, reci, jesi li kasnije viđao tu sisatu?

    avatar

    16.01.2009. (18:32)    -   -   -   -  

  • Marole

    Ja isto vjerujem da je Simo bio ljudina. Pa vidi se; puno prčio, malo se bojao policije. Kad smo već kod njegovog djela, ni pjesme me se nisu dojmile. A što se tiče sisate, stvarno je od rata nisam vidio. Zvala se Ani, a mi smo je zvali Ani četiri pištolja. Dva sam već spomenuo, a za ova druga dva. nikad nisam saznao koja su i gdje su joj. Sjećam se dobro da kad su bile vijesti na radiju o primirju koje je Davorin Rudolfi bezuspješno pokušavao uspostaviti, da sam joj čak i taknuo sisu, ono letimice, ko da neću.

    avatar

    16.01.2009. (18:53)    -   -   -   -  

  • Akuzmata

    Ne mislim da su Grci razumjeli Prirodu i Kosmos, pa se ni ne mogu složiti s time da je njihova djelatnost usklađena s istima. Uvjerenja sam da Priroda ne znači red, točnost, ljepotu i sklad: ti pojmovi ideje su proistekle iz nemoći i straha pred kaosom, iz želje za apsolutnom kontrolom. Stari Grk nameće prirodi svoje tumačenje: uzvisuje ono njezino što mu odgovara, unizuje ono što mu ne odgovara, stupnjuje, preraspodjeljuje, odbacuje, dodaje, uspostavlja svoja pravila koja nisu i pravila Prirode.

    avatar

    16.01.2009. (19:04)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    Jatogen, nemojte tako...to je sad već groteskno, to s Grcima, Prirodom i Kosmosom.
    Da spasim stvar, mogao bih kazati: Da, jasno da je nisu razumjeli, i zato su je prvi u povijesti čovječanstva pokušali razumjeti, a taj navlastit pokušaj poznajemo u kasnijoj povijesti pod nazivom filozofija.

    avatar

    16.01.2009. (19:30)    -   -   -   -  

  • halter skelter

    Marole, Nemanja, kod Konstantina nije toliko stvar u sižeu, koliko u bogobojaznosti.

    avatar

    16.01.2009. (20:11)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    Jasno, jasno.
    Imam par odgovora, po izboru:

    1. Kao da kažeš da kod Julesa Verenea nije toliko u literaturi, koliko u futuristici.

    2. A kod Metodija nije toliko u ćirilici, koliko u blagougodnosti.

    3. I inače nije stvar u sižeu nego u fabuli, i vice versa.

    itd.

    avatar

    16.01.2009. (20:47)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...