Pročitala sam tekst, gospodin Vekić je sve lijepo napisao,slažem se s tim da bi se strožim kaznama mogao spasiti nečji život, jer stvarno previše se mladih života ugasilo na cestama. Šaljem Vam veliki zagrljaj. I hvala na idejama.
16.12.2008. (19:24)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Lijepo i emotivno sročeno, ali vama, Josipovim roditeljima više nikakva prevencija ne može vratiti radost u oči. Jer nema Josipa i jer ga nikada neće biti. Jesam za izmjenu zakona, jesam za pooštrenje sankcija, ali isto tako znam da je za vas sve to pucanj u prazno.
17.12.2008. (16:17)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
.".....Sjećanja koja bole, koja ne tješe već množe tugu i jad...."
Savjest je očito osobina dana samo nekima.....ja bih rekla da većina ljudi ipak nema savjest, da ni ne znaju što je to i da jako dobro i bez nje žive.
Nagleda se toga čovjek kroz život, i možda mu se čini da ipak nije tako, da samo slučajno naletiš na takve ljude, međutim, budući sam i sama prošla što i Josipovi roditelji što se tiće suda i svega oko suđenja više nemam dileme. Više se ne pitam, sad znam. Ljudi nemaju savjesti. A pravda ne postoji. Ni ovo ni ono zemaljska.
17.12.2008. (17:54)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Paulinina mama
Kako živjeti i dalje u državi čiji zakon u koji smo "kao" vjerovali da kažnjava zlo, kad se takve stvari odašilju u javnost .Kako živjeti i gledati kako zlo uzima maha i kako kao gljiva raste i nastanjuje se a ljudi u to ravnodušno gledaju jer se to ne tiče njih i njihove djece? Vjerojatno se krik i vapaj nas koji to prolazimo ne čuje jako, jer smo skrhani a oni koji to trebaju čuti su začepili uši. Samo se pitam da li će ubojice ikada pojmit što su stvarno učinile?
20.12.2008. (22:40)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Poštovani Gosp.Vekić ! Kako ste Vi obnašali dužnost ministra u vladi RH i netragom nestali, imam osjećaj da Vas nisu mogli kupiti. Vas, kao čovjeka od iskustva ovdje pitam: Gdje se sve školuju ovi dužnosnici koji svojim «ponašanjem» postaju gospodari života i smrti naše djece. Gdje nauče, svi ti poslušnici kako se postaje i opstaje na dužnostima: suca, odvjetnika, vještaka, policajaca, ….. ministra i njima slični, bez obzira na učinkovitost. Kome je potrebno ovako poslušništvo, kojoj vladi, kojoj državi ? Zbog kojeg razloga u našem društvu su važnije ubojice, dodvorice (državni dužnosnici), nego normalan pošten svijet. Zašto je ovoj državi jako važno, da ubojica moje kćeri, koji potječe iz «obitelji društveno prihvatljivog ponašanja» (razlog blage presude za Sud u Splitu) dobije tako blagu kaznu za smrt dvije djevojke u Makarskoj. Zar vlast samo opstaje na poslušnicima, neljudima ! Svaku vlast izabere narod , a onda kao da sve pođe po zlu. Zato i Vas ovdje pitam, na kojim «školama» se školuje ovoliko zlo koje nas okružuje. Hvala na ovom tekstu ZA JOSIPA ! ( Svako dobro, ako ga još imam, želi Vam Mirko Erceg ).
22.12.2008. (09:10)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Mama
Hvala ti,Marija moja,na mailu i na slici,svu snagu na ovaj dan ti želim jer nam i treba...
Jedini iskonsko obiteljski blagdan a naših obitelji nema.... Grlim te dok mi srce krvari,kao i tvoje...
Pišem ti još na mail, zadnjih dana sam strašno loše ali znaš kako je...
Grlim te i plačem s tobom...
25.12.2008. (11:33)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Željka
Noćima dolazim na Josipov blog i svaki put čitam post gospodina Vekića. I - svaki put me sve više u srce ubode nemoć običnog puka. Zaista, još nikad nije država toliko štitila kriminalce i ubojice kao sada. Nemoć...nemoć u bilo kojem obliku, to je tužna slika okrutne današnjice. Još gorje od obične nemoći je bol, bol zbog nemogućnosti ne samo postojanja neke imaginarne pravde, za Boga miloga, ŽIVOT je izgubljen - nego zbog krajnje nekorektnih koraka počinioca - znači ubojice - kao i njegovih "zaštitnika". Da, tko se može bosti sa rogatima??? Ili - tko će, kada i kako rogatima podrezati rogove, tako da i oni postanu "obični" smrtnici???
Pitanja bez odgovora........Dani bez počinka.......Bolovi u duši bez kraja,bez mogućnosti oporavka....? Marija moja draga, znamo se iz nekih drugih cyber prostora ali si ušla u moj život i svaki dan si mi u mislima..... Ti i mama Marina (ne želim umanjiti bol niti jedne druge majke, oprostite ako tako djeluje)............ Ovih dana pogotovo, jer u ovo "doba radosti" najjače je doba praznine i bola. Znam.
Marija draga, mogu ti zaželjeti ono što si ti neki dan zaželjela meni - "što manje bola".
Marija , draga moja prijateljice - volim te!
Željka (a_s)
26.12.2008. (02:41)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Jako me se dojmio tekst g. Vekića, imali ste čast da upravo on iznese vašu tužnu priču . Bolna je činjenica da vašeg jedinca nema ,to je prestrašno. Ti Marija znaš da mog sina nema ,ne mogu se miriti s tim ,učinjena je i velika nepravda što se tiče suđenja,to je samo dodatna sol na ranu.Istina,moj sin nije jedinac,ali to ne umanjuje moju tugu moju bol. S njim je otišao dio mene,a drugi dio se bori da koliko toliko živim za Roberta i Larisu. Mnogi kažu imaš unuke .ali vjeruj mi to ne umanjuje bol. Šaljem ti lijep pozdrav!
28.12.2008. (17:48)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
draga gospođo i gospodine beljan, pročitala sam sve... nemam riječi, ni nade, ni utjehe, nikakvih riječi nemam..., samo tiha sućut i prijateljski zagrljaj.
29.12.2008. (23:01)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Pročitao sam Vaš post i naravno kako sam na žalost to već ranije prošao, tako da sam skoro nakon čitanja nekoliko redaka točno znao o čemu se radi.
Muka , bjes, pa i ludilo me hvatalo na sudu kada se sudilo ubojici našeg sina , gađenje na ljudski rod i sve nas da smo dopustili odnosno negdje kao društvo propustili da se to događa,
Naše djece nema. a sud je tu da u biti razmotri sve "olakotne okolnisti" za ubicu, njih ne interesira previše da je jedan mladi život ugašen zbog osobe koja se nalazi pred njim mislim na suca, važnije im je razglabati izmišljati razne bolesti ili u našem slučaju okolnosti mladosti ubice i kako nedaj Bože po njihovom, zatvor mogao loše utjecati , i tako svi na kraju brane ubicu bojeći se za njega da nebi slučajno imao psihičke posljedice , ma ne treba spominjati pogotovo Vama što je sa nestalim životom, što je sa psihičkim stanjem nas koji smo ostali to ih previše ne interesira. i naravno dolazi "veliki" psigolog ili psihijatar i kaže da bi zatvor loše djelovao na počinitelja da bi mogao zamislite imati dugotrajne more i psihičke smetnje a, kako je gad priznao i nakon takvog vještačenja dobio tri godine zatvora na tri godine uvjetno, i kako da ne poludim naravno ja sam za svoj ispad nakon presude skoro i teže kažnjen, kako ostati normalan i tko je tu lud ? Znam samo da nisam katolik jedini sudac bio bi ja a, to ne mogu, ostaje mi jedino da se nosimo sa tim "nadajući" se da ti smaradovi nemaju nočne more nakon što su nam ubili djecu, ma Bože kuda to idemo!!
pozdrav od obitelji Papec! kako se susdžati
25.01.2009. (23:05)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
evo me kod Vas nadam se da ste "dobro" mislim na samo zdravlje , nešto sam pokušao napraviti u spomen na Stelicu pa pogledajte, a želio bi nešto napraviti za Vašeg Anđela Josipa kada malo napunim baterije koje sam ovih dana emocijama ispraznio, nadam se da nisam sa tom svojom željom povrijedio Vas.
topli pozdrav ostavljam!
06.02.2009. (09:50)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Draga Marija i Vlado! Toliko tuge ima u vama, toliko tuge u nama!Na žalost na ovaj način upoznajem dragog Josipa, kao i vi mog Stiva. Na žalost, u našim slučajevima ne može se reći, vrijeme liječi rane, naprotiv sve su dublje! Ostavljam vam pozdrav!
26.02.2009. (17:22)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
jos jedan blog jedne studentice
Pročitala sam tekst, gospodin Vekić je sve lijepo napisao,slažem se s tim da bi se strožim kaznama mogao spasiti nečji život, jer stvarno previše se mladih života ugasilo na cestama.
Šaljem Vam veliki zagrljaj. I hvala na idejama.
16.12.2008. (19:24) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
emocija
Lijepo i emotivno sročeno, ali vama, Josipovim roditeljima više nikakva prevencija ne može vratiti radost u oči. Jer nema Josipa i jer ga nikada neće biti. Jesam za izmjenu zakona, jesam za pooštrenje sankcija, ali isto tako znam da je za vas sve to pucanj u prazno.
17.12.2008. (16:17) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Stelina mama
.".....Sjećanja koja bole, koja ne tješe već množe tugu i jad...."
Savjest je očito osobina dana samo nekima.....ja bih rekla da većina ljudi ipak nema savjest, da ni ne znaju što je to i da jako dobro i bez nje žive.
Nagleda se toga čovjek kroz život, i možda mu se čini da ipak nije tako, da samo slučajno naletiš na takve ljude, međutim, budući sam i sama prošla što i Josipovi roditelji što se tiće suda i svega oko suđenja više nemam dileme.
Više se ne pitam, sad znam. Ljudi nemaju savjesti.
A pravda ne postoji.
Ni ovo ni ono zemaljska.
17.12.2008. (17:54) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Paulinina mama
Kako živjeti i dalje u državi čiji zakon u koji smo "kao" vjerovali da kažnjava zlo, kad se takve stvari odašilju u javnost .Kako živjeti i gledati kako zlo uzima maha i kako kao gljiva raste i nastanjuje se a ljudi u to ravnodušno gledaju jer se to ne tiče njih i njihove djece?
Vjerojatno se krik i vapaj nas koji to prolazimo ne čuje jako, jer smo skrhani a oni koji to trebaju čuti su začepili uši.
Samo se pitam da li će ubojice ikada pojmit što su stvarno učinile?
20.12.2008. (22:40) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
sasa2323
Poštovani Gosp.Vekić !
Kako ste Vi obnašali dužnost ministra u vladi RH i
netragom nestali, imam osjećaj da Vas nisu mogli
kupiti. Vas, kao čovjeka od iskustva ovdje pitam:
Gdje se sve školuju ovi dužnosnici koji svojim
«ponašanjem» postaju gospodari života i smrti naše
djece. Gdje nauče, svi ti poslušnici kako se postaje
i opstaje na dužnostima: suca, odvjetnika, vještaka,
policajaca, ….. ministra i njima slični, bez obzira na
učinkovitost. Kome je potrebno ovako poslušništvo,
kojoj vladi, kojoj državi ?
Zbog kojeg razloga u našem društvu su važnije ubojice,
dodvorice (državni dužnosnici), nego normalan pošten
svijet. Zašto je ovoj državi jako važno, da ubojica moje
kćeri, koji potječe iz «obitelji društveno prihvatljivog
ponašanja» (razlog blage presude za Sud u Splitu) dobije
tako blagu kaznu za smrt dvije djevojke u Makarskoj.
Zar vlast samo opstaje na poslušnicima, neljudima !
Svaku vlast izabere narod , a onda kao da sve pođe
po zlu.
Zato i Vas ovdje pitam, na kojim «školama» se školuje
ovoliko zlo koje nas okružuje.
Hvala na ovom tekstu ZA JOSIPA !
( Svako dobro, ako ga još imam, želi Vam Mirko Erceg ).
22.12.2008. (09:10) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Mama
Hvala ti,Marija moja,na mailu i na slici,svu snagu na ovaj dan ti želim jer nam i treba...
Jedini iskonsko obiteljski blagdan a naših obitelji nema.... Grlim te dok mi srce krvari,kao i tvoje...
Pišem ti još na mail, zadnjih dana sam strašno loše ali znaš kako je...
Grlim te i plačem s tobom...
25.12.2008. (11:33) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Željka
Noćima dolazim na Josipov blog i svaki put čitam post gospodina Vekića.
I - svaki put me sve više u srce ubode nemoć običnog puka.
Zaista, još nikad nije država toliko štitila kriminalce i ubojice kao sada.
Nemoć...nemoć u bilo kojem obliku, to je tužna slika okrutne današnjice.
Još gorje od obične nemoći je bol, bol zbog nemogućnosti ne samo postojanja neke imaginarne pravde, za Boga miloga, ŽIVOT je izgubljen - nego zbog krajnje nekorektnih koraka počinioca - znači ubojice - kao i njegovih "zaštitnika".
Da, tko se može bosti sa rogatima???
Ili - tko će, kada i kako rogatima podrezati rogove, tako da i oni postanu "obični" smrtnici???
Pitanja bez odgovora........Dani bez počinka.......Bolovi u duši bez kraja,bez mogućnosti oporavka....?
Marija moja draga, znamo se iz nekih drugih cyber prostora ali si ušla u moj život i svaki dan si mi u mislima..... Ti i mama Marina (ne želim umanjiti bol niti jedne druge majke, oprostite ako tako djeluje)............
Ovih dana pogotovo, jer u ovo "doba radosti" najjače je doba praznine i bola.
Znam.
Marija draga, mogu ti zaželjeti ono što si ti neki dan zaželjela meni - "što manje bola".
Marija , draga moja prijateljice - volim te!
Željka (a_s)
26.12.2008. (02:41) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Stiv Naglav
Jako me se dojmio tekst g. Vekića, imali ste čast da upravo on iznese vašu tužnu priču . Bolna je činjenica da vašeg jedinca nema ,to je prestrašno. Ti Marija znaš da mog sina nema ,ne mogu se miriti s tim ,učinjena je i velika nepravda što se tiče suđenja,to je samo dodatna sol na ranu.Istina,moj sin nije jedinac,ali to ne umanjuje moju tugu moju bol. S njim je otišao dio mene,a drugi dio se bori da koliko toliko živim za Roberta i Larisu. Mnogi kažu imaš unuke .ali vjeruj mi to ne umanjuje bol. Šaljem ti lijep pozdrav!
28.12.2008. (17:48) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
milicza
draga gospođo i gospodine beljan, pročitala sam sve... nemam riječi, ni nade, ni utjehe, nikakvih riječi nemam..., samo tiha sućut i prijateljski zagrljaj.
29.12.2008. (23:01) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Stiv Naglav
Pozdrav tebi i Vladi! Što drugo reći,vjeruj ne znam.
08.01.2009. (15:52) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
milicza
ostavljam topli pozdrav i zagrljaj.
12.01.2009. (19:56) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
kecoland
Hvala na posjeti!
Pročitao sam Vaš post i naravno kako sam na žalost to već ranije prošao, tako da sam skoro nakon čitanja nekoliko redaka točno znao o čemu se radi.
Muka , bjes, pa i ludilo me hvatalo na sudu kada se sudilo ubojici našeg sina , gađenje na ljudski rod i sve nas da smo dopustili odnosno negdje kao društvo propustili da se
to događa,
Naše djece nema. a sud je tu da u biti razmotri sve "olakotne okolnisti" za ubicu, njih ne interesira previše da je jedan mladi život ugašen zbog osobe koja se nalazi pred njim mislim na suca, važnije im je razglabati izmišljati razne bolesti ili u našem slučaju okolnosti mladosti ubice i kako nedaj
Bože po njihovom, zatvor mogao loše utjecati , i tako svi na kraju brane ubicu bojeći se za njega da nebi slučajno imao psihičke posljedice , ma ne treba spominjati pogotovo Vama što je sa nestalim životom, što je sa psihičkim stanjem nas koji smo ostali to ih previše ne interesira. i naravno dolazi "veliki" psigolog ili psihijatar i kaže
da bi zatvor loše djelovao na počinitelja da bi mogao zamislite imati dugotrajne more i psihičke smetnje a, kako je gad priznao i nakon takvog vještačenja dobio tri godine zatvora na tri godine uvjetno, i kako da ne poludim naravno ja sam za svoj ispad nakon presude skoro i teže kažnjen, kako ostati normalan i tko je tu lud ? Znam samo da nisam katolik jedini sudac bio bi ja a, to ne mogu, ostaje mi jedino da se nosimo sa tim "nadajući" se da ti smaradovi nemaju nočne more nakon što su nam ubili djecu, ma Bože kuda to idemo!!
pozdrav od obitelji Papec!
kako se susdžati
25.01.2009. (23:05) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
kecoland
evo me kod Vas nadam se da ste "dobro" mislim na samo zdravlje , nešto sam pokušao napraviti u spomen na Stelicu pa pogledajte, a želio bi nešto napraviti za Vašeg Anđela Josipa kada malo napunim baterije koje sam ovih dana emocijama ispraznio, nadam se da nisam sa tom svojom željom povrijedio Vas.
topli pozdrav ostavljam!
06.02.2009. (09:50) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
jos jedan blog jedne studentice
Hvala Vam sto unatoč svojoj boli pomislite i na mene, danas sam moram priznati vrlo lose,s vremenom nije lakse.
13.02.2009. (18:02) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Stiv Naglav
Draga Marija i Vlado! Toliko tuge ima u vama, toliko tuge u nama!Na žalost na ovaj način upoznajem dragog Josipa, kao i vi mog Stiva. Na žalost, u našim slučajevima ne može se reći, vrijeme liječi rane, naprotiv sve su dublje! Ostavljam vam pozdrav!
26.02.2009. (17:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Stiv Naglav
Mislim na vas! Stivova mama!
12.04.2009. (12:08) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Fabijeva mala seka
Samo da Vam se zahvalim na komentaru na blogu za mog bracu i podijelim svoje suze.
Samo da ih je vratit natrag i sve bi bilo lijepo.
Tea
19.05.2009. (15:43) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...