Komentari

phegda.blog.hr

Dodaj komentar (9)

Marketing

  • ludlud

    Ah, Klingonci! Napokon!
    A vidim ispod i nešto s njihovog bogatog jelovnika!
    Tako, tako! ;)))))))))

    avatar

    07.12.2008. (03:23)    -   -   -   -  

  • gospon profesor

    A ima i toga da mi ljudi izvana dosta sličimo jedni na druge, a iznutra su neki od nas toliko različiti za nepovjerovati...

    avatar

    07.12.2008. (22:10)    -   -   -   -  

  • cistiliste

    kako? kad malo proširimo upotrebu mozga na barem 55%...:)

    avatar

    07.12.2008. (22:32)    -   -   -   -  

  • Osoba A

    Upravo sam pročitala da su neki južnoamerički znanstvenici teleskopom otkrili ugljični dioksid na planetu udaljenom 63 svjetlosne godine. Kako? Kako se to radi gledajući u teleskop?

    avatar

    11.12.2008. (08:45)    -   -   -   -  

  • Ekstrasolarni planet

    E sad, ne znam koliko je tvoje predznanje na ovu temu pa će odgovor biti podugačak.
    Svjetlost koju najčešće vidimo je mješavina elektromagnetskih valova valnih duljina od otprilike 400 do 700 nm. (nm - nanometar, milijarditi dio metra). Svaku valnu duljinu svjetlosti vidimo kao drugačiju boju, žuto-zelena je otprilike na valnoj duljini 550 nm, crvena je prema 700 nm, a ljubičasta oko 400 nm. Boje svjetlosti se mogu razdvojiti s pomoću staklene prizme (tako je to prvi učinio Newton) ili nešto suvremenije, s pomoću optičke rešetke. Elektromagnetski valovi razdvojeni prema valnim duljinama se nazivaju spektar.
    Još je krajem 19.st. otkriveno da kad se u staklenu cijev stavi neki plin i kroz njega propusti struja (danas se to otkriće koristi za svijetleće reklame) plin emitira svjetlost žarke boje, a boja ovisi o vrsti plina. Kad se takva svjetlost propusti kroz optičku rešetku i razloži u spektar, pokazat će se da je mješavina valova od samo nekoliko valnih duljina. Npr. svjetlost koju emitira užareni vodik se sastoji od crvene, tirkizne, plave i ljubičaste boje; žarko žute svjetiljke su (moš se kladit) napunjene natrijevim parama. I tako, svaki kemijski element u plinovitom stanju kad se dovede u stanje da emitira svjetlost, emitira je na svoj način, a promatrač proučavajući spektar svjetlosti može saznati o kojem se plinu radi. Zato možemo bez problema znati kemijski sastav zvijezda. Kemijski sastav atmosfere dalekog planeta je ipak izazov jer planeti šalju prema nama malo svjetla. No kako teleskopi postaju sve bolji možemo očekivati još otkrića poput ovog koje si spomenula.

    avatar

    14.12.2008. (16:27)    -   -   -   -  

  • gospon profesor

    O, hvala na posjetu! ;) Zakoni gravitacije su jedno, a ljudski um nešto drugo.

    avatar

    15.12.2008. (16:57)    -   -   -   -  

  • fotkam, kuham, putujem...

    hvala na posjeti na blogu "koji vraca osmijeh". svidja mi se tvoj blog. i ja volim ove stvari. otkud ti znanje?

    avatar

    15.12.2008. (20:03)    -   -   -   -  

  • Bugenvilija

    Možda plinovi u svemiru ne podliježu nama poznatim vrstama, pa ni boje koje emitiraju nisu one za koje mi mislimo da pripadaju nama poznatim plinovima nego bogtepitaj kojima sve ne,... nekako sam sklona sumnjati da se to može baš tako jednostavno izračunati...a možda i može... uostalom, ko zna. Ja baš i ne...
    ... ali volim misliti da je dio onoga što sanjamo isto tako stvarnost neke druge dimenzije pa bi prma tome i svijetovi koji kriju druge civilizacije bile poznate i bliske koliko su nam i ti daleki plinovi poznati...
    mislim da trabunjam, a i kasno je...
    Pozdrav :)))
    Bugenvilija

    avatar

    16.12.2008. (00:45)    -   -   -   -  

  • Ekstrasolarni planet

    @lipa mare, kad te nešto zanima – brzo i lako se uči

    @Bugenvilija. U budnom stanju je moguće analizirati spektre milijarda zvijezda i saznati njihov kemijski sastav. Zvijezde se sastoje od istih vrsta atoma kao ti/Vi i ja. Plinovi se (po definiciji) sastoje od slobodnih (međusobno nepovezanih) atoma ili molekula. Pošto nema drugačijih atoma, nema ni drugačijih (jednostavnih) molekula niti drugačijih plinova. Ugljikov dioksid je u cijelom svemiru isti. Razlike se pojavljuju tek u složenijim sustavima, a o njima volim maštati. Najbolje mi ide kad sam na pola puta između zbilje i snova. Dakle, na ovom blogu je 'trabunjanje' visoko cijenjena aktivnost.

    avatar

    16.12.2008. (12:16)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...