Svaka procjena o relevantnosti prošloga (jer, svaka pri-povijest izdvaja ono što smatra relevantnim iz načelne beskonačnosti onoga što je bilo; dakle, valja procijeniti) zasnovana je na nekom projektu kako bismo htjeli da izgleda budućnost. Ukoliko je netko izgubio moć projektiranja budućnosti, sve mu iz prošlosti izgleda podjednako (ne)relevantno.
31.10.2008. (11:39)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Prvo, povijest je izmislio Augustin. Vidi se da marksiticki period i dalje traje u znanosti Hrvatske. Drugo, kako dobro poznajem jednog od 16storice prozvanih, prefiram vjerovati Odboru. Trece, npr. neboder na Jelacic placu, ono cudo od nebodera preko puta Stephansdoma u Becu, pa zatim ona ruznjikava kvazimasonska piramida ispred Versaillea daju pravu kunsthistoricarima da nemres samo tako piknut nest usred starijeg stila. A mene vjecno u Savskoj bodu ona dva prokleta nebodera, onaj prekputa Vjesnika i ono Horvatincicevo govno prek puta Cibone. Strava i uzas, dok zanimljivo, Cibonin toranj se super uklapa u prostor.
31.10.2008. (17:10)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Jebiga, Pero, ti zaista svugdje vidiš Marksa, i to kao Zlo, pa čak i tako gdje se spominje Hegel, koji je, da stvar bude gora, lijepo kazao da je zlo i u onom nevinom pogledu koji svugdje vidi samo - zlo. Uz najbolju tvoju volju za sveopćom korekcijom povijesti po kršćanskom protokolu, povijest ipak nije u njenoj povijesnosti patentirao Augustin, unatoč njegovoj filozofiji povijesti, koja je ipak prije teologija povijesti, s čime ćeš se ti zasigurno odmah i rado složiti. Ipak, zanimljiva je ta tema povijesti historije, ili još strože: povijesti povijesti, ako urazličimo historiju i povijest, zaista se može Hegela tražiti u Augustinu, i Geschichte i Historie u dva grada, u povijesti kao zgodivini, kronologiji zgoda (onog što se zgodilo), i u onoj spasa. Zanimljivo je svakako da je takvo razlikovanje historije, kao onoga što je okrenuto prošlosti, i povijesti, kao onoga što je okrenuto budućnosti, u Augustina najčišće ustanovio baš praksisovski marksizam, naročito zainteresiran i osjetljiv za taj utopijski eshaton. Zašto onda, unatoč svemu, kažem da Augustin nije otac povijesti? Huh, da si kazao filozofije povijesti, još bih i prešutio, ali kad veliš povijesti same, ne mogu pristati na činjenicu da je Augustinova periodizacija superiorna Hesiodovoj: ne znam zašto bi Zlatno, Srebrno i ina doba bila inferiorna kronologiji od Adama do Apokalipse? Hm, ako pogledaš bolje, u oba je slučaja riječ o pro-pad-anju, o Padu, o opadanju ljudske moći - Zlatno doba/Raj....Željezno doba, Apokalipsa, dakle, riječ je o istoj mitskoj praslici: Čovjek je zapao u zemaljski glib i valja da uzdići do nebeske čistoće, spasiti od ovozemaljske propasti. Takvu povijest možeš zaista pronaći prije Augustina u svim mitovima ovoga svijeta. To je zapravo sama srž mita o čovjekovom boravku u svijetu. Druge priče nema!
01.11.2008. (03:50)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
davor
Svaka procjena o relevantnosti prošloga (jer, svaka pri-povijest izdvaja ono što smatra relevantnim iz načelne beskonačnosti onoga što je bilo; dakle, valja procijeniti) zasnovana je na nekom projektu kako bismo htjeli da izgleda budućnost. Ukoliko je netko izgubio moć projektiranja budućnosti, sve mu iz prošlosti izgleda podjednako (ne)relevantno.
31.10.2008. (11:39) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Pero Panonski
Prvo, povijest je izmislio Augustin. Vidi se da marksiticki period i dalje traje u znanosti Hrvatske.
Drugo, kako dobro poznajem jednog od 16storice prozvanih, prefiram vjerovati Odboru.
Trece, npr. neboder na Jelacic placu, ono cudo od nebodera preko puta Stephansdoma u Becu, pa zatim ona ruznjikava kvazimasonska piramida ispred Versaillea daju pravu kunsthistoricarima da nemres samo tako piknut nest usred starijeg stila. A mene vjecno u Savskoj bodu ona dva prokleta nebodera, onaj prekputa Vjesnika i ono Horvatincicevo govno prek puta Cibone. Strava i uzas, dok zanimljivo, Cibonin toranj se super uklapa u prostor.
31.10.2008. (17:10) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NEMANJA
Jebiga, Pero, ti zaista svugdje vidiš Marksa, i to kao Zlo, pa čak i tako gdje se spominje Hegel, koji je, da stvar bude gora, lijepo kazao da je zlo i u onom nevinom pogledu koji svugdje vidi samo - zlo.
Uz najbolju tvoju volju za sveopćom korekcijom povijesti po kršćanskom protokolu, povijest ipak nije u njenoj povijesnosti patentirao Augustin, unatoč njegovoj filozofiji povijesti, koja je ipak prije teologija povijesti, s čime ćeš se ti zasigurno odmah i rado složiti.
Ipak, zanimljiva je ta tema povijesti historije, ili još strože: povijesti povijesti, ako urazličimo historiju i povijest, zaista se može Hegela tražiti u Augustinu, i Geschichte i Historie u dva grada, u povijesti kao zgodivini, kronologiji zgoda (onog što se zgodilo), i u onoj spasa.
Zanimljivo je svakako da je takvo razlikovanje historije, kao onoga što je okrenuto prošlosti, i povijesti, kao onoga što je okrenuto budućnosti, u Augustina najčišće ustanovio baš praksisovski marksizam, naročito zainteresiran i osjetljiv za taj utopijski eshaton.
Zašto onda, unatoč svemu, kažem da Augustin nije otac povijesti?
Huh, da si kazao filozofije povijesti, još bih i prešutio, ali kad veliš povijesti same, ne mogu pristati na činjenicu da je Augustinova periodizacija superiorna Hesiodovoj: ne znam zašto bi Zlatno, Srebrno i ina doba bila inferiorna kronologiji od Adama do Apokalipse? Hm, ako pogledaš bolje, u oba je slučaja riječ o pro-pad-anju, o Padu, o opadanju ljudske moći - Zlatno doba/Raj....Željezno doba, Apokalipsa, dakle, riječ je o istoj mitskoj praslici: Čovjek je zapao u zemaljski glib i valja da uzdići do nebeske čistoće, spasiti od ovozemaljske propasti. Takvu povijest možeš zaista pronaći prije Augustina u svim mitovima ovoga svijeta. To je zapravo sama srž mita o čovjekovom boravku u svijetu. Druge priče nema!
01.11.2008. (03:50) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...