Komentari

vaseljena.blog.hr

Dodaj komentar (8)

Marketing

  • prljava igra (!)

    svjetski etos je stvar srca - pristojnosti srca.
    sve dok se tolerancija bude svodila na sumnju da je drugi u pravu, po neoliberalnom obrascu, ljudski ce se svijet urushavati - sve brze i brze. kao shto Schopenhauer kazze; i jedan glupi mladic moze da zgnjechi bubu, ali ni svi profesori sveta ne mogu jednu stvoriti.
    a evo i odgovora na zakljuchno Mariovo pitanje, takodje iz Arthurovog pera: Mensch: im Grunde ein wildes Tier. Wir kennen es bloß im Zustand der Bändigung und Zähmung.
    (Chovek, u osnovi divlja zivotinja. Poznajemo je samo kao obuzdanu i pripitomljenu) .

    avatar

    27.10.2008. (23:26)    -   -   -   -  

  • Milou

    Hm, hm, hm. Radije: "Čini drugome ono što želi da mu se čini" ili ova nešto benignija i pasivnija, ali toliko i obuhvatnija, inačica: "Ne čini drugome ono što ne želi da mu se čini". Naravno da je to još par svjetlosnih godina od besprijekorne formulacije, ali svaka druga pretpostavlja unificiranu svijest i kulturološko-religijsko-etičku homogenost ljudi što je već u mizernom skupu od dva čovjeka prilično klimava polaznica. To bi ujedno bio i odgovor na ovo zadnje pitanje. Eto, to bi bilo samo moje mišljenje, a dalje ću šutke, ali sa zanimanjem, pratiti ostala. (Već mi se sviđa i ovo Igrino.)

    avatar

    28.10.2008. (01:58)    -   -   -   -  

  • šlagerpevač

    Zaboravio si spomenuti nadasve popularnu trijadu: "Use, nase i podase!"
    Tu leži odgovor na tvoje posljednje pitanje.
    Bogovi su odavno mrtvi a etika je mrtvo slovo na papiru.
    Danas su "roba i usluge" jedine vrijednost i njihova vrijednost je određena ponudom i potražnjom u skladu sa gore navedenom trijadom. Život je tako postao robom a lišavanje života uslugom. Vrlina je prestala biti univerzalna već ona postoji samo unutar "obitelji" i među njenim članovima bilo da se radi o sicilijanskom pristupu obitelji, obitelji unutar upravnog odbora mulitnacionalne kompanije ili obitelji političke elite.
    Nemojmo se zanositi mišlju da postoji nada pa da europska i svjetska civilizacijska baština nudi riješenje jer je njihov pristup isti samo je manje brutalan od ovog našeg balkanskog.

    avatar

    28.10.2008. (06:21)    -   -   -   -  

  • pametni zub

    ne bacajmo etos na patos! jer doznat ćemo vrlo brzo da patos doseže vrhunce naše slabo skrivene patetike kada steknemo uvid kako je to zapravo strop.
    veći je problem ako pokušamo primijeniti etos koji pretpostavlja postojanje "drugih". za vegana u "druge" treba svrstati i životinje, dok za serijskog ubojicu "drugi" uopće ne postoje

    avatar

    28.10.2008. (07:19)    -   -   -   -  

  • ludlud

    Kod zlatnog pravila jedini problem su patološki tipovi. Tako da ispada da je svetost neobično važna nadogradnja, zlatno pravilo samo po sebi ipak je moguće (pre)interpretirati. Kad masovni ubojica pokosi pola škole pa sebi prosvira glavu, ili ga zveknu federalci snajperisti, teško je ustvrditi da drugima nije činio što samom sebi ne želi. To pogotovo vrijedi za ljude-bombe.

    avatar

    28.10.2008. (12:18)    -   -   -   -  

  • davor

    Da (nasuprot Mariju Kopiću) opravdam Kanta, a i pokušam odgovoriti ludlud-u, evo Tugendhatovog navoda: ''Kant je u daljnjem tekstu dao još jednu formulu, koja se obično naziva 3. formulom kategoričkog imperativa, a kaže da je moralno dopuštena ona maksima koja se razumije 'u svako doba sa svojeg vlastitog gledišta, ali ujedno i gledišta svakog drugog umnog bića'. Ta preformulacija pokazuje da se riječ 'ja' u 1. formuli zapravo mislila tako da to 'ja' stoji za bilo koju osobu. Kategorični imperativ često se ismijavao zato što bi, ako se čvrsto drži toga 'ja', mogao voditi svakakvim pravilima koja bi proizlazila iz mojih posebnih potreba i navika i očito nemaju nikakvu moralnu vrijednost. Ta teškoća otpada čim postane jasno da se može raditi samo o pravilima koja se mogu htjeti iz perspektive bilo koga. Sada možemo izraziti kategorični imperativ u sljedećem obliku: 'djeluj tako (prema svima) kako bi iz perspektive bilo koje osobe želio da svi djeluju.' ''(opširnije ovdje)

    Da dodam još jedan prilog koji (uz navedene pradavne Buddhu i Sofokla) pokazuje drevnost ''svjetskog etosa'': prije dvadesetčetiri stoljeća Platon je u Eutifronu iznio Sokratovu spoznaju one mogućnosti o kojoj piše M. K., naime, da ''božji zahtjev'' bude ne-etičan. Odnosno, je li Abraham postupio ispravno kad je prihvatio zahtjev da žrtvuje svog sina?

    avatar

    28.10.2008. (13:11)    -   -   -   -  

  • Pero Panonski

    Sve je ovo divno i krasno, ali u praksi malo valja.
    Samo jedna mala opaska, koji je to (poznatiji) filozof u 20. stoljecu prstom mrdnuo da bi pomogao bliznjem ili bilo kome? S druge strane "nazadni" teolozi kao poljski rkt. svecenik Maksymilian Kolbe ili njemacki evangelicki svecenik Dietrich Bonhoeffer su svoje svjedocenje platili zivotom.

    avatar

    28.10.2008. (14:43)    -   -   -   -  

  • davor

    Ne razumijem ovu opasku o ''nazadnosti'' teologa - zar se Kopić ne poziva na neke ljude koji su nešto mislili i živjeli prije Krista; valjda je po tome on još ''nazadniji''?
    Doduše, u zadnjih su stotinjak godina mnogi filosofi ukaljali obraz, i to najčešće radi toga što su etici pretpostavili ovu ili onu filosofiju povijesti. Pa su, umjesto bezuvjetne privrženosti bezvremenom svjetskom ethosu, podupirali one koje su smatrali izrazom najbitnijih težnji svoga vremena - naravno, to koga su podupirali ovisilo je o tome jesu li ''svoje vrijeme'' sagledavali iz marksističke, nihilističke, liberalno-demokratsko-tehnološke, mitske (''Kali yuga'') ili koje druge perspektive. Iz nekih od tih perspektiva je moguće teologe označiti kao ''nazadne''.
    Ali, to nije stajalište ''svjetskog ethosa'' - ono upravo insistira na minimumu etičkih normi koje nisu uvjetovane vremenom i prostorom, nego vrijede naprosto, za bilo koje ljude bilo kada.

    avatar

    29.10.2008. (14:59)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...