Znam da ne mozemo napisati nista pametno,ali zelimo da znate da mislimo na vas...molimo za vas...a jednog dana,opet cete biti zajedno i nista vise nece biti vazno...nadamo se da cete spavati i sanjati lijepe snove,u kojima ce biti nas mali andjeo...jer on je sada to...drz te se...
12.08.2008. (22:50)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ivana
Jako me je dirnuo ovaj post... Ne mogu zamisliti kolika je vaša bol zbog gubitka sina.... Svakim danom je, pretpostavljam sve teže, sve manje snage i volje za borbu, za život... Svakom skundom vam nedostaje sve više i više.. Ništa vam ne može nadoknaditi gubitak Silvia... Zato, držite mi se... Uz vas sam... Šaljem vam tople pozdrave iz Bistre... bistranka.blogspot.com
13.08.2008. (08:40)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ni ja nemam nista pametno za reci....samo zelim ostaviti trag......da sam tu....i da razumijem... i citajuci ove redke vidim svoju buducnost......nema nacina da dusa prihvati tu groznu cinjenicu....vrijeme mozda neke rane lijeci, ali neke NIKADA......
Plamen svijecice za Silvia neka gori....uz moju malenu zvijezdicu........andeli nasi...
Sandra
13.08.2008. (20:22)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ZNAM kako Vam je, Vama i Vašoj supruzi. Prazne ste ljušture jer sav život je istekao a ostala je samo forma. Da, funkcionirate jer ide to po inerciji ali i roboti funkcioniraju kao i ostali "strojevi", mašine, makine...........dok ono što nas čini ljudima nedostaje, nema nas više, ne takvih kao što smo bili PRIJE. Crta je podvučena tog kobnog dana i kako god pokušali održati život onakvim kakav je bio (inercija, opet) radi se samo o prividu. Slučajnošću sam došla do Vašega bloga, koji je samo odraz u ogledalu moga bloga, i blogova NAS koji proživljavamo pakao bez prethodne presude.
19.08.2008. (21:51)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ORNELLA
Znam da ne mozemo napisati nista pametno,ali zelimo da znate da mislimo na vas...molimo za vas...a jednog dana,opet cete biti zajedno i nista vise nece biti vazno...nadamo se da cete spavati i sanjati lijepe snove,u kojima ce biti nas mali andjeo...jer on je sada to...drz te se...
12.08.2008. (22:50) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ivana
Jako me je dirnuo ovaj post... Ne mogu zamisliti kolika je vaša bol zbog gubitka sina.... Svakim danom je, pretpostavljam sve teže, sve manje snage i volje za borbu, za život... Svakom skundom vam nedostaje sve više i više.. Ništa vam ne može nadoknaditi gubitak Silvia... Zato, držite mi se... Uz vas sam... Šaljem vam tople pozdrave iz Bistre...
bistranka.blogspot.com
13.08.2008. (08:40) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Stelina mama
Ni ja nemam nista pametno za reci....samo zelim ostaviti trag......da sam tu....i da razumijem...
i citajuci ove redke vidim svoju buducnost......nema nacina da dusa prihvati tu groznu cinjenicu....vrijeme mozda neke rane lijeci, ali neke NIKADA......
Plamen svijecice za Silvia neka gori....uz moju malenu zvijezdicu........andeli nasi...
Sandra
13.08.2008. (20:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
in-ess
bok,prvi put sam na tvome blogu,jako je dirljiv...nisam stigla se pročitat,ali što se dogodilo!pozz!
drž' se!!
14.08.2008. (11:51) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
emocija
ZNAM kako Vam je, Vama i Vašoj supruzi. Prazne ste ljušture jer sav život je istekao a ostala je samo forma. Da, funkcionirate jer ide to po inerciji ali i roboti funkcioniraju kao i ostali "strojevi", mašine, makine...........dok ono što nas čini ljudima nedostaje, nema nas više, ne takvih kao što smo bili PRIJE. Crta je podvučena tog kobnog dana i kako god pokušali održati život onakvim kakav je bio (inercija, opet) radi se samo o prividu. Slučajnošću sam došla do Vašega bloga, koji je samo odraz u ogledalu moga bloga, i blogova NAS koji proživljavamo pakao bez prethodne presude.
19.08.2008. (21:51) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...