Jeb'ga, mozda cudno zvuci, ali taj period 1988.-91. bolje pamtim, nego ostale, urezalo mi se u sjecanje, iako sam bio balavo dijete. Volio sam se igrati s kovanicama i papirnatom lovom. Ali to se non-stop mijenjalo. Sjecam se, jedan nas prijatelj je zivio u Holandiji i svaki put mi dao pokoji gulden tj. nest sitno, nek se dijete veseli. Bio sam duboko razocaran da svaki put daje iste novce (mislim da su bili centi, tak nest), a mi tu svako to mijenjamo novce. Osobno sam cudio zasto novi dinar ima manje nula i nikako nisam mogao shvatiti da to isti vrijedi i da mi lazu kad mi daju za sladoled i da necu moci kupit sladoled. Lijepo doba.
16.07.2008. (01:10)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Dragi Pooka ! Kod tebe me smeta to što na blogu prežvakavaš `Zašto` i ` Meta-Zašto` kada (ti) je jasno da je pitanje koje život svakoj individui postavlja `Kako`. Also, završi više ekonomiju i napravi konkretan ekonomski program. Jer meni nije jasno kome ti ovo dürch die Blumen pišeš , a naslovljeno kobajagi meni. Kod Angie me smeta uopće njena pojava na tim spotićima, vatanje motike, pušćanje suze i čuđenje svemu ko pizde glisti. Kod milijunskih masa me smeta kaj ih gane sudbina malih Malawijaca samo kad im plemenita Lara objasni da rikavaju od side. Kod Sachsa me ne smeta niš, on me samo blago čudi, ali apsolutno cijenim što radi.
Kod caffeina me smeta kaj ne zna da su stihovi Johnnyevi. Idem sad u Pevec po novu dasku za peglanje. Kod Peveca me smeta kaj bu pokupoval pol Podravine i napravil od nje estradno-turistički karambol. Kod Podravaca me smeta kaj ih to ne smeta.
( I ll be back)
16.07.2008. (18:45)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
da završim ekonomiju? bilo bi super. još ne znam ni kako ni kada. nitko ne zna. ne znaju ni oni. nisu nikad ni znali. rastereti se. odbaci višak. višak pritišće. ili manjak, svejedno. eto kako. što li znači 'durch die Blumen'? možda kao da nosim kiticu cvijeća i u njoj onaj tetejac ruski pištolj pa bušim pregradne zidove i u rupe uguravam cvijeće. možda pevec napravi podravski Las Vegas... imati će te umjetnu moskovsku podzemnu željeznicu, umjetni vulkan i umjetnog Peveca... isto kao pravi pevec samo su sve stvari od obojene spužve. to bi bilo cool. Umjetni vulkan bi bio ugašen, a podzemna samo u svom dijelu nadzemne ulazne infrastrukture. što ga ne linčujete?
16.07.2008. (21:21)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Koja pisancija. Ja sam bio julska klasa JNA 1983.god. Dakle, i prije Drage Buvača "javnog pljuvača" znao sam i za neka druga promišljanja. Marković je u ono vrijeme bio jedini trezven i pametan čovjek. Učinio je čudo ( za ono vrijeme ) . Danas je žalosno što taj njegov potez nitko ne vrednuje. Raspala se Juga , pa nema veze , neka je, ali opet idemo zajedno u Europu. Nema šanse da hrvatska uđe u europu prije srbije. Namjerno pišem malim slovima.
17.07.2008. (10:00)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Apropos `rastereti se`. Čuj Rudolfa Steinera : `...čovjek može u svoje ruke uzeti i samoodgoj. Jer, ako je riječ o uzimanju samoodgoja u vlastite ruke tada nam sasvim sigurno mogu koristiti i temperamenti. Razumom shvaćamo : Naš nam sangvinizam svašta podvaljuje i prijeti da će se izroditi u nestalan način života ; jurimo od jednog predmeta do drugog. Tomu možemo doskočiti krene li se pravim putem. No, sangvinik neće doći do cilja tako što će si reći : Imaš sangvinični temperament koji moraš potrošiti. Ako na ovom području izravno primijenimo razum, on često može značiti prepreku. Neizravno, naprotiv, njime se može mnogo postići. Razum je ovdje ponajslabija duševna snaga. Osim jačih duševnih snaga kao što su temperamenti, razumom se može jako malo postići; on može djelovati samo neizravno. Ma kako često čovjeku govorila njegova savjest : Odjedanput se drži samo jedne stvari - njegov će mu sangvinični temperament neprestano ljuto podvaljivati. On ima samo jednu snagu na koju se može osloniti. Iza razuma moraju stajati i druge snage. Može li se sangvinik osloniti na bilo što drugo osim na svoj sangvinični temperament ? I kod samoodgoja je nužno da se pokuša izvršiti ono što bi sâm razum neposredno mogao izvršiti. Čovjek se mora osloniti na svoj sangvinizam; samoopomene ne pomažu. Riječ je o tomu da se sangvinizam pokaže na pravom mjestu. Čovjek mora pokušati ne zanimati se za određene stvari koje ga zanimaju. Razumom si može priskrbiti doživljaje za koje je kratkotrajan interes sangvinika opravdan ako se pokuša na umjetan način dovesti u takvo stanje, stavljajući na svoj put što je više moguće onoga što ga ne zanima. Ako, makar i u malim stvarima, izazovemo prilike za koje je prikladan kratkotrajan interes, to će već proizvesti ono što je potrebno. Postupamo li tako dovoljno dugo, primjetit ćemo kako ovaj temperament sâm razvija snagu da bi se promijenio. Gledamo li stvari duhovnoznanstveno, i kolerik (pooka ?) može na određeni način sâm sebe izliječiti. Kod koleričnog je temperamenta dobro izabirati takve stvari, razumom uzrokovati takve odnose kod kojih kroz vlastiti bijes sami sebe dovodimo do apsurda. Kada, dakle, kolerik primjeti da hoće iživjeti svoju bijesnu nutrinu, mora pokušati potražiti stvari za čije prevladavanje treba malo snage; mora pokušati izazvati vanjske činjenice koje se lako mogu prevladati, i uvijek mora nastojati svoju snagu najjače iživjeti na nevažnim događajima i činjenicama. Kada pronađe nešto beznačajno što ne pruža otpor, time će ispravno usmjeriti svoj jednostrani kolerični temperament. Primjeti li čovjek da ga melankolija može natjerati u jednostranost , mora pokušati stvoriti sebi opravdanu vanjsku prepreku i tu opravdanu vanjsku prepreku mora htjeti sagledati u cijelosti, tako da svu bol i sposobnost za bol skrene na vanjske predmete. To razum može postići. Melankolični temperament ne treba, dakle, izbjegavati životne boli i patnje, već ih treba izravno potražiti, treba s nekim suosjećati, čime će njegova bol biti skrenuta na ispravne predmete i događaje.
17.07.2008. (20:17)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ako smo flegmatik kojega ništa ne zanima, dobro je da se, što je više moguće, bavimo sasvim nezanimljivim stvarima, da se okružimo sa što više izvora dosade tako da se temeljito izdosađujemo. Tako ćemo se temeljito izliječiti od flegme, potpuno ćemo je istrošiti. Flegmatik, dakle, radi dobro ako pomoću razuma umisli da se mora zanimati za neku stvar, da mora potražiti predmete koji ga opravdano ne zanimaju. Treba si potražiti zanimanja kod kojih je flegma opravdana, preko kojih može iživjeti svoju flegmu kad ona prijeti da će se izroditi u jednostranost. Tako se računa s onim što postoji, a ne s onime što ne postoji. No, neki koji sebe nazivaju realistima misle kako će, primjerice, za melankolika biti najbolje da si pribavi nešto suprotno onome što bi zapravo trebao. Tko, međutim, razmišlja doista realno, pozivat će se na ono što je već u njemu.
17.07.2008. (20:22)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
17.07.2008. (20:28)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
lud ud
bio i uživao.kod tebe ( premda ne svaki put ) više je manje. pjesma izvrsna, kvadrofonična.
18.07.2008. (09:14)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
“U tom sustavu (tržišni fundamentalizam) nema nikakve zajedničke stvari, nikakvog zajedničkog cilja, za koji bi svi ljudi zajednički radili. ...Poslodavcima je cilj maksimirati svoju dobit i ako je potrebno oni će u tom cilju bezobzirno eksploatirati radnu snagu... Nigdje ne postoji obveza brinuti se za dobro drugoga čovjeka...U ideologiji kapitalizma i liberalne demokracije sloboda pojedinca ima prednost pred obvezama prema zajedničkome dobru... U tome sustavu ne postoje nikakve društvene obveze. Jedina doista relevantna dužnost jest maksimizacija dobitka putem tržišnih transakcija. Etički postulati u tome sustavu ne igraju nikakvu ulogu.”
(Lester Thurrow, profesor na sveučilištu Massachussets Institute of Technology, SAD, u knjizi “The Future of Capitalism”)
20.07.2008. (17:50)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
“Korporacija, kao psihopatsko stvorenje, ne zna ni prepoznati razloge koji bi je spriječili da nanosi štetu drugima niti zna postupati po njima. U njezinu pravnom ustrojstvu ništa je ne ograničava u težnji za ostvarivanjem svojih sebičnih ciljeva i ona je prisiljena nanositi štetu drugima, ako je dobit koju time postiže veća od troškova. Samo pragmatička briga za vlastite interese i državni zakoni mogu obuzdati grabežljive nagone korporacija, a često ni to nije dovoljno da se zaustavi uništavanje ljudskih bića i ugrožavanje našega planeta”.
(Joel Bakan, profesor na sveučilištu British Columbia, SAD, u knjizi “Korporacija - patološka težnja za profi tom i moći”)
20.07.2008. (17:51)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
“Zarazna je pohlepa čini se zahvatila veliki dio naše poslovne zajednice, što je stvorilo perverzne poticaje za povećanje profi ta po svaku cijenu, da bi se cijene dionica povećavale i održavale na visokoj razini. Prijevare i falsifi kati inspirirani pohlepom djeluju destruktivno na tržišni kapitalizam i, gledajući šire, potkopavaju osnove našeg društva.”
(Alan Greenspan, bivši predsjednik U.S. Federal Reserve Board)
20.07.2008. (17:52)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
primjedbe i kritike na račun klasične ekonomske teorije laissezfaire, a posebno na račun tržišnog fundamentalizma, neoliberalne doktrine i prevlasti globaliziranog kapitalizma mogle bi se sažeti u slijedećih 15 točaka:
20.07.2008. (17:59)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
- suprotnost između kooperativnog, društvenog karaktera industrijskog načina proizvodnje i privatnog prisvajanja dohotka rađa neizbježnost sukoba između rada i kapitala; - iskustvo je pokazalo da nije točna pretpostavka klasične ekonomije da samokorigirajući mehanizam tržišta osigurava ravnotežu ponude i potražnje, makroekonomsku stabilnost i punu zaposlenost; - tržišni mehanizam ne može obavljati na očekivani način svoju autoregulatornu ulogu zbog nedovoljne cijenovne elastičnosti i nehomogenosti mnogih roba, zbog nedovoljne i asimetrične informiranosti ekonomskih subjekata i zbog činjenice da čovjekove odluke nisu uvijek racionalne; - klasična ekonomska teorija više ne odgovara kapitalizmu 20. stoljeća kojim dominiraju velike korporacije, koje često imaju monopolski ili oligopolski položaj na tržištu, narušavajući time njegovu kompetitivnost;
20.07.2008. (18:00)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
- nesputano djelovanje tržišnih zakona dovodi do velikih i društveno nepodnošljivih razlika u raspodjeli dohotka i imovine; - u neoliberalnoj globaliziranoj ekonomiji moć velikih multinacionalnih korporacija toliko je narasla da su one postale dominantne institucije modernoga svijeta. Korporacije stoga sve više utječu na politiku nacionalnih država i na međunarodne institucije, ugrožavajući time ulogu država u razvijanju svojih gospodarstava i u zaštiti nacionalnih interesa; - korporacije po svom pravnom ustrojstvu i po svojoj ineherentnoj prirodi moraju djelovati isključivo u svoju vlastitu korist, bez obzira na eventualne štetne posljedice za druge, za društvo i za prirodni okoliš; - sugestivnom i agresivnom reklamom korporacije manipuliraju željama i preferencijama potrošača, pretvarajući tezu o “suverenosti potrošača” u običan mit;
20.07.2008. (18:00)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
- neoliberalni kapitalizam u uvjetima informatičke revolucije neizbježno dovodi do produbljivanja društvene polarizacije i do pogoršanja položaja radnika, siromašnih slojeva i zemalja: stvara se tanak sloj bogatih i moćnih nasuprot većini slabo plaćenih i nemoćnih;
- u neoliberalnoj, informatičkoj i globaliziranoj eri kapitalizma kapital se pretežno stvara i oplođuje u fi nancijskoj sferi: fi nancijski tokovi i transakcije dominiraju tzv. realnom ekonomijom (proizvodnjom i prometom roba i usluga), koja postaje “privjesak fi nancijskog kapitala”;
- krajnji je cilj neoliberalne doktrine formulirane na početku osamdesetih godina 20. stoljeća, tzv. Washingonskim sporazumom da se ukidanjem državnog sektora i državnog intervencionizma jednako kao i liberalizacijom međunarodnih tokova roba i kapitala omogući multinacionalnim korporacijama i centrima fi nancijskog kapitala upravljanje svjetskim gospodarstvom bez miješanja nacionalnih država i da se tako uspostavi “globalna diktatura kapitala” (“stateless global governance”);
- hiperkomercijalizacija gospodarskoga i društvenoga života i promicanje egoizma, utilitarizma i konzumerizma dovodi do redukcije cjelovitog i kompleksnog ljudskog bića na njegovu biološko-animalnu komponentu, a totalnom se privatizacijom potkopava društvena solidarnost;
20.07.2008. (18:02)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
- Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska trgovinska organizacija (WTO) služe ponajprije interesima bogatih zemalja, transnacionalnih korporacija i međunarodnog kapitala;
- globalni, neoliberalni, korporacijski, “transakcijski” sustav veoma je nestabilan i ranjiv, podložan je naglim i nepredvidivim poremećajima i krizama i ako ne bude stavljen pod učinkovitu društvenu kontrolu, doživjet će katastrofu goru od Velike svjetske krize tridesetih godina prošloga stoljeća.
20.07.2008. (18:02)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer... lučonoša, ha ha ha... sam Nečastivi spopada liberalni (ekonomski) kapitalizam. jest, Ronald Reagan je deinstalirao sve ono što su Rooseveltova, Trumanova, Kennedyjeva i Johnosonova administracija uspjele progurati kroz Kongres iako je i to u praksi trošak vietnamskog rata potpuno anulirao. onaj zamah liberalnog političkog projekta (a ja ga vidim od Isusa preko Kanta, Kennedyja pa do Sachsa) potpuno je poništen. a u svemu tome postoji jedna ključna riječ, najvažnija riječ u politici i ekonomiji - POREZ. porezi su sustavno smanjivani i njihovo breme je prebacivano na sve šire slojeve za razliku od starijih zakona koji su progresivnije oporezivali bogate. Lester Thurrow je o tome sasvim jasno pisao još na početku osamdesetih ('Opasni tijekovi ekonomske misli', Cekade) i ovo danas je vrhunac tog malignog razvoja kapitalizma u kojem je njegov financijski sektor postao potpuno neregulirana i samopodržavajuća tamna sjena pod kojom svi mi živimo. nekih 15 trilijuna dolara postoji u 'shaddow banking system-u' i to su riječi nekih od FED-ovih guvernera. dakle, nema dileme, ili mi ili oni... vrijeme je odluke. ja mislim da će se urušiti u tišini, pokušavajući izbjeći sankcije i grabeći što više mogu od svog virtualnog bogatsva. na novoj vlasti (u prvom redu američkoj, a onda i nekoj reformiranoj globalnoj bez koje se više očigledno ne može) ostati će kontrola ogromne štete. ali, danas smo puno fleksibilniji nego tridesetih... možemo raditi brze tehnološke promjene u proizvodnji, možemo lakše doći do zajedničke političke volje i možemo bez totalnog rasula krenuti naprijed. u stvari, onima koji su do svega ovoga doveli nikako ne odgovara totalni nered jer bi ih ljudi povješali ispred njihovih vila... oni će napraviti sve da djeluju kao 'kolaboracionisti' i među prvima će optuživati baš onu taktiku kojom su sakatili ovaj svijet tako intenzivno od početka 80.-ih pa do danas... inače, Lucifere, slažem se u potpunosti... :)
21.07.2008. (16:55)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Pero Panonski
Jeb'ga, mozda cudno zvuci, ali taj period 1988.-91. bolje pamtim, nego ostale, urezalo mi se u sjecanje, iako sam bio balavo dijete. Volio sam se igrati s kovanicama i papirnatom lovom. Ali to se non-stop mijenjalo. Sjecam se, jedan nas prijatelj je zivio u Holandiji i svaki put mi dao pokoji gulden tj. nest sitno, nek se dijete veseli. Bio sam duboko razocaran da svaki put daje iste novce (mislim da su bili centi, tak nest), a mi tu svako to mijenjamo novce. Osobno sam cudio zasto novi dinar ima manje nula i nikako nisam mogao shvatiti da to isti vrijedi i da mi lazu kad mi daju za sladoled i da necu moci kupit sladoled. Lijepo doba.
16.07.2008. (01:10) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
show-city
svrati do mene i glasuj u anketi za pokretanjem blog festivala putem interneta inace super ti je
blog
16.07.2008. (01:56) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
some...toys
A stas vremena se mijenjaju zar ne??ajde citam ose navrati koji puta na moj tek otvoreni blog...pozz!!!
16.07.2008. (09:12) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
sherif991
bok posjetite i mene
mene
mene
menemene
mene
mene
menemene
mene
mene
mene
mene
mene
mene
mene
16.07.2008. (10:51) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
caffeine
Ti se očito iznerviro Catmom, jel? Neka, neka, pozitivna je to nervoza. Al jako me zanima ime pjesnika. Hoćeš to podijeliti sa mnom?
16.07.2008. (15:25) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Catma
Dragi Pooka !
Kod tebe me smeta to što na blogu prežvakavaš `Zašto` i ` Meta-Zašto` kada (ti) je jasno da je pitanje koje život svakoj individui postavlja `Kako`.
Also, završi više ekonomiju i napravi konkretan ekonomski program. Jer meni nije jasno kome ti ovo dürch die Blumen pišeš , a naslovljeno kobajagi meni.
Kod Angie me smeta uopće njena pojava na tim spotićima, vatanje motike, pušćanje suze i čuđenje svemu ko pizde glisti. Kod milijunskih masa me smeta kaj ih gane sudbina malih Malawijaca samo kad im plemenita Lara objasni da rikavaju od side. Kod Sachsa me ne smeta niš, on me samo blago čudi, ali apsolutno cijenim što radi.
Kod caffeina me smeta kaj ne zna da su stihovi Johnnyevi.
Idem sad u Pevec po novu dasku za peglanje. Kod Peveca me smeta kaj bu pokupoval pol Podravine i napravil od nje estradno-turistički karambol. Kod Podravaca me smeta kaj ih to ne smeta.
( I ll be back)
16.07.2008. (18:45) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pooka
da završim ekonomiju? bilo bi super. još ne znam ni kako ni kada. nitko ne zna. ne znaju ni oni. nisu nikad ni znali.
rastereti se. odbaci višak. višak pritišće. ili manjak, svejedno. eto kako.
što li znači 'durch die Blumen'? možda kao da nosim kiticu cvijeća i u njoj onaj tetejac ruski pištolj pa bušim pregradne zidove i u rupe uguravam cvijeće.
možda pevec napravi podravski Las Vegas... imati će te umjetnu moskovsku podzemnu željeznicu, umjetni vulkan i umjetnog Peveca... isto kao pravi pevec samo su sve stvari od obojene spužve. to bi bilo cool. Umjetni vulkan bi bio ugašen, a podzemna samo u svom dijelu nadzemne ulazne infrastrukture.
što ga ne linčujete?
16.07.2008. (21:21) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
dejmon
Koja pisancija. Ja sam bio julska klasa JNA 1983.god. Dakle, i prije Drage Buvača "javnog pljuvača" znao sam i za neka druga promišljanja. Marković je u ono vrijeme bio jedini trezven i pametan čovjek. Učinio je čudo ( za ono vrijeme ) . Danas je žalosno što taj njegov potez nitko ne vrednuje. Raspala se Juga , pa nema veze , neka je, ali opet idemo zajedno u Europu. Nema šanse da hrvatska uđe u europu prije srbije. Namjerno pišem malim slovima.
17.07.2008. (10:00) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
slaven178
ti si moj idol
17.07.2008. (10:44) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Catma
Apropos `rastereti se`. Čuj Rudolfa Steinera :
`...čovjek može u svoje ruke uzeti i samoodgoj. Jer, ako je riječ o uzimanju samoodgoja u vlastite ruke tada nam sasvim sigurno mogu koristiti i temperamenti.
Razumom shvaćamo : Naš nam sangvinizam svašta podvaljuje i prijeti da će se izroditi u nestalan način života ; jurimo od jednog predmeta do drugog. Tomu možemo doskočiti krene li se pravim putem. No, sangvinik neće doći do cilja tako što će si reći : Imaš sangvinični temperament koji moraš potrošiti. Ako na ovom području izravno primijenimo razum, on često može značiti prepreku. Neizravno, naprotiv, njime se može mnogo postići. Razum je ovdje ponajslabija duševna snaga. Osim jačih duševnih snaga kao što su temperamenti, razumom se može jako malo postići; on može djelovati samo neizravno. Ma kako često čovjeku govorila njegova savjest : Odjedanput se drži samo jedne stvari - njegov će mu sangvinični temperament neprestano ljuto podvaljivati. On ima samo jednu snagu na koju se može osloniti. Iza razuma moraju stajati i druge snage. Može li se sangvinik osloniti na bilo što drugo osim na svoj sangvinični temperament ? I kod samoodgoja je nužno da se pokuša izvršiti ono što bi sâm razum neposredno mogao izvršiti. Čovjek se mora osloniti na svoj sangvinizam; samoopomene ne pomažu. Riječ je o tomu da se sangvinizam pokaže na pravom mjestu. Čovjek mora pokušati ne zanimati se za određene stvari koje ga zanimaju. Razumom si može priskrbiti doživljaje za koje je kratkotrajan interes sangvinika opravdan ako se pokuša na umjetan način dovesti u takvo stanje, stavljajući na svoj put što je više moguće onoga što ga ne zanima. Ako, makar i u malim stvarima, izazovemo prilike za koje je prikladan kratkotrajan interes, to će već proizvesti ono što je potrebno. Postupamo li tako dovoljno dugo, primjetit ćemo kako ovaj temperament sâm razvija snagu da bi se promijenio.
Gledamo li stvari duhovnoznanstveno, i kolerik (pooka ?) može na određeni način sâm sebe izliječiti. Kod koleričnog je temperamenta dobro izabirati takve stvari, razumom uzrokovati takve odnose kod kojih kroz vlastiti bijes sami sebe dovodimo do apsurda. Kada, dakle, kolerik primjeti da hoće iživjeti svoju bijesnu nutrinu, mora pokušati potražiti stvari za čije prevladavanje treba malo snage; mora pokušati izazvati vanjske činjenice koje se lako mogu prevladati, i uvijek mora nastojati svoju snagu najjače iživjeti na nevažnim događajima i činjenicama. Kada pronađe nešto beznačajno što ne pruža otpor, time će ispravno usmjeriti svoj jednostrani kolerični temperament.
Primjeti li čovjek da ga melankolija može natjerati u jednostranost , mora pokušati stvoriti sebi opravdanu vanjsku prepreku i tu opravdanu vanjsku prepreku mora htjeti sagledati u cijelosti, tako da svu bol i sposobnost za bol skrene na vanjske predmete. To razum može postići. Melankolični temperament ne treba, dakle, izbjegavati životne boli i patnje, već ih treba izravno potražiti, treba s nekim suosjećati, čime će njegova bol biti skrenuta na ispravne predmete i događaje.
17.07.2008. (20:17) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Catma
Ako smo flegmatik kojega ništa ne zanima, dobro je da se, što je više moguće, bavimo sasvim nezanimljivim stvarima, da se okružimo sa što više izvora dosade tako da se temeljito izdosađujemo. Tako ćemo se temeljito izliječiti od flegme, potpuno ćemo je istrošiti. Flegmatik, dakle, radi dobro ako pomoću razuma umisli da se mora zanimati za neku stvar, da mora potražiti predmete koji ga opravdano ne zanimaju. Treba si potražiti zanimanja kod kojih je flegma opravdana, preko kojih može iživjeti svoju flegmu kad ona prijeti da će se izroditi u jednostranost.
Tako se računa s onim što postoji, a ne s onime što ne postoji. No, neki koji sebe nazivaju realistima misle kako će, primjerice, za melankolika biti najbolje da si pribavi nešto suprotno onome što bi zapravo trebao. Tko, međutim, razmišlja doista realno, pozivat će se na ono što je već u njemu.
17.07.2008. (20:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Catma
razmišlja dosta realno
17.07.2008. (20:28) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
lud ud
bio i uživao.kod tebe ( premda ne svaki put ) više je manje. pjesma izvrsna, kvadrofonična.
18.07.2008. (09:14) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
“U tom sustavu (tržišni fundamentalizam) nema nikakve zajedničke stvari, nikakvog zajedničkog
cilja, za koji bi svi ljudi zajednički radili. ...Poslodavcima je cilj maksimirati
svoju dobit i ako je potrebno oni će u tom cilju bezobzirno eksploatirati radnu
snagu... Nigdje ne postoji obveza brinuti se za dobro drugoga čovjeka...U
ideologiji kapitalizma i liberalne demokracije sloboda pojedinca ima prednost
pred obvezama prema zajedničkome dobru... U tome sustavu ne postoje
nikakve društvene obveze. Jedina doista relevantna dužnost jest maksimizacija
dobitka putem tržišnih transakcija. Etički postulati u tome sustavu ne
igraju nikakvu ulogu.”
(Lester Thurrow, profesor na sveučilištu Massachussets Institute of Technology,
SAD, u knjizi “The Future of Capitalism”)
20.07.2008. (17:50) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
“Korporacija, kao psihopatsko stvorenje, ne zna ni prepoznati razloge
koji bi je spriječili da nanosi štetu drugima niti zna postupati po njima. U
njezinu pravnom ustrojstvu ništa je ne ograničava u težnji za ostvarivanjem
svojih sebičnih ciljeva i ona je prisiljena nanositi štetu drugima, ako je dobit
koju time postiže veća od troškova. Samo pragmatička briga za vlastite interese
i državni zakoni mogu obuzdati grabežljive nagone korporacija, a često
ni to nije dovoljno da se zaustavi uništavanje ljudskih bića i ugrožavanje
našega planeta”.
(Joel Bakan, profesor na sveučilištu British Columbia, SAD, u knjizi
“Korporacija - patološka težnja za profi tom i moći”)
20.07.2008. (17:51) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
“Zarazna je pohlepa čini se zahvatila veliki dio naše poslovne zajednice,
što je stvorilo perverzne poticaje za povećanje profi ta po svaku cijenu,
da bi se cijene dionica povećavale i održavale na visokoj razini. Prijevare i
falsifi kati inspirirani pohlepom djeluju destruktivno na tržišni kapitalizam i,
gledajući šire, potkopavaju osnove našeg društva.”
(Alan Greenspan, bivši predsjednik U.S. Federal Reserve Board)
20.07.2008. (17:52) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
primjedbe i kritike na račun klasične ekonomske teorije laissezfaire,
a posebno na račun tržišnog fundamentalizma, neoliberalne doktrine i prevlasti
globaliziranog kapitalizma mogle bi se sažeti u slijedećih 15 točaka:
20.07.2008. (17:59) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
- suprotnost između kooperativnog, društvenog karaktera industrijskog
načina proizvodnje i privatnog prisvajanja dohotka rađa neizbježnost
sukoba između rada i kapitala;
- iskustvo je pokazalo da nije točna pretpostavka klasične ekonomije
da samokorigirajući mehanizam tržišta osigurava ravnotežu ponude i
potražnje, makroekonomsku stabilnost i punu zaposlenost;
- tržišni mehanizam ne može obavljati na očekivani način svoju autoregulatornu
ulogu zbog nedovoljne cijenovne elastičnosti i nehomogenosti
mnogih roba, zbog nedovoljne i asimetrične informiranosti ekonomskih
subjekata i zbog činjenice da čovjekove odluke nisu uvijek racionalne;
- klasična ekonomska teorija više ne odgovara kapitalizmu 20. stoljeća kojim
dominiraju velike korporacije, koje često imaju monopolski ili oligopolski
položaj na tržištu, narušavajući time njegovu kompetitivnost;
20.07.2008. (18:00) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
- nesputano djelovanje tržišnih zakona dovodi do velikih i društveno
nepodnošljivih razlika u raspodjeli dohotka i imovine;
- u neoliberalnoj globaliziranoj ekonomiji moć velikih multinacionalnih
korporacija toliko je narasla da su one postale dominantne institucije modernoga
svijeta. Korporacije stoga sve više utječu na politiku nacionalnih
država i na međunarodne institucije, ugrožavajući time ulogu država u
razvijanju svojih gospodarstava i u zaštiti nacionalnih interesa;
- korporacije po svom pravnom ustrojstvu i po svojoj ineherentnoj prirodi
moraju djelovati isključivo u svoju vlastitu korist, bez obzira na eventualne
štetne posljedice za druge, za društvo i za prirodni okoliš;
- sugestivnom i agresivnom reklamom korporacije manipuliraju željama i
preferencijama potrošača, pretvarajući tezu o “suverenosti potrošača” u
običan mit;
20.07.2008. (18:00) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
- neoliberalni kapitalizam u uvjetima informatičke revolucije neizbježno
dovodi do produbljivanja društvene polarizacije i do pogoršanja položaja
radnika, siromašnih slojeva i zemalja: stvara se tanak sloj bogatih i moćnih
nasuprot većini slabo plaćenih i nemoćnih;
- u neoliberalnoj, informatičkoj i globaliziranoj eri kapitalizma kapital se
pretežno stvara i oplođuje u fi nancijskoj sferi: fi nancijski tokovi i transakcije
dominiraju tzv. realnom ekonomijom (proizvodnjom i prometom
roba i usluga), koja postaje “privjesak fi nancijskog kapitala”;
- krajnji je cilj neoliberalne doktrine formulirane na početku osamdesetih
godina 20. stoljeća, tzv. Washingonskim sporazumom da se ukidanjem
državnog sektora i državnog intervencionizma jednako kao i liberalizacijom
međunarodnih tokova roba i kapitala omogući multinacionalnim
korporacijama i centrima fi nancijskog kapitala upravljanje svjetskim gospodarstvom
bez miješanja nacionalnih država i da se tako uspostavi “globalna
diktatura kapitala” (“stateless global governance”);
- hiperkomercijalizacija gospodarskoga i društvenoga života i promicanje
egoizma, utilitarizma i konzumerizma dovodi do redukcije cjelovitog i
kompleksnog ljudskog bića na njegovu biološko-animalnu komponentu, a
totalnom se privatizacijom potkopava društvena solidarnost;
20.07.2008. (18:02) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
torchbearer
- Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska trgovinska
organizacija (WTO) služe ponajprije interesima bogatih zemalja, transnacionalnih
korporacija i međunarodnog kapitala;
- globalni, neoliberalni, korporacijski, “transakcijski” sustav veoma je nestabilan
i ranjiv, podložan je naglim i nepredvidivim poremećajima i krizama
i ako ne bude stavljen pod učinkovitu društvenu kontrolu, doživjet će katastrofu
goru od Velike svjetske krize tridesetih godina prošloga stoljeća.
20.07.2008. (18:02) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pooka
torchbearer... lučonoša, ha ha ha... sam Nečastivi spopada liberalni (ekonomski) kapitalizam. jest, Ronald Reagan je deinstalirao sve ono što su Rooseveltova, Trumanova, Kennedyjeva i Johnosonova administracija uspjele progurati kroz Kongres iako je i to u praksi trošak vietnamskog rata potpuno anulirao. onaj zamah liberalnog političkog projekta (a ja ga vidim od Isusa preko Kanta, Kennedyja pa do Sachsa) potpuno je poništen. a u svemu tome postoji jedna ključna riječ, najvažnija riječ u politici i ekonomiji - POREZ. porezi su sustavno smanjivani i njihovo breme je prebacivano na sve šire slojeve za razliku od starijih zakona koji su progresivnije oporezivali bogate. Lester Thurrow je o tome sasvim jasno pisao još na početku osamdesetih ('Opasni tijekovi ekonomske misli', Cekade) i ovo danas je vrhunac tog malignog razvoja kapitalizma u kojem je njegov financijski sektor postao potpuno neregulirana i samopodržavajuća tamna sjena pod kojom svi mi živimo. nekih 15 trilijuna dolara postoji u 'shaddow banking system-u' i to su riječi nekih od FED-ovih guvernera. dakle, nema dileme, ili mi ili oni... vrijeme je odluke. ja mislim da će se urušiti u tišini, pokušavajući izbjeći sankcije i grabeći što više mogu od svog virtualnog bogatsva. na novoj vlasti (u prvom redu američkoj, a onda i nekoj reformiranoj globalnoj bez koje se više očigledno ne može) ostati će kontrola ogromne štete. ali, danas smo puno fleksibilniji nego tridesetih... možemo raditi brze tehnološke promjene u proizvodnji, možemo lakše doći do zajedničke političke volje i možemo bez totalnog rasula krenuti naprijed. u stvari, onima koji su do svega ovoga doveli nikako ne odgovara totalni nered jer bi ih ljudi povješali ispred njihovih vila... oni će napraviti sve da djeluju kao 'kolaboracionisti' i među prvima će optuživati baš onu taktiku kojom su sakatili ovaj svijet tako intenzivno od početka 80.-ih pa do danas... inače, Lucifere, slažem se u potpunosti... :)
21.07.2008. (16:55) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...