"Izvjesni ateisti se pozivaju na statistike koje pokazuju da vjernika ima razmjerno najviše među osobama nižeg obrazovanja, nastanjenima izvan gradova."
Kraći i možda "ubojitiji" odgovor ovim ateistima bio bi primijetiti da je ovo gore obični argumentim ad hominem.
"Argumentum ad hominem u svojoj abuzivnoj varijanti sastoji se u tome da se ne raspravlja o spornoj tvrdnji, nego se pokušava diskreditirati čovjek koji je tu tvrdnju postavio." (Gajo Petrović, Logika).
Isto tako, vrijedno je istaknuti i mnoge kršćane i katolike - vrhunske znanstvenike i vrlo inteligentne ljude (Cauchy, Pasteur, Mendel, Duhem, Tarski, Lemaitre, ... ... ...)
12.09.2008. (14:22)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Hvala na izvrsnoj opasci, uklopit ću ju u izvorni tekst.
12.09.2008. (18:11)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
DARINKO
''Posebice pak treba spomenuti činjenicu kako je danas među vrhunskim znanstvenicima relativno nizak postotak vjernika, a visok ateista i agnostika.''
Samo da primjetim, ovo nije točno, jer većina vrhunskih znanstvenika i danas su uglavnom ljudi koji su po svojim uvjerenjima Kršćani i koji prakticiraju Kršćanstvo, i to više od 50% njih, sada druga je stvar što ne osjećaju potrebu da o tome zvone na sva zvona, jer tu su znanstvenici poput Richarda Dawkinsa (koji je btw prosječan znanstvenik) mnogo glasniji i mnogo bolje prolaze, jer da uzmemo milijun ateista i milijun vjernika, i svakom se ponudi knjiga iz njegovog područja, ateističku knjigu će kupit njih barem 50%, a vjerničku možda 1-2% vjernika. Jer naša je literatura je sigurna ko i naše postojanje i uvijek je ista, Stari i Novi Zavjet! A ateisti su konstantno u potrazi za svojom biblijom i svojim 'svetim spisima', zato i dolazi do toga da netko tko je cijeli svoj život proučavao engleske ptice to ukomponira u filozofska i teološka pitanja i sve zajedno omotano ateističkim celofanom postane jedan od najprodavanijih pisaca današnjice. Koliko god će to nekom zvučat smiješno za 100 ili 200 godina, ali to je istina.
14.02.2009. (19:15)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
DARINKO
Iliti, i danas to naravno zvuči smiješno mnogima (čak i ponekim ateistima), ali kroz 100 ili 200 godina će to bit generalno stajalište.
ps. Primjerice, možemo uzet tri najveća stručnjaka genetike u Hrvatskoj za primjer, dva vjernika i jednog ateista. Vjernici su Ivan Đikić i Dragan Primorac, a ateist je Miroslav Radman.
Ivan Đikić je već iskoristio svoj maximum, tako što je dao intervju Glasu Koncila: http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=8019
Dok bi ja bio naprosto razočaran Radmanom da ne iskoristi svoj svjetonazor i ne izda neku knjigu bombastičnog naslova, i pritom si znantno ne podeblja broj 0 kako na tuzemnom tako i na deviznom računu. To očekujem od njega kroz naredni period.
14.02.2009. (19:47)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Slažem se s tvojim navodima, osim u onom dijelu gdje mi proturječiš. Svakako, biti ću se spreman korigirati ukoliko mi daš podatke po kojima su više od 50% vrhunskih znanstvenika praktični kršćani. Nesumnjivo je da takvih ima (od naših, uz one koje si spomenuo, dodao bi još Davora Pavunu koji je zadnjih dana postao poznat po tome što je imenovan članom Obaminog tima za energetiku, a koji čak vodi molitvenu zajednicu na institutu na kojem radi). Međutim, istraživanja ne govore u prilog njihovoj većini. Negdje mi je ostao u uhu podatak (sad ga ne mogu pronaći, pa možda ni nije autentičan) o istraživanju koje je pokazalo da u zapadnoj Europi od visokoobrazovanih ljudi samo 3% (ili 4, ne sjećam se) vjeruje u Boga. No, zato imamo istraživanje Eurostata prema kojem 52% stanovništva EU (neovisno o obrazovanju) ne vjeruje u “duha, Boga, ni životnu silu”, a pored toga imaš i visok postotak onih koji vjeruju u neku silu ili nešto, no zasigurno po tom vjerovanju nisu kršćani. Istraživanje Gallupa ide nešto malo više u korist vjere, pa se kaže da u zapadnoj Europi 35% ljudi vjeruje u osobnog Boga.
No, sva istraživanja pokazuju kako proporcionalno s rastom obrazovanja pada postotak vjere u Boga. To je posebno problematično jer ukazuje na to da je vjera u Boga kod golemog broja ljudi bazirana na nekakvim infantilnim temeljima, koji se ruše s obrazovanjem. Dakle, ja ne bih bio baš siguran u predviđanjima što će biti za 100-200 godina. Ako žele zadržati broj vjernika, kršćanske će Crkve morati drastično promijeniti svoj način evangelizacije. Druga zabrinjavajuća stvar je raspored vjernika prema državama, gdje se pokazuje da postoje države s golemom većinom vjernika (uglavnom katoličke), dok je u drugim državama velika većina ateista. To pokazuje da je vjera u Boga snažno podložna i kulturološkim utjecajima.
Inače, mislim da je točna moja teza iz teksta o tome kako ne treba veliki značaj pridavati ateizmu u znanstvenim krugovima upravo zbog specijalizacije znanja koja danas onemogućuje većini tih znanstvenika da upute kvalitetnu kritiku (pozitivnu ili negativnu) religiji. U tom smislu mislim da su pomalo i paušalne teze nekih znanstvenika vjernika (što se dijelom odnosi i na Đikića) da znanost ne može biti u sukobu s religijom. Itekako može. Npr. ortodoksni židovski znanstvenik (kojem je vjera više od psihičkog oslonca kad je umoran od rada) se mora upitati kako je onolika masa ljudi koju Biblija spominje mogla proći kroz Crveno more u tako malo vremena. Muslimanski se znanstvenik mora upitati kako je moguće da Bog diktira Muhamedu nešto što je u sličnom obliku već ranije napisano, a u čemu očito postoje i neke greške. Isto to se je do 2. vatikanskog morao pitati i katolički znanstvenik u vezi grešaka u Bibliji, a i danas može samostalno čitajući Novi zavjet dovoditi u pitanje neka Crkvena učenja i tako doći u sukob s dogmama.
14.02.2009. (21:41)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
t
Pozdrav responder.
"Izvjesni ateisti se pozivaju na statistike koje pokazuju da vjernika ima razmjerno najviše među osobama nižeg obrazovanja, nastanjenima izvan gradova."
Kraći i možda "ubojitiji" odgovor ovim ateistima bio bi primijetiti da je ovo gore obični argumentim ad hominem.
"Argumentum ad hominem u svojoj abuzivnoj varijanti sastoji se u tome da se ne raspravlja o spornoj tvrdnji, nego se pokušava diskreditirati čovjek koji je tu tvrdnju postavio." (Gajo Petrović, Logika).
Isto tako, vrijedno je istaknuti i mnoge kršćane i katolike - vrhunske znanstvenike i vrlo inteligentne ljude (Cauchy, Pasteur, Mendel, Duhem, Tarski, Lemaitre, ... ... ...)
12.09.2008. (14:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
Hvala na izvrsnoj opasci, uklopit ću ju u izvorni tekst.
12.09.2008. (18:11) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
DARINKO
''Posebice pak treba spomenuti činjenicu kako je danas među vrhunskim znanstvenicima relativno nizak postotak vjernika, a visok ateista i agnostika.''
Samo da primjetim, ovo nije točno, jer većina vrhunskih znanstvenika i danas su uglavnom ljudi koji su po svojim uvjerenjima Kršćani i koji prakticiraju Kršćanstvo, i to više od 50% njih, sada druga je stvar što ne osjećaju potrebu da o tome zvone na sva zvona, jer tu su znanstvenici poput Richarda Dawkinsa (koji je btw prosječan znanstvenik) mnogo glasniji i mnogo bolje prolaze, jer da uzmemo milijun ateista i milijun vjernika, i svakom se ponudi knjiga iz njegovog područja, ateističku knjigu će kupit njih barem 50%, a vjerničku možda 1-2% vjernika. Jer naša je literatura je sigurna ko i naše postojanje i uvijek je ista, Stari i Novi Zavjet! A ateisti su konstantno u potrazi za svojom biblijom i svojim 'svetim spisima', zato i dolazi do toga da netko tko je cijeli svoj život proučavao engleske ptice to ukomponira u filozofska i teološka pitanja i sve zajedno omotano ateističkim celofanom postane jedan od najprodavanijih pisaca današnjice. Koliko god će to nekom zvučat smiješno za 100 ili 200 godina, ali to je istina.
14.02.2009. (19:15) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
DARINKO
Iliti, i danas to naravno zvuči smiješno mnogima (čak i ponekim ateistima), ali kroz 100 ili 200 godina će to bit generalno stajalište.
ps. Primjerice, možemo uzet tri najveća stručnjaka genetike u Hrvatskoj za primjer, dva vjernika i jednog ateista. Vjernici su Ivan Đikić i Dragan Primorac, a ateist je Miroslav Radman.
Ivan Đikić je već iskoristio svoj maximum, tako što je dao intervju Glasu Koncila: http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=8019
Dok bi ja bio naprosto razočaran Radmanom da ne iskoristi svoj svjetonazor i ne izda neku knjigu bombastičnog naslova, i pritom si znantno ne podeblja broj 0 kako na tuzemnom tako i na deviznom računu. To očekujem od njega kroz naredni period.
14.02.2009. (19:47) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
Slažem se s tvojim navodima, osim u onom dijelu gdje mi proturječiš. Svakako, biti ću se spreman korigirati ukoliko mi daš podatke po kojima su više od 50% vrhunskih znanstvenika praktični kršćani. Nesumnjivo je da takvih ima (od naših, uz one koje si spomenuo, dodao bi još Davora Pavunu koji je zadnjih dana postao poznat po tome što je imenovan članom Obaminog tima za energetiku, a koji čak vodi molitvenu zajednicu na institutu na kojem radi). Međutim, istraživanja ne govore u prilog njihovoj većini. Negdje mi je ostao u uhu podatak (sad ga ne mogu pronaći, pa možda ni nije autentičan) o istraživanju koje je pokazalo da u zapadnoj Europi od visokoobrazovanih ljudi samo 3% (ili 4, ne sjećam se) vjeruje u Boga. No, zato imamo istraživanje Eurostata prema kojem 52% stanovništva EU (neovisno o obrazovanju) ne vjeruje u “duha, Boga, ni životnu silu”, a pored toga imaš i visok postotak onih koji vjeruju u neku silu ili nešto, no zasigurno po tom vjerovanju nisu kršćani. Istraživanje Gallupa ide nešto malo više u korist vjere, pa se kaže da u zapadnoj Europi 35% ljudi vjeruje u osobnog Boga.
No, sva istraživanja pokazuju kako proporcionalno s rastom obrazovanja pada postotak vjere u Boga. To je posebno problematično jer ukazuje na to da je vjera u Boga kod golemog broja ljudi bazirana na nekakvim infantilnim temeljima, koji se ruše s obrazovanjem. Dakle, ja ne bih bio baš siguran u predviđanjima što će biti za 100-200 godina. Ako žele zadržati broj vjernika, kršćanske će Crkve morati drastično promijeniti svoj način evangelizacije. Druga zabrinjavajuća stvar je raspored vjernika prema državama, gdje se pokazuje da postoje države s golemom većinom vjernika (uglavnom katoličke), dok je u drugim državama velika većina ateista. To pokazuje da je vjera u Boga snažno podložna i kulturološkim utjecajima.
Inače, mislim da je točna moja teza iz teksta o tome kako ne treba veliki značaj pridavati ateizmu u znanstvenim krugovima upravo zbog specijalizacije znanja koja danas onemogućuje većini tih znanstvenika da upute kvalitetnu kritiku (pozitivnu ili negativnu) religiji. U tom smislu mislim da su pomalo i paušalne teze nekih znanstvenika vjernika (što se dijelom odnosi i na Đikića) da znanost ne može biti u sukobu s religijom. Itekako može. Npr. ortodoksni židovski znanstvenik (kojem je vjera više od psihičkog oslonca kad je umoran od rada) se mora upitati kako je onolika masa ljudi koju Biblija spominje mogla proći kroz Crveno more u tako malo vremena. Muslimanski se znanstvenik mora upitati kako je moguće da Bog diktira Muhamedu nešto što je u sličnom obliku već ranije napisano, a u čemu očito postoje i neke greške. Isto to se je do 2. vatikanskog morao pitati i katolički znanstvenik u vezi grešaka u Bibliji, a i danas može samostalno čitajući Novi zavjet dovoditi u pitanje neka Crkvena učenja i tako doći u sukob s dogmama.
14.02.2009. (21:41) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...