Vrlo zanimljiv detalj iz Bennove biografije! Mada o ovome: "jer je samo over her dead body mogao naci put natrag ka svojoj lirici" bismo mogli dosta da diskutujemo...
Da li bi možda prekucao Orpheus Tod u originalu i prepevu? (ili si pesmu samostalno prevodio samo za ovu priliku?)
pozdrav P.S. jurodivi.blogspot.com
30.07.2008. (20:54)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
jurodivi
sad sam na svoj blog okačio celu pesmu sa tvojim, odnosno Tevelajtovim komentarima. Hajde snimi, pa da malo polemišemo... Pozdrav! jurodivi.blogspot.com
07.08.2008. (22:29)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
to je aluzija na one druge, stvarne emigrante, koje je Benn iz udobnosti smatrao kukavicama, nevernicima i uopshte prevazidjenim oblicima (nemachkog) choveka.
12.08.2008. (23:16)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
dakle, u okviru 'topografije primitivizma', Bennove Sparte, 'Dorische Welt' (ogled o vezi umetnosti i politichke moci) groteskni je rezultat Bennovog aristokratskog rasizma iz 1934.: aluzijama na politichku stvarnost NS-rezima nestedimice se kurchi : Granice 'Sparte' pomno se chuvaju, emigracija individualistichkog kunst-olosha, koja bi po svaku cenu da izvrda spratansku tvrdocu 'nove otadzbine' i pobegne bilo gde, u Bennovim ochima samo je sporedno dejstvo jednog nuznog nemachkog budjenja : tako on, recimo, legitimishe zabranu putovanja. u 'dorskom svetu' Benn fascinirano pishe o egzaltiranim surovostima spartanskog sveta.
Poznaju li se njegove nezne ili drastichne fizioloshke slike od 1910. iznenadice nas doslovno preuzeta scena iz Filozofije umetnosti Hippolytha Tainesa : "Agesilaos, taj veliki spartanac, naredio je, ne bi li ohrabrio svoje ljudstvo, da se zarobljeni Persijci svuku. Pri pogledu na bledo, mlitavo meso Grci pocheshe da se smeju i marshiraju puni prezira za svoje neprijatelje napred." Benn je pisao Dorski svet fasciniran "rutinom svega zlog", i u tom smislu, ogled je, medju josh mnogim usluznim, parijskim njegovim esejima (Genie u. Gesundheit, Das Genieproblem, Der Aufbau der persönlichkeit, Zur Problematik des Dichterischen...)prilog kultu zla, kojem je do extrema podlegao josh mnogi mislioc sa kraja W. Republike.
pored toga,od 1928. do 1934. Benn je bio najzastupljeniji Dichter na nemachkom Rundfunku (radiju), koji je nemilice koristio kao oruzje u okrshaju sa knjizevnom levicom. povod je bio pozitivan osvrt na Bennovu Gesammelter Prosa od strane izvesnog Max Hermann-Neißea: Egon Erwin Kisch i Johannes B. Becher se osecaju lichno napadnutim vec prvom rechenicom recenzije: o tome ti mogu podrobnije pisati das nächste mal.
13.08.2008. (01:33)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Johannes R. Becher, ne B.! Slučajno znam za njega - iako nikada nisam čitao niti jednu njegovu knjigu - jer ga Borges spominje u jednom od meni iznimno važnih pasusa; završnom pasusu eseja Coleridgeov cvijet: Oni koji potanko prepisuju jednog pissca, rade to bezlično, čine to jer brkaju toga pisca s književnošću, čine to jer slute da odvojiti se od njega po bilo čemu znači odvojiti se od razuma i pravovjernosti. Godinama sam vjerovao da je gotovo beskrajna književnostu u jednom čovjeku. Taj čovjek bio je Carlyle, Johannes Becher, Whitman, Rafael Cansinos Assens, De Quincey. Uzmi malo tog Johannesa Bechera pa pogledaj o čemu je tu riječ. Moram priznati da ne znam zašto ga Borges cijeni, štoviše ubraja u svoje favorite, no budući da to nikad ne čini slučajno, mora biti da je Johannes R. Becher zanimljiv slučaj.
15.08.2008. (05:03)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
jurodivi
Vrlo zanimljiv detalj iz Bennove biografije! Mada o ovome: "jer je samo over her dead body mogao naci put natrag ka svojoj lirici" bismo mogli dosta da diskutujemo...
Da li bi možda prekucao Orpheus Tod u originalu i prepevu? (ili si pesmu samostalno prevodio samo za ovu priliku?)
pozdrav
P.S. jurodivi.blogspot.com
30.07.2008. (20:54) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
jurodivi
sad sam na svoj blog okačio celu pesmu sa tvojim, odnosno Tevelajtovim komentarima. Hajde snimi, pa da malo polemišemo... Pozdrav!
jurodivi.blogspot.com
07.08.2008. (22:29) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NEMANJA
Igra, reci ti meni zašto je Benn svoju mobilizaciju 1935. zvao artistokratskom formom emigracije?
12.08.2008. (17:11) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
prljava igra (!)
to je aluzija na one druge, stvarne emigrante, koje je Benn iz udobnosti smatrao kukavicama, nevernicima i uopshte prevazidjenim oblicima (nemachkog) choveka.
12.08.2008. (23:16) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
prljava igra (!)
dakle, u okviru 'topografije primitivizma', Bennove Sparte, 'Dorische Welt' (ogled o vezi umetnosti i politichke moci) groteskni je rezultat Bennovog aristokratskog rasizma iz 1934.: aluzijama na politichku stvarnost NS-rezima nestedimice se kurchi : Granice 'Sparte' pomno se chuvaju, emigracija individualistichkog kunst-olosha, koja bi po svaku cenu da izvrda spratansku tvrdocu 'nove otadzbine' i pobegne bilo gde, u Bennovim ochima samo je sporedno dejstvo jednog nuznog nemachkog budjenja : tako on, recimo, legitimishe zabranu putovanja.
u 'dorskom svetu' Benn fascinirano pishe o egzaltiranim surovostima spartanskog sveta.
Poznaju li se njegove nezne ili drastichne fizioloshke slike od 1910. iznenadice nas doslovno preuzeta scena iz Filozofije umetnosti Hippolytha Tainesa : "Agesilaos, taj veliki spartanac, naredio je, ne bi li ohrabrio svoje ljudstvo, da se zarobljeni Persijci svuku. Pri pogledu na bledo, mlitavo meso Grci pocheshe da se smeju i marshiraju puni prezira za svoje neprijatelje napred." Benn je pisao Dorski svet fasciniran "rutinom svega zlog", i u tom smislu, ogled je, medju josh mnogim usluznim, parijskim njegovim esejima (Genie u. Gesundheit, Das Genieproblem, Der Aufbau der persönlichkeit, Zur Problematik des Dichterischen...)prilog kultu zla, kojem je do extrema podlegao josh mnogi mislioc sa kraja W. Republike.
pored toga,od 1928. do 1934. Benn je bio najzastupljeniji Dichter na nemachkom Rundfunku (radiju), koji je nemilice koristio kao oruzje u okrshaju sa knjizevnom levicom. povod je bio pozitivan osvrt na Bennovu Gesammelter Prosa od strane izvesnog Max Hermann-Neißea: Egon Erwin Kisch i Johannes B. Becher se osecaju lichno napadnutim vec prvom rechenicom recenzije: o tome ti mogu podrobnije pisati das nächste mal.
13.08.2008. (01:33) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NEMANJA
Johannes R. Becher, ne B.!
Slučajno znam za njega - iako nikada nisam čitao niti jednu njegovu knjigu - jer ga Borges spominje u jednom od meni iznimno važnih pasusa; završnom pasusu eseja Coleridgeov cvijet:
Oni koji potanko prepisuju jednog pissca, rade to bezlično, čine to jer brkaju toga pisca s književnošću, čine to jer slute da odvojiti se od njega po bilo čemu znači odvojiti se od razuma i pravovjernosti. Godinama sam vjerovao da je gotovo beskrajna književnostu u jednom čovjeku. Taj čovjek bio je Carlyle, Johannes Becher, Whitman, Rafael Cansinos Assens, De Quincey.
Uzmi malo tog Johannesa Bechera pa pogledaj o čemu je tu riječ. Moram priznati da ne znam zašto ga Borges cijeni, štoviše ubraja u svoje favorite, no budući da to nikad ne čini slučajno, mora biti da je Johannes R. Becher zanimljiv slučaj.
15.08.2008. (05:03) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
srdelica
http://www.youtube.com/watch?v=vsM_Ss0-cgE
15.08.2008. (20:10) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...