Pozdrav Petra. Čini mi se da nisi dobro razumjela tekst. No, srećom nismo u petom stoljeću, jer bi te inače optužili zbog manihejstva :) Vidi ovo.
10.06.2008. (10:32)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
''Zato je bilo prirodno da židovska religija predstavi Boga kao točku nacionalnog okupljanja, a smjernice za “držanje na okupu” kao Božje zapovijedi. Da bi poslužio kao djelotvorna točka okupljanja, Bog je PROMETNUT u simbol odbacivanja i segregacije.''
Ako Sveto pismo uzimamo kao Božju objavu, kako onda možemo pričati o ''prometnućima''? mislim, kako vidjeti razliku što je Bogu pripisano u vlastitu ili nacionalnu korist, a što Bog uistinu jest? ima tu puno ljudskoga kojem je pripisano nadahnuće, Božje auktorstvo, kao i danas...
07.05.2010. (10:58)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Kako vidjeti razliku? Pa mislim jedino uzimajući Isusa kao mjerilo jer je on konačna Božja objava.
07.05.2010. (11:13)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
Isusov nauk? Isusov nauk prema ovom blogu nije zapravo nista novo i nevidjeno: http://spiritus-movens.puh.hr/index.php/sveti_spisi/bjehoshua_ben_mirjam_v e_jozef_b/
ono sto je Bog i prije objavljivao, Isus je samo sažeo, naglasio.
kao i pitanje zašto se kršćani danas ne pridržavaju židovskih obreda i određenih (isključenih) zakona? jer za kršćane stari zakon više ne vrijedi, ali vrijede samo neki dijelovi... nikad mi to do kraja nije bilo jasno... Kristov zakon milosti nadilazi starozavjetni zakon nad kojim je visjelo prokletstvo. ''visjelo prokletstvo''..?! stoga mi ne trebamo obdržavati Zakon po Tori...? ispada kao da Bog svoju Riječ povlači... kako je Bog uopće mogao objaviti zakon nad kojim visi prokletstvo znajući da ga ni jedan čovjek ne može obdržati potpuno i savršeno (tek je ostvaren u Sinu)?
voljela bi objašnjenje.
07.05.2010. (14:49)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Postoji nekolicina pitanja po kojima se Isus razilazio od ondašnjih židovskih vjerskih autoriteta, npr. u vezi subote, posta, oprosta grijeha, odnosa prema Jahvi. Čini mi se možda najprikladnije reći kako je on prevazišao religiju iz straha i koristi, o čemu sam pisao ovdje.
Zašto Bog u SZ obvezuje ljude na vršenje zakona koje sada više ne treba držati? Mislim da su to bili zakoni prikladni za jednonacionalnu zajednicu, te su čuvale njezin identitet i posebnost u odnosu na okolne narode. Kada kršćanstvo postaje multinacionalna zajednica te odredbe gube svoj smisao. No, ne bih te starozavjetne odredbe shvatio kao neposrednu riječ samog Boga. Rekao bih da je to riječ ljudi koji su se otvorili Božjoj milosti i kroz tu milost nalazili rješenje pitanja koja su se u njihovo vrijeme javljala.
07.05.2010. (15:26)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
da, ali ostaje problem što su tu riječ stavili u Božja usta.
08.05.2010. (12:29)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
08.05.2010. (13:04)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
i muslimani u atentatu vjeruju da Bog stoji iza njih
nego, upravo sam procitala u ''raznolikost religioznih iskustava'' (W.James) nešto u vezi ove teme. prenosim:
''izvorni činilac u utvrđivanju lika bogova mora da je uvijek bio psihološki. božanstvo o kome su svjedočili proroci, vidioci i štovatelji koji su utemeljili određeni kult, nešto je značilo i njima osobno. mogli su ga iskoristiti. ono je vodilo njihovu uobrazilju, jamčilo za njihove nade i upravljalo njihovom voljom, ili im je trebalo kao zaštita od demona i za obuzdavanje zločina drugih ljudi. u svakom slučaju, oni su ga odabrali zbog vrijednosti plodova koje su smatrali da im ono daje. čim su im se ti plodovi počeli činiti bezvrjednima, čim su se sukobili s neophodnim ljudskim idealima , ili su osujećivali neke druge vrijednosti, čim su se počeli činiti djetinjastima, prostima ili nemoralnima, božanstvo je izlazilo na zao glas, te bi ga ubrzo zanemarili ili zaboravili. tako su obrazovani pogani prestali vjerovati u grčke i rimske bogove. tako i mi sami sudimo o hindističkim i budističkim i muslimanskim teologijama. protestanti su tako postupili s katoličkim pojmovima o božanstvu, aliberalni protestanti sa starijim protestantskim gledištima. tako Kinezi sude o nama, a naši će potomci suditi o svima nama koji sada živimo. kad se prestanemo diviti onome što definicija tog božanstva podrazumjeva, ili se s time slagati, to završava tako da u to božanstvo više ne vjerujemo. (...) monarhistički tip vrhovne vlasti, na primjer, tako je neiskorjenjivo usađen u duh naših predaka da se čini kako je njihova mašta zahtjevala u božanstvu određenu dozu okrutnosti i samovolje. okrutnost su nazivali ''osvetničkom pravdom'', te bi im se bog bez tog svojstva zacijelo činio nedovoljno ''efikasan''. danas nam se međutim gadi i sama pomisao na vječne patnje, a to samovoljno dijeljenje spasenja i prokletstva izabranim pojedincima (...) nama se čini ako i u čemu vrhunsko onda vrhunski iracionalno i podlo.''
glas iskustva u nama ''osuđuje i sudi svim bogovima koji su prepriječili put kojim on smatra da napreduje''
''BOGOVI UZ KOJE STOJIMO, JESU BOGOVI KOJE TREBAMO I KOJE MOŽEMO KORISTITI, BOGOVI KOJI SNAŽNIJE ZAHTJEVAJU OD NAS ONO ŠTO MI ZAHTJEVAMO OD SEBE SAMIH I JEDNI OD DRUGIH. (...) Religije su same sebe potvrđivale; služile su različitim bitnim potrebama što su ih u svoje vrijeme zatekle. u času kad su ostale potrebe bile isuviše narušene, ili kad su se pojavile druge vjere koje su bolje služile tim istim potrebama, te su religije bile istisnute i nadomještene tim novim vjerama. (...)
''treba li da svi ljudi imaju istu religiju? treba li da pristaju na site plodove i slijede isto vodstvo? da li su po svojim unutarnjim potrebama toliko slični da su za čvrste i slabe, za ponosne i ponizne, za vrijedne i ljene, za zdravodušne i očajne potrebni navla isti vjerski poticaji? ili su različite funkcije u organizmu čovječanstva dodijeljene različitim tipovima ljudi, tako da jednima zaista bolje odgovara religija smirivanja i utjehe, a drugima religija terora i prijekora?''
ovo mi se čini kao potpuno razuman odgovor ali isto tako se opet vraćam na misao da je Bog ljudska ekstenzija a ne da je čovjek Božja ekstenzija zapravo: u duhovnosti je ali u institucionaliziranoj duhovnosti, tzv. religiji mislim da je obrnuto
19.05.2010. (21:29)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Možda se plodovi Riječi mogu uzeti kao jamac njezine vjerodostojnosti.
Čini mi se da ovdje autor govori o religiji iz koristi. Kada se korist izgubi religioznost se gasi. Npr. kad nam više nije potreban Bog koji će slati kišu za natapanje zemlje, ili Bog koji će nas štititi od okolnih naroda. Danas nam je još jedino zbog nesigurne budućnosti možda potreban Bog koji će nas štititi od zla i Bog utjehe koji će nas tješiti u teškim trenutcima. I zato u vremenima krize raste religioznost. No, čini mi se Isus sa svojom ljubavi prema Bogu ipak izigao iz tog odnosa koristi. I kršćani su pozvani slijediti taj put.
20.05.2010. (10:27)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
dobro, ako cemo uzeti plodove kao jamac vjerodostojnosti Riječi, onda određeni zakoni iz SZ koji kao plod imaju smrt ili uništenje bilo koje vrste, nisu Božja Riječ (?)
slazem se da je u neku ruku u religiji riječ o nekoj vrsti koristi (ali ne u smislu iskorištavanja niti ikakvom negativnom drugom smislu). jer i od samog utjelovljenja čovjek ima ''korist'' - biti bog, pobožanstveniti se (spasiti se) ''Bog postaje čovjekom, kako bi čovjek postao Bogom'' sv. Atanazije
danas su ljudi više a-kršćani nego a-teisti. stoljetno prezentiranje Boga od strane katoličke crkve kao Boga morala i sudca, koji gleda više na ljudsku grešnost nego na ono svjetlo u njemu, rodilo je bunt kod ljudi kojima takav bog predstavlja teret a ne slobodu. i zato kreću u potragu za Bogom alternativnim putem...
drugo je pitanje ''Novozavjetnog'' Boga, tem je o starozavjetnom. Bog je iskorišten (u negativnom smislu) kako bi se održala etnička čistoća i moralni red koji se čovjeku tada činio ispravnim
20.05.2010. (22:18)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Pa svakako, ako držim da je Bog nepromjenjiv, ne mogu uzeti kao Božje riječi "Oko za oko, zub za zub" i "Okreni i drugi obraz". Kršćanstvo ipak nije religija knjige kao islam, već je tu na mjestu svete knjige Isus. On je Riječ Božja i ključ za vjerodostojnost Biblije.
E sad, da li onda među starozavjetnim hagiografima ima antikršćana koje bi trebalo izbaciti iz kanona? Možda, ali taj kanon za kršćanstvo ne bi se opet trebao razumijevati u islamskom smislu nepogrešivosti. I u NZ ima povijesnih i geografskih grešaka. Bog hagiografe nije nadahjivao da ne griješe. Okolnosti su uvjetovale da se i neki neprimjereni tekstovi smatraju svetima, ali to ne bi trebalo biti problematično ako je Isus u središtu objave.
21.05.2010. (10:14)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
nije mi poznat islamski smisao nepogrešivosti, ako možeš nabaci par riječi!
''Bog hagiografe nije nadahjivao da ne griješe.'' većini ljudi (i mladima i starima, čak ovoj generaciji od '90te na dalje!)je ostala sljedeća izjava sa vjeronauka: Bog je govorio, pisci su zapisivali eto, tako ''obrazovani'' kršćani shvaćaju Bibliju - sam Bog ju je pisao. kako im objasniti da ih nije nadahnjivao da ne griješe? jer ljudska, prosjećna, logika je jednostavna, a teologija komplicirana. ako Bog želi (a tako nas uče) da se držimo Njegove Riječi unutar Biblije, ćemu greške? da čovjek odgonetava što je ispravno što nije?
uostalom, koja je bitna razlika između pjesničkog ili umjetničkog nadahnuća i ovog religioznog, posebno što se tiče auktorstva Biblije?
22.05.2010. (20:08)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
U islamu se vjeruje da je Alah Muhamedu preko Džibrila (Gabrijela) diktirao Sure. Kad bi se tu priznala mogućnost greške tvrdilo bi se da je Bog grešan.
Istina je ovo što govoriš o shvaćanju objave kod Biblije, iako je evidentno da se se biblijski pisci sami morali truditi da bi došli do informacija. To je posebno vidljivo npr. u uvodu kod Luke.
Ja bih se zadržao kod onoga tumačenja da je Isus Božja Riječ. Vršenje njegovih zapovijedi, tj. nasljedovanje njega stvara nadahnutost (ili bi se moglo reći da u takvom okruženju djeluje Duh Sveti). Ako se to nasljedovanje vršilo u prvoj kršćanskoj zajednici onda su tekstovi proizišli iz te zajednice nadahnuti, pod uvjetom da ih je zajednica priznavala i na njima se nadahnjivala. No, to ne znači da su očuvane od nekih gramatičkih, geografskih i povijesnih grešaka. Jednostavno, kršćanski smisao nadahnutosti to ne podrazumijeva i tu se razlikuje od islamskog. U kršćanskom je smislu bitno da tekst sadrži istinu radi našeg spasenja, kako kaže Dei Verbum. Isto tako, nadahnuti su i starozavjetni tekstovi jer su i oni od zajednice smatrani svetima, uostalom na njihovoj tradiciji novozavjetni tekstovi počivaju.
23.05.2010. (11:06)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
da li mislis da su svi starozavjetni tekstovi nadahnuti? i to smo zato sto ih je zajednica smatrala svetima? zapravo nije zajednica, nego svecenici i drugi vodje naroda...manja zajednica (''pametnija'', i to samo muska populacija) unutar zajednice proglasava txt svetim, hm... 1% odlucuje za ostalih 99%
24.05.2010. (11:48)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
uzimajuci Krista kao srediste objave dolazimo i do relativizacije nadahnuća pojedinih SZ txtova
24.05.2010. (11:50)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Da, mislim da je prikladnije o nadahnuću umjesto s objektivnog govoriti sa subjektivnog aspekta. I Isus je potvrđivao nadahnutost nepriličnih tekstova pravdajući to zajedicom (""Zbog okorjelosti srca vašega napisa vam Mojsije tu zapovijed"). To je mislim taj specifični kršćanski sadržaj nadahnuća - ne da je to nužno Božja riječ, nego riječ koja je zajednicu upućivala k Bogu.
24.05.2010. (12:26)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
kad si vec dotakao taj tekst, imam pitanje (ne vezano uz sam naslov teme):
A ja vam kažem: Tko otpusti svoju ženu - osim zbog bludništva - pa se oženi drugom, čini preljub." Kažu mu učenici: "Ako je tako između muža i žene, bolje je ne ženiti se." A on im reče: "Ne shvaćaju toga svi, nego samo oni kojima je dano. Doista, ima za ženidbu nesposobnih koji se takvi iz utrobe materine rodiše. Ima nesposobnih koje ljudi onesposobiše. A ima nesposobnih koji sami sebe onesposobiše poradi kraljevstva nebeskoga. Tko može shvatiti, neka shvati." (Matej 19:3-12)
zasto je zakljucak slusatelja: bolje je ne zeniti se? i takodjer iz isusovih rijeci se ovako na prvi pogled da zakljuciti da je za kraljevstvo nebesko nuzno onesposobiti se, ne zeniti se...?
31.05.2010. (13:01)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Čini se da im je zabrana otpuštanja žene bila tako skandalozna da su došli do takvog zaključka. Bizarno, ali jedino logično objašnjenje čini se. To puno govori o položaju žene u ono doba.
Što je pak Isus htio s tom izjavom je teže zaključiti. Činjenica da je za apostole birao oženjene ljude, a mogao je neženje, ne govori u prilog tome da je celibatom uvjetovao kraljevstvo nebesko. Iz Prve Korinćanima, koja je nastala dosta prije Mateja, vidljivo je kako je celibat bio na cijeni među prvim kršćanima, ali ne u smislu nužnog preduvjeta za vjerodostojno življenje kršćanstva. Vjerojatno je to i ono što Matej želi izreći, možda na oštriji način baš zbog odnosa spram žena koji je bio prisutan kod Židova, kojima Matej i piše svoje evanđelje.
Inače, komentaror Barnaba se referirao na tvoj komentar u temi "O tijelu Kristovu", pa možeš pogledat ako nisi.
31.05.2010. (17:26)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
petra
bok! Ovo je stvaro strašno, nisam pročitala do kraja. Pozdrav ti šaljem.
09.06.2008. (00:27) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
petra
Krist nema veze sa starozavjetnim Bogom. Krist to oštro osudio, zato bio razapet, on govorio, da to nije njegov otac.
09.06.2008. (01:32) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
Pozdrav Petra. Čini mi se da nisi dobro razumjela tekst. No, srećom nismo u petom stoljeću, jer bi te inače optužili zbog manihejstva :) Vidi ovo.
10.06.2008. (10:32) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
''Zato je bilo prirodno da židovska religija predstavi Boga kao točku nacionalnog okupljanja, a smjernice za “držanje na okupu” kao Božje zapovijedi. Da bi poslužio kao djelotvorna točka okupljanja, Bog je PROMETNUT u simbol odbacivanja i segregacije.''
Ako Sveto pismo uzimamo kao Božju objavu, kako onda možemo pričati o ''prometnućima''? mislim, kako vidjeti razliku što je Bogu pripisano u vlastitu ili nacionalnu korist, a što Bog uistinu jest?
ima tu puno ljudskoga kojem je pripisano nadahnuće, Božje auktorstvo, kao i danas...
07.05.2010. (10:58) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
Kako vidjeti razliku? Pa mislim jedino uzimajući Isusa kao mjerilo jer je on konačna Božja objava.
07.05.2010. (11:13) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
Isusov nauk? Isusov nauk prema ovom blogu nije zapravo nista novo i nevidjeno: http://spiritus-movens.puh.hr/index.php/sveti_spisi/bjehoshua_ben_mirjam_v e_jozef_b/
ono sto je Bog i prije objavljivao, Isus je samo sažeo, naglasio.
kao i pitanje zašto se kršćani danas ne pridržavaju židovskih obreda i određenih (isključenih) zakona? jer za kršćane stari zakon više ne vrijedi, ali vrijede samo neki dijelovi... nikad mi to do kraja nije bilo jasno...
Kristov zakon milosti nadilazi starozavjetni zakon nad kojim je visjelo prokletstvo.
''visjelo prokletstvo''..?! stoga mi ne trebamo obdržavati Zakon po Tori...? ispada kao da Bog svoju Riječ povlači...
kako je Bog uopće mogao objaviti zakon nad kojim visi prokletstvo znajući da ga ni jedan čovjek ne može obdržati potpuno i savršeno (tek je ostvaren u Sinu)?
voljela bi objašnjenje.
07.05.2010. (14:49) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
Postoji nekolicina pitanja po kojima se Isus razilazio od ondašnjih židovskih vjerskih autoriteta, npr. u vezi subote, posta, oprosta grijeha, odnosa prema Jahvi. Čini mi se možda najprikladnije reći kako je on prevazišao religiju iz straha i koristi, o čemu sam pisao ovdje.
Zašto Bog u SZ obvezuje ljude na vršenje zakona koje sada više ne treba držati? Mislim da su to bili zakoni prikladni za jednonacionalnu zajednicu, te su čuvale njezin identitet i posebnost u odnosu na okolne narode. Kada kršćanstvo postaje multinacionalna zajednica te odredbe gube svoj smisao. No, ne bih te starozavjetne odredbe shvatio kao neposrednu riječ samog Boga. Rekao bih da je to riječ ljudi koji su se otvorili Božjoj milosti i kroz tu milost nalazili rješenje pitanja koja su se u njihovo vrijeme javljala.
07.05.2010. (15:26) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
da, ali ostaje problem što su tu riječ stavili u Božja usta.
08.05.2010. (12:29) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
Bili su sigurni da Bog stoji iza njih.
08.05.2010. (13:04) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
i muslimani u atentatu vjeruju da Bog stoji iza njih
nego, upravo sam procitala u ''raznolikost religioznih iskustava'' (W.James) nešto u vezi ove teme. prenosim:
''izvorni činilac u utvrđivanju lika bogova mora da je uvijek bio psihološki. božanstvo o kome su svjedočili proroci, vidioci i štovatelji koji su utemeljili određeni kult, nešto je značilo i njima osobno. mogli su ga iskoristiti. ono je vodilo njihovu uobrazilju, jamčilo za njihove nade i upravljalo njihovom voljom, ili im je trebalo kao zaštita od demona i za obuzdavanje zločina drugih ljudi. u svakom slučaju, oni su ga odabrali zbog vrijednosti plodova koje su smatrali da im ono daje. čim su im se ti plodovi počeli činiti bezvrjednima, čim su se sukobili s neophodnim ljudskim idealima , ili su osujećivali neke druge vrijednosti, čim su se počeli činiti djetinjastima, prostima ili nemoralnima, božanstvo je izlazilo na zao glas, te bi ga ubrzo zanemarili ili zaboravili. tako su obrazovani pogani prestali vjerovati u grčke i rimske bogove. tako i mi sami sudimo o hindističkim i budističkim i muslimanskim teologijama. protestanti su tako postupili s katoličkim pojmovima o božanstvu, aliberalni protestanti sa starijim protestantskim gledištima. tako Kinezi sude o nama, a naši će potomci suditi o svima nama koji sada živimo. kad se prestanemo diviti onome što definicija tog božanstva podrazumjeva, ili se s time slagati, to završava tako da u to božanstvo više ne vjerujemo.
(...) monarhistički tip vrhovne vlasti, na primjer, tako je neiskorjenjivo usađen u duh naših predaka da se čini kako je njihova mašta zahtjevala u božanstvu određenu dozu okrutnosti i samovolje. okrutnost su nazivali ''osvetničkom pravdom'', te bi im se bog bez tog svojstva zacijelo činio nedovoljno ''efikasan''. danas nam se međutim gadi i sama pomisao na vječne patnje, a to samovoljno dijeljenje spasenja i prokletstva izabranim pojedincima (...) nama se čini ako i u čemu vrhunsko onda vrhunski iracionalno i podlo.''
glas iskustva u nama ''osuđuje i sudi svim bogovima koji su prepriječili put kojim on smatra da napreduje''
''BOGOVI UZ KOJE STOJIMO, JESU BOGOVI KOJE TREBAMO I KOJE MOŽEMO KORISTITI, BOGOVI KOJI SNAŽNIJE ZAHTJEVAJU OD NAS ONO ŠTO MI ZAHTJEVAMO OD SEBE SAMIH I JEDNI OD DRUGIH. (...) Religije su same sebe potvrđivale; služile su različitim bitnim potrebama što su ih u svoje vrijeme zatekle. u času kad su ostale potrebe bile isuviše narušene, ili kad su se pojavile druge vjere koje su bolje služile tim istim potrebama, te su religije bile istisnute i nadomještene tim novim vjerama. (...)
''treba li da svi ljudi imaju istu religiju? treba li da pristaju na site plodove i slijede isto vodstvo? da li su po svojim unutarnjim potrebama toliko slični da su za čvrste i slabe, za ponosne i ponizne, za vrijedne i ljene, za zdravodušne i očajne potrebni navla isti vjerski poticaji? ili su različite funkcije u organizmu čovječanstva dodijeljene različitim tipovima ljudi, tako da jednima zaista bolje odgovara religija smirivanja i utjehe, a drugima religija terora i prijekora?''
ovo mi se čini kao potpuno razuman odgovor
ali isto tako se opet vraćam na misao da je Bog ljudska ekstenzija
a ne da je čovjek Božja ekstenzija
zapravo: u duhovnosti je
ali u institucionaliziranoj duhovnosti, tzv. religiji mislim da je obrnuto
19.05.2010. (21:29) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
Možda se plodovi Riječi mogu uzeti kao jamac njezine vjerodostojnosti.
Čini mi se da ovdje autor govori o religiji iz koristi. Kada se korist izgubi religioznost se gasi. Npr. kad nam više nije potreban Bog koji će slati kišu za natapanje zemlje, ili Bog koji će nas štititi od okolnih naroda. Danas nam je još jedino zbog nesigurne budućnosti možda potreban Bog koji će nas štititi od zla i Bog utjehe koji će nas tješiti u teškim trenutcima. I zato u vremenima krize raste religioznost. No, čini mi se Isus sa svojom ljubavi prema Bogu ipak izigao iz tog odnosa koristi. I kršćani su pozvani slijediti taj put.
20.05.2010. (10:27) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
dobro, ako cemo uzeti plodove kao jamac vjerodostojnosti Riječi, onda određeni zakoni iz SZ koji kao plod imaju smrt ili uništenje bilo koje vrste, nisu Božja Riječ (?)
slazem se da je u neku ruku u religiji riječ o nekoj vrsti koristi (ali ne u smislu iskorištavanja niti ikakvom negativnom drugom smislu).
jer i od samog utjelovljenja čovjek ima ''korist'' - biti bog, pobožanstveniti se (spasiti se)
''Bog postaje čovjekom, kako bi čovjek postao Bogom'' sv. Atanazije
danas su ljudi više a-kršćani nego a-teisti. stoljetno prezentiranje Boga od strane katoličke crkve kao Boga morala i sudca, koji gleda više na ljudsku grešnost nego na ono svjetlo u njemu, rodilo je bunt kod ljudi kojima takav bog predstavlja teret a ne slobodu. i zato kreću u potragu za Bogom alternativnim putem...
drugo je pitanje ''Novozavjetnog'' Boga, tem je o starozavjetnom. Bog je iskorišten (u negativnom smislu) kako bi se održala etnička čistoća i moralni red koji se čovjeku tada činio ispravnim
20.05.2010. (22:18) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
Pa svakako, ako držim da je Bog nepromjenjiv, ne mogu uzeti kao Božje riječi "Oko za oko, zub za zub" i "Okreni i drugi obraz". Kršćanstvo ipak nije religija knjige kao islam, već je tu na mjestu svete knjige Isus. On je Riječ Božja i ključ za vjerodostojnost Biblije.
E sad, da li onda među starozavjetnim hagiografima ima antikršćana koje bi trebalo izbaciti iz kanona? Možda, ali taj kanon za kršćanstvo ne bi se opet trebao razumijevati u islamskom smislu nepogrešivosti. I u NZ ima povijesnih i geografskih grešaka. Bog hagiografe nije nadahjivao da ne griješe. Okolnosti su uvjetovale da se i neki neprimjereni tekstovi smatraju svetima, ali to ne bi trebalo biti problematično ako je Isus u središtu objave.
21.05.2010. (10:14) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
nije mi poznat islamski smisao nepogrešivosti, ako možeš nabaci par riječi!
''Bog hagiografe nije nadahjivao da ne griješe.''
većini ljudi (i mladima i starima, čak ovoj generaciji od '90te na dalje!)je ostala sljedeća izjava sa vjeronauka: Bog je govorio, pisci su zapisivali
eto, tako ''obrazovani'' kršćani shvaćaju Bibliju - sam Bog ju je pisao.
kako im objasniti da ih nije nadahnjivao da ne griješe? jer ljudska, prosjećna, logika je jednostavna, a teologija komplicirana.
ako Bog želi (a tako nas uče) da se držimo Njegove Riječi unutar Biblije, ćemu greške? da čovjek odgonetava što je ispravno što nije?
uostalom, koja je bitna razlika između pjesničkog ili umjetničkog nadahnuća i ovog religioznog, posebno što se tiče auktorstva Biblije?
22.05.2010. (20:08) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
U islamu se vjeruje da je Alah Muhamedu preko Džibrila (Gabrijela) diktirao Sure. Kad bi se tu priznala mogućnost greške tvrdilo bi se da je Bog grešan.
Istina je ovo što govoriš o shvaćanju objave kod Biblije, iako je evidentno da se se biblijski pisci sami morali truditi da bi došli do informacija. To je posebno vidljivo npr. u uvodu kod Luke.
Ja bih se zadržao kod onoga tumačenja da je Isus Božja Riječ. Vršenje njegovih zapovijedi, tj. nasljedovanje njega stvara nadahnutost (ili bi se moglo reći da u takvom okruženju djeluje Duh Sveti). Ako se to nasljedovanje vršilo u prvoj kršćanskoj zajednici onda su tekstovi proizišli iz te zajednice nadahnuti, pod uvjetom da ih je zajednica priznavala i na njima se nadahnjivala. No, to ne znači da su očuvane od nekih gramatičkih, geografskih i povijesnih grešaka. Jednostavno, kršćanski smisao nadahnutosti to ne podrazumijeva i tu se razlikuje od islamskog. U kršćanskom je smislu bitno da tekst sadrži istinu radi našeg spasenja, kako kaže Dei Verbum. Isto tako, nadahnuti su i starozavjetni tekstovi jer su i oni od zajednice smatrani svetima, uostalom na njihovoj tradiciji novozavjetni tekstovi počivaju.
23.05.2010. (11:06) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
da li mislis da su svi starozavjetni tekstovi nadahnuti? i to smo zato sto ih je zajednica smatrala svetima? zapravo nije zajednica, nego svecenici i drugi vodje naroda...manja zajednica (''pametnija'', i to samo muska populacija) unutar zajednice proglasava txt svetim, hm...
1% odlucuje za ostalih 99%
24.05.2010. (11:48) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
uzimajuci Krista kao srediste objave dolazimo i do relativizacije nadahnuća pojedinih SZ txtova
24.05.2010. (11:50) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
Da, mislim da je prikladnije o nadahnuću umjesto s objektivnog govoriti sa subjektivnog aspekta. I Isus je potvrđivao nadahnutost nepriličnih tekstova pravdajući to zajedicom (""Zbog okorjelosti srca vašega napisa vam Mojsije tu zapovijed"). To je mislim taj specifični kršćanski sadržaj nadahnuća - ne da je to nužno Božja riječ, nego riječ koja je zajednicu upućivala k Bogu.
24.05.2010. (12:26) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
didi
kad si vec dotakao taj tekst, imam pitanje (ne vezano uz sam naslov teme):
A ja vam kažem: Tko otpusti svoju ženu - osim zbog bludništva - pa se oženi drugom, čini preljub." Kažu mu učenici: "Ako je tako između muža i žene, bolje je ne ženiti se." A on im reče: "Ne shvaćaju toga svi, nego samo oni kojima je dano. Doista, ima za ženidbu nesposobnih koji se takvi iz utrobe materine rodiše. Ima nesposobnih koje ljudi onesposobiše. A ima nesposobnih koji sami sebe onesposobiše poradi kraljevstva nebeskoga. Tko može shvatiti, neka shvati." (Matej 19:3-12)
zasto je zakljucak slusatelja: bolje je ne zeniti se?
i takodjer iz isusovih rijeci se ovako na prvi pogled da zakljuciti da je za kraljevstvo nebesko nuzno onesposobiti se, ne zeniti se...?
31.05.2010. (13:01) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
Čini se da im je zabrana otpuštanja žene bila tako skandalozna da su došli do takvog zaključka. Bizarno, ali jedino logično objašnjenje čini se. To puno govori o položaju žene u ono doba.
Što je pak Isus htio s tom izjavom je teže zaključiti. Činjenica da je za apostole birao oženjene ljude, a mogao je neženje, ne govori u prilog tome da je celibatom uvjetovao kraljevstvo nebesko. Iz Prve Korinćanima, koja je nastala dosta prije Mateja, vidljivo je kako je celibat bio na cijeni među prvim kršćanima, ali ne u smislu nužnog preduvjeta za vjerodostojno življenje kršćanstva. Vjerojatno je to i ono što Matej želi izreći, možda na oštriji način baš zbog odnosa spram žena koji je bio prisutan kod Židova, kojima Matej i piše svoje evanđelje.
Inače, komentaror Barnaba se referirao na tvoj komentar u temi "O tijelu Kristovu", pa možeš pogledat ako nisi.
31.05.2010. (17:26) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...