Responderu,koja je razlika između ateizma i agnosticizma?Ateizam niječe Boga,a teizam ga potvrđuje .Jel agnostik u procijepu između tva dava stava ili su agnosticizam i ateizam sinonimi? Living...
05.07.2009. (12:33)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Agnosticizam je negiranje mogućnosti znanja o postojanju Boga, dok je ateizam izričita tvrdnja da Bog ne postoji. S teističke perspektive to jesu sinonimi (ili se može, kao u ovom tekstu, reći da je agnosticizam uz nihilizam podvrsta ateizma), budući da oba stava dovode do negativnog odgovora na pitanje kod iskonskom temelju svijeta.
05.07.2009. (14:56)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ada
Hvala na preciznom odgovoru. Living...
06.07.2009. (08:55)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Neidree
Ne znam tko si, ali ti zahvaljujem. Tvoj blog mi je jako pomogao u pisanju rada. A i u nekim osobnim dvojbama. :)
20.02.2010. (21:01)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
gjuro
napokon netko tko zna i tko voli raspravljati o vjeri... u vezi rasprave o odnosu ateista i vjernika, meni se cini da se uopce ne radi o suprotstavljanju misljenja vjernika i ateista, nego o suprotstavljanju misljenja medju vjernicima... naime, na svijetu postoje stotine vjera (negdje sam nasao i podatak o 1300 razlicitih vjera)...
ne radi se tu sada o gotovo sustavnoj spremnosti (najcesce zapisanoj u odgovarajucim svetim knjigama) da se pripadnicima svih 'drukcijih' iskopa oko i zapali kuca (jer oni 'citaju krive knjige', 'vjeruju krivo', 'mole se krivom bogu'...) - hajmo reci da se to ne desava osim kad nesto krene po zlu...
mene zanima sto je temelj vjerovanju da je 'nasa' vjera ispravnija (zapravo - jedina istinita) od vjera drugih naroda i crkava (kad je svima poznato i jasno da to za sebe misle i pripadnici svih ostalih vjera i da su jednako spremni ponuditi na stotine ili tisuce 'dokaza' kako je to bas tako)...
eto, to me zanima, a autor clanaka koje sam vidio na ovome blogu sigurno zna srociti dobar odgovor o onome sto me zanima...
hvala, pozdrav, gjuro
01.11.2011. (00:51)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Hvala na pitanju Gjuro. Mislim da to o superiornosti jednog sustava mišljenja nad drugim nije karakteristično samo za religije i polje vjerovanja. Isto je i u filozofijskim sustavima, pa npr. u ekonomskim i pravnim sustavima, pa i medicinskim sustavima, itd. Svaki sustav teži ka sustavnom objašnjenju pojave kojom se bavi i logično da sebe smatra najbližim stvarnosti. Tako i vjernik ne bi vjerovao u nešto da ne misli da to u što vjeruje najbolje tumači svijet. No, pokazuje se uistinu da u praktički svim područjima najbolji uvid u stvarnost daje uvažavanje elemenata razvijenih u drugim sustavima mišljenja, ili barem uvažavanje potreba koje su dovele do drugih sustava mišljenja. To shvaćanje polako izbija u prvi plan u svim sustavima, pa tako konačno i u Katoličkoj crkvi na Drugom vatikanskom koncilu, gdje se u deklaraciji Nostra aetate kaže da i druge religije odražavaju Boga.
07.11.2011. (20:32)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
gjuro
hvala na odgovoru... nisam neko vrijeme zavirivao ovdje... ne slazem se s idejom da je ideja o superiornosti vlastitog misljenja religijskog sustava ista kao i ideja o superiornosti vlastitog misljenja na drugim podrucjima ljudskog misljenja i djelovanja... naime, neki ljudi vjeruju da pokojnike treba zakopati, drugi da ih treba spaliti, treci da ih treba ostaviti lesinarima... no, nista u tim vjerovanjima ne iskljucuje istinitost ovih drugih postupaka, nego ljudi obicaje onih drugih odbijaju s tek 'ne bih ja tako'... kad se covjek malo odmakne od tih obicaja, lako moze shvatiti da je sama tehnologija odlaganja/unistenja tijela pokojnika moze biti bilo kakva a ono sto je vazno je to da postoji ritualni trenutak oprostaja s bliznjima u okviru tih ritualnih postupaka... s druge strane, sve religije svijeta su vrlo iskljucive, neprijateljske su prema drugim vjerama i njezinim pripadnicima kojima jamce vjecne kaze u paklu (svaka u svojoj verziji pakla) i cak u vjerskim tekstovima cesto sadrze upute da pripadnike drugih religija treba jos na ovome svijetu bez milosti pobiti do zadnjega... stovise, uvijek sebi pripisuju 'ispravnost', 'jedinu istinu'... no, za razliku tehnologije odlaganja pokojnih tijela, koja je ovosvjetska, religijska prica - i ako je istinita uopce - moze biti istinita *samo jedna*... a sve vjere za sebe tvrde da su istinite i da su one druge lazne... a vjere nemaju dobroga argumenta za dokazati da su one druge vjere lazne... a u tvrdnjama koje koriste pripadnici svih vjera se mogu vidjeti sasvim jednaki (s drugim detaljima) nacini argumentiranja i objasnjavanja zasto je 'nasa' vjera dobra i ispravna a druge ne, no kako se s druge strane mogu ciuti jednako tako ne/vrijedni argumenti, doista ne vidim da tim argumentima ima smisla vjerovati... iz svega toga tek vidim, na slican nacin kao kod tehnologije odlaganja pokojnih tijela, da ni ovdje pojedinacna vjerovanja nisu vazna/istinita, no to me vodi tek na zakljucak - buduci da istina moze postojati samo na jedan nacin - da vjerske razlike pokrivaju nevazne detalje, a da iza svega stoji nekakav bog, ali koji nije u skladu s detaljima ijedne religije... to je bio smisao moga pitanja, i rado bih na to cuo odgovor. hvala.
18.11.2011. (23:16)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Pa, čini mi se da bi mišljenja ljudi mogli podijeliti na partikularna i generalna. Partikularna su ona za koja čovjek ne predviđa radikalne posljedice, već su više stvar ukusa, dok su generalna ona kojim čovjek pridaje bitno značenja.Tvoj primjer o odlaganju tijela bi svrstao u partikularno, jer npr. i unutar iste religije ima različitih legitimnih načina odlaganja tijela. Npr. u kršćanstvu nije toliko bitno da li se tijelo pokopa ili kremira. Ili, organi se mogu darivati ali i ne moraju. Dakle, to bi bila mišljenja oko kojih se ne propisuju drastične posljedice. No, nije tako s mišljenjem da li treba činiti dobro ili ne, pa bi rekao da je to generalno mišljenje, koje je sudbonosno. No, takvih mišljenja nalazim i van religije. Npr. u umjetnosti neki impresionisti odbacuju realizam kao nešto neumjetničko. Ili, u glazbi metalci odbacuju house i kažu da to nije glazba. Ili, u filozofiji, egzistencijalisti odbacuju metode zaključivanja koje su bile temeljne u skolastici, te često imaju čitav životni nazor koji je posve drukčiji od onog u skolastici. Dakle, i u tim primjerima jedni drže da su ovi drugi lažni i sebi pripisuju jedinu i konačnu istinu.
Teško bi iz različitosti mišljenja zaključio da nijedno nije točno i da je istina nešto što još nije izrečeno. To bi nas vodilo tome da negiramo svaku mogućnost spoznaje, a onda i takva tvrdnja nema smisla jer je i to jedna spoznaja. Naime, o mnogim su činjenicama postojala različita mišljenja, a jedno se pokazalo točnim. Npr. o tome da li svemir ima početak, ili kako je nastao život, ili zašto su izumrli dinosauri. Na svakom mišljenju je da razumski dokaže svoju utemeljenost, a tako i religijskom mišljenju.
20.11.2011. (17:51)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
gjuro
hm, kako da gledam tvrdnje katolika (ili bilo koje druge vjere, na kraju krajeva) da su oni jedina prava religija a sve ostale da su lazne ili iskrivljene... tu ne postoji sloboda izbora, stvari su tocno takve kakvima ih propovijeda crkva, nije li tako - crkva ne dopusta druge istine osim svoje, i vjernici to slusaju i slijede... ne radi se tu o razlicitosti misljenja, o kojem se moze razgovarati... ili?
21.11.2011. (00:12)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Mislim da nije. Nisam ovdje uopće ulazio u točnost ili iskrivljenost neke vjere, niti isticao potrebu da se išta dogmatski prihvaća, već sam čisto diskutirao o dijalektici superiornosti i relativizma. Zanimljiva mi je bila tema i diskusija koju si potakao, a takvi su moji zaključci. Nije nužno da se složimo.
22.11.2011. (15:06)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ada
Responderu,koja je razlika između ateizma i agnosticizma?Ateizam niječe Boga,a teizam ga potvrđuje .Jel agnostik u procijepu između tva dava stava ili su agnosticizam i ateizam sinonimi? Living...
05.07.2009. (12:33) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
Agnosticizam je negiranje mogućnosti znanja o postojanju Boga, dok je ateizam izričita tvrdnja da Bog ne postoji. S teističke perspektive to jesu sinonimi (ili se može, kao u ovom tekstu, reći da je agnosticizam uz nihilizam podvrsta ateizma), budući da oba stava dovode do negativnog odgovora na pitanje kod iskonskom temelju svijeta.
05.07.2009. (14:56) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ada
Hvala na preciznom odgovoru. Living...
06.07.2009. (08:55) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Neidree
Ne znam tko si, ali ti zahvaljujem. Tvoj blog mi je jako pomogao u pisanju rada. A i u nekim osobnim dvojbama. :)
20.02.2010. (21:01) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
gjuro
napokon netko tko zna i tko voli raspravljati o vjeri... u vezi rasprave o odnosu ateista i vjernika, meni se cini da se uopce ne radi o suprotstavljanju misljenja vjernika i ateista, nego o suprotstavljanju misljenja medju vjernicima... naime, na svijetu postoje stotine vjera (negdje sam nasao i podatak o 1300 razlicitih vjera)...
ne radi se tu sada o gotovo sustavnoj spremnosti (najcesce zapisanoj u odgovarajucim svetim knjigama) da se pripadnicima svih 'drukcijih' iskopa oko i zapali kuca (jer oni 'citaju krive knjige', 'vjeruju krivo', 'mole se krivom bogu'...) - hajmo reci da se to ne desava osim kad nesto krene po zlu...
mene zanima sto je temelj vjerovanju da je 'nasa' vjera ispravnija (zapravo - jedina istinita) od vjera drugih naroda i crkava (kad je svima poznato i jasno da to za sebe misle i pripadnici svih ostalih vjera i da su jednako spremni ponuditi na stotine ili tisuce 'dokaza' kako je to bas tako)...
eto, to me zanima, a autor clanaka koje sam vidio na ovome blogu sigurno zna srociti dobar odgovor o onome sto me zanima...
hvala, pozdrav, gjuro
01.11.2011. (00:51) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
Hvala na pitanju Gjuro. Mislim da to o superiornosti jednog sustava mišljenja nad drugim nije karakteristično samo za religije i polje vjerovanja. Isto je i u filozofijskim sustavima, pa npr. u ekonomskim i pravnim sustavima, pa i medicinskim sustavima, itd. Svaki sustav teži ka sustavnom objašnjenju pojave kojom se bavi i logično da sebe smatra najbližim stvarnosti. Tako i vjernik ne bi vjerovao u nešto da ne misli da to u što vjeruje najbolje tumači svijet. No, pokazuje se uistinu da u praktički svim područjima najbolji uvid u stvarnost daje uvažavanje elemenata razvijenih u drugim sustavima mišljenja, ili barem uvažavanje potreba koje su dovele do drugih sustava mišljenja. To shvaćanje polako izbija u prvi plan u svim sustavima, pa tako konačno i u Katoličkoj crkvi na Drugom vatikanskom koncilu, gdje se u deklaraciji Nostra aetate kaže da i druge religije odražavaju Boga.
07.11.2011. (20:32) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
gjuro
hvala na odgovoru... nisam neko vrijeme zavirivao ovdje... ne slazem se s idejom da je ideja o superiornosti vlastitog misljenja religijskog sustava ista kao i ideja o superiornosti vlastitog misljenja na drugim podrucjima ljudskog misljenja i djelovanja... naime, neki ljudi vjeruju da pokojnike treba zakopati, drugi da ih treba spaliti, treci da ih treba ostaviti lesinarima... no, nista u tim vjerovanjima ne iskljucuje istinitost ovih drugih postupaka, nego ljudi obicaje onih drugih odbijaju s tek 'ne bih ja tako'... kad se covjek malo odmakne od tih obicaja, lako moze shvatiti da je sama tehnologija odlaganja/unistenja tijela pokojnika moze biti bilo kakva a ono sto je vazno je to da postoji ritualni trenutak oprostaja s bliznjima u okviru tih ritualnih postupaka... s druge strane, sve religije svijeta su vrlo iskljucive, neprijateljske su prema drugim vjerama i njezinim pripadnicima kojima jamce vjecne kaze u paklu (svaka u svojoj verziji pakla) i cak u vjerskim tekstovima cesto sadrze upute da pripadnike drugih religija treba jos na ovome svijetu bez milosti pobiti do zadnjega... stovise, uvijek sebi pripisuju 'ispravnost', 'jedinu istinu'... no, za razliku tehnologije odlaganja pokojnih tijela, koja je ovosvjetska, religijska prica - i ako je istinita uopce - moze biti istinita *samo jedna*... a sve vjere za sebe tvrde da su istinite i da su one druge lazne... a vjere nemaju dobroga argumenta za dokazati da su one druge vjere lazne... a u tvrdnjama koje koriste pripadnici svih vjera se mogu vidjeti sasvim jednaki (s drugim detaljima) nacini argumentiranja i objasnjavanja zasto je 'nasa' vjera dobra i ispravna a druge ne, no kako se s druge strane mogu ciuti jednako tako ne/vrijedni argumenti, doista ne vidim da tim argumentima ima smisla vjerovati... iz svega toga tek vidim, na slican nacin kao kod tehnologije odlaganja pokojnih tijela, da ni ovdje pojedinacna vjerovanja nisu vazna/istinita, no to me vodi tek na zakljucak - buduci da istina moze postojati samo na jedan nacin - da vjerske razlike pokrivaju nevazne detalje, a da iza svega stoji nekakav bog, ali koji nije u skladu s detaljima ijedne religije... to je bio smisao moga pitanja, i rado bih na to cuo odgovor. hvala.
18.11.2011. (23:16) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
Pa, čini mi se da bi mišljenja ljudi mogli podijeliti na partikularna i generalna. Partikularna su ona za koja čovjek ne predviđa radikalne posljedice, već su više stvar ukusa, dok su generalna ona kojim čovjek pridaje bitno značenja.Tvoj primjer o odlaganju tijela bi svrstao u partikularno, jer npr. i unutar iste religije ima različitih legitimnih načina odlaganja tijela. Npr. u kršćanstvu nije toliko bitno da li se tijelo pokopa ili kremira. Ili, organi se mogu darivati ali i ne moraju. Dakle, to bi bila mišljenja oko kojih se ne propisuju drastične posljedice. No, nije tako s mišljenjem da li treba činiti dobro ili ne, pa bi rekao da je to generalno mišljenje, koje je sudbonosno. No, takvih mišljenja nalazim i van religije. Npr. u umjetnosti neki impresionisti odbacuju realizam kao nešto neumjetničko. Ili, u glazbi metalci odbacuju house i kažu da to nije glazba. Ili, u filozofiji, egzistencijalisti odbacuju metode zaključivanja koje su bile temeljne u skolastici, te često imaju čitav životni nazor koji je posve drukčiji od onog u skolastici. Dakle, i u tim primjerima jedni drže da su ovi drugi lažni i sebi pripisuju jedinu i konačnu istinu.
Teško bi iz različitosti mišljenja zaključio da nijedno nije točno i da je istina nešto što još nije izrečeno. To bi nas vodilo tome da negiramo svaku mogućnost spoznaje, a onda i takva tvrdnja nema smisla jer je i to jedna spoznaja. Naime, o mnogim su činjenicama postojala različita mišljenja, a jedno se pokazalo točnim. Npr. o tome da li svemir ima početak, ili kako je nastao život, ili zašto su izumrli dinosauri. Na svakom mišljenju je da razumski dokaže svoju utemeljenost, a tako i religijskom mišljenju.
20.11.2011. (17:51) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
gjuro
hm, kako da gledam tvrdnje katolika (ili bilo koje druge vjere, na kraju krajeva) da su oni jedina prava religija a sve ostale da su lazne ili iskrivljene... tu ne postoji sloboda izbora, stvari su tocno takve kakvima ih propovijeda crkva, nije li tako - crkva ne dopusta druge istine osim svoje, i vjernici to slusaju i slijede... ne radi se tu o razlicitosti misljenja, o kojem se moze razgovarati... ili?
21.11.2011. (00:12) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Responder
Mislim da nije. Nisam ovdje uopće ulazio u točnost ili iskrivljenost neke vjere, niti isticao potrebu da se išta dogmatski prihvaća, već sam čisto diskutirao o dijalektici superiornosti i relativizma. Zanimljiva mi je bila tema i diskusija koju si potakao, a takvi su moji zaključci. Nije nužno da se složimo.
22.11.2011. (15:06) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...