Tebi i svima koje voliš... od sveg srca SRETAN USKRS! :)
03.04.2010. (22:43)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
mačak
Smrič (smrika)
Za čitavu Miljevačku visoravan smrič (smreka) je sasvim karakteristična biljka. Tvrd je, s malo zahtjeva, oštar, uporan i ustrajan - izvrsna slika našega čovjeka, žilavog Miljevčanca. Stoga nije loše da se sa smričem (smrekom) malo bolje upoznamo.
Ista vrsta smriča, koja raste na Miljevcima, rasprostranjena je uz obale Sredozemnog mora, te u Iranu i predjelima oko Kavkaza. Ponegdje se udomaćio i nešto dalje od morske obale, kao što je to slučaj upravo ovdje u nas.
Znanstveno mu je latinsko ime Juniperus oxycedrus, a narodnih imena ima mnogo. Najčešća su: smrič, smriča, smreka, borovica, primorska kleka, ili fenja.
U nas je smrič visok 1-2 m, no u najpovoljnijim uvjetima znade narasti i do 14 m. Zelen je zimi i ljeti, dobro podnosi vjetar i mraz, jednako također vrućinu i sušu.
Plod mu sazrijeva vrlo sporo. Otkad se zametne dok ne sazori potrebno je oko dvije godine. Redovito su u plodu po tri sjemenke. Plodovi se koriste u najrazličitije svrhe, posebno u pučkom liječenju te za pripremanje mnogih vrsta napitaka i žestokih pića. Kod nas je na glasu rakija klekovača.
Na smričevim granama ponekad izraste mali grmić, smričeva imelica (Arceuthobium oxycedri), koja tu živi kao parazit i koristi smričeve životne sokove.
Osim ovoga našeg smriča na svijetu ima još oko 60 drugih srodnih vrsta. Sve te vrste rastu samo na sjevernoj polovini zemaljske kugle. Neke su sasvim niska rasta, a neke dosegnu visinu preko 30 m. Kod nekih je lišće oštro, a kod drugih meko kao u čempresa.
U našem Primorju uz obale Jadranskog mora raste smrič s oštrim dugim listovima i velikim jestivim plodovima a zove se pukija (Juniperus macrccarpa). U južnim dijelovima našeg Primorja raste smrič s mekim sitnim listićima pod nazivom gluvač (Juniperus phoenicea - fenički smrič).
Na većim visinama po našim planinama rastu dvije polegle vrste: klečica ili patuljasta kleka (Juniperus nana) isomina (Juniperus sabina). Klečica ima oštre listove, a plodovi su joj kad sazore modri. U somine su meki listovi i tamni plodovi. Obje vrste se pružaju uz samo tlo te čine jastuke od preko desetak četvornih metara.
Najveću površinu rasprostranjenosti ima obična kleka (Juniperus communis) koja raste po kontinentalnim predjelima cijele sjeverne zemljine polukugle: na sjeveru Afrike, po Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Ne dolazi nigdje blizu mora niti na visinama iznad 1600 m. Plod je u doba sazrijevanja modrikastocrne boje.
Sve te i ostale srodne vrste po svijetu vrlo obilno se koriste za najrazličitije svrhe kao što je dobivanje vrlo kvalitetnih eteričnih ulja, lijekova i alkohola. U najvećoj cijeni je liker gin (džin). Taj naziv je skraćenica od talijanske riječi «ginepro« (džinepro) - smrič.
26.04.2011. (22:36)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
www.miljevcimojidragi.de
Ovce i prominski čobani!
Proljetno vrime i sve se zeleni i nema više one studeni kad vitar hladni duva i čobanima se lice zarumeni prominski Sany svoje stado čuva.
Ni Nečmenjanka mlada ne može bez stada u Prominu došla iz grada lipo joj i nikad se ne jada.
A crna kraljica blogerka nekad gradska frajerka vratila se Promini iz daleka čekala i sritno dočeka da poput prominske vile pomuze ovce i crne i bile.
21.04.2012. (06:07)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
www.miljevcimojidragi.de
Ovo iznad je uređeno uz fotografije i može se viditi na web stranici pod kojom je komentar i poslan a nezavisnoj o hrvatskom blogu! Hvala na pozornosti!
21.04.2012. (06:08)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
www.miljevcimojidragi.de
Magarad u Promini!
Dok on sebi para bira ona neće da je dira moli ga u punom điru da je pusti još u miru.
Dok se nogom u njeg rita a on želi i ne pita pa je goni sve do zida bez isprike i bez stida sve do đavla nek se vine ki karakter od Promine.
Pisma je uz odgovarajuću fotografiju za viditi na web stranici pod kojom je komentar poslan! Hvala na pozornosti!
28.04.2012. (11:23)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
svetaobitelj
Pozdravljam posjetu Promina blogu! I lijepa slika Krke.
20.09.2008. (12:42) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
potravlje moje
aj, počni, nemoj se sramit...
06.01.2009. (18:26) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
gorušica
izbuši ti rupu na "svetom"oblaku a nemoj veliku kao u svojoj glavi......
07.03.2009. (01:06) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
donin svijet
Tebi i svima koje voliš... od sveg srca SRETAN USKRS! :)
03.04.2010. (22:43) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
mačak
Smrič (smrika)
Za čitavu Miljevačku visoravan smrič (smreka) je sasvim karakteristična biljka. Tvrd je, s malo zahtjeva, oštar, uporan i ustrajan - izvrsna slika našega čovjeka, žilavog Miljevčanca. Stoga nije loše da se sa smričem (smrekom) malo bolje upoznamo.
Ista vrsta smriča, koja raste na Miljevcima, rasprostranjena je uz obale Sredozemnog mora, te u Iranu i predjelima oko Kavkaza. Ponegdje se udomaćio i nešto dalje od morske obale, kao što je to slučaj upravo ovdje u nas.
Znanstveno mu je latinsko ime Juniperus oxycedrus, a narodnih imena ima mnogo. Najčešća su: smrič, smriča, smreka, borovica, primorska kleka, ili fenja.
U nas je smrič visok 1-2 m, no u najpovoljnijim uvjetima znade narasti i do 14 m. Zelen je zimi i ljeti, dobro podnosi vjetar i mraz, jednako također vrućinu i sušu.
Plod mu sazrijeva vrlo sporo. Otkad se zametne dok ne sazori potrebno je oko dvije godine. Redovito su u plodu po tri sjemenke. Plodovi se koriste u najrazličitije svrhe, posebno u pučkom liječenju te za pripremanje mnogih vrsta napitaka i žestokih pića. Kod nas je na glasu rakija klekovača.
Na smričevim granama ponekad izraste mali grmić, smričeva imelica (Arceuthobium oxycedri), koja tu živi kao parazit i koristi smričeve životne sokove.
Osim ovoga našeg smriča na svijetu ima još oko 60 drugih srodnih vrsta. Sve te vrste rastu samo na sjevernoj polovini zemaljske kugle. Neke su sasvim niska rasta, a neke dosegnu visinu preko 30 m. Kod nekih je lišće oštro, a kod drugih meko kao u čempresa.
U našem Primorju uz obale Jadranskog mora raste smrič s oštrim dugim listovima i velikim jestivim plodovima a zove se pukija (Juniperus macrccarpa). U južnim dijelovima našeg Primorja raste smrič s mekim sitnim listićima pod nazivom gluvač (Juniperus phoenicea - fenički smrič).
Na većim visinama po našim planinama rastu dvije polegle vrste: klečica ili patuljasta kleka (Juniperus nana) isomina (Juniperus sabina). Klečica ima oštre listove, a plodovi su joj kad sazore modri. U somine su meki listovi i tamni plodovi. Obje vrste se pružaju uz samo tlo te čine jastuke od preko desetak četvornih metara.
Najveću površinu rasprostranjenosti ima obična kleka (Juniperus communis) koja raste po kontinentalnim predjelima cijele sjeverne zemljine polukugle: na sjeveru Afrike, po Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Ne dolazi nigdje blizu mora niti na visinama iznad 1600 m. Plod je u doba sazrijevanja modrikastocrne boje.
Sve te i ostale srodne vrste po svijetu vrlo obilno se koriste za najrazličitije svrhe kao što je dobivanje vrlo kvalitetnih eteričnih ulja, lijekova i alkohola. U najvećoj cijeni je liker gin (džin). Taj naziv je skraćenica od talijanske riječi «ginepro« (džinepro) - smrič.
26.04.2011. (22:36) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
www.miljevcimojidragi.de
Ovce i prominski čobani!
Proljetno vrime i sve se zeleni
i nema više one studeni
kad vitar hladni duva
i čobanima se lice zarumeni
prominski Sany svoje stado čuva.
Ni Nečmenjanka mlada
ne može bez stada
u Prominu došla iz grada
lipo joj i nikad se ne jada.
A crna kraljica blogerka
nekad gradska frajerka
vratila se Promini iz daleka
čekala i sritno dočeka
da poput prominske vile
pomuze ovce i crne i bile.
21.04.2012. (06:07) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
www.miljevcimojidragi.de
Ovo iznad je uređeno uz fotografije i može se viditi na web stranici pod kojom je komentar i poslan a nezavisnoj o hrvatskom blogu!
Hvala na pozornosti!
21.04.2012. (06:08) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
www.miljevcimojidragi.de
Magarad u Promini!
Dok on sebi para bira
ona neće da je dira
moli ga u punom điru
da je pusti još u miru.
Dok se nogom u njeg rita
a on želi i ne pita
pa je goni sve do zida
bez isprike i bez stida
sve do đavla nek se vine
ki karakter od Promine.
Pisma je uz odgovarajuću fotografiju za viditi na web stranici pod kojom je komentar poslan!
Hvala na pozornosti!
28.04.2012. (11:23) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...