Čini mi se da je vrijednost ovoga Stitchova tekstića ponajviše u pobrojanim hrvatskim inačicama snijega. Teza koju razgovijetno artikulira u prve tri rečenice pada mu u vodu već u četvrtoj. (Iako, i to ovisi kako se gleda: sinkronijski? dijakronijski? - ne uspijevam, nažalost, izbjeći to dSSRovo opće mjesto lingvistike, makar se sinkronija ovdje možda može pretpostaviti.) Nadalje, izričući činjenicu da je eskimski jezik polisintetičan Stitch kao da izriče implicitan vrijednosni sud. Što? Zbog prirode toga i takvoga jezika njegovi su leksemi manje vrijedni od naših što ponajvećma imaju isti korijen (snijeg, snježina, susnježica, snežak, snježenica...) pa nisu nastali bit' će jednostavnim naslanjanjem imenica i pridjeva jednih na druge? U krajnoj konzekvenci to valjda svjedoči o našoj življoj jezičnoj kreaciji. Oho! Mislim jesmo mi Hrvati super i sve to ali sad baš da smo taaaak super, ne znam. Stitch kao da želi reći: njima je snijeg u svakodnevici puno važniji nego nama ali nemaju baš tak puno više leksema kojima ga opisuju, a i jezik im se drugačije ponaša, u svakom je slučaju naš tata jači od njihovog, ili je barem policajac. Tekst bi bio vredniji i ljepši da je autoru intencija bila naprosto predstaviti neospornu živost ovih hrvatskih izraza. Usporedba s eskimskim nekako je nepotrebna ili čak, što ja znam, jalna?(Ne samo zato da bismo očuvali vlastitu baštinu. Nego i da nam razni stručnjaci u oholoj težnji za afirmacijom ne bi štošta podvaljivali.) Ne znam tko se njemu ovim primjerom htio afirmirati, i u kome to točno smislu, ali svaki put kada sam se sama susretala s podatkom kako Eskimi imaju puno izraza za razne vrste snijega, to je bilo isključivo u svrhu afirmacije tvrdnje da leksemi za pojam bujaju ponajprije ovisno o tome koliko je ljudima neki pojam bitan za osiguravanje egzistencije. Uostalom, sam kaže da smo mi većinu naših zgodnih riječi dakako, zaboravili. Možda onda naš tata ipak nije policajac?
15.12.2007. (20:17)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
jedanput sam na radiju slušala koliko riječi imamo za popodnevni odmor i spavanje. Trajalo je u nedogled. Vrlo zgodnih izraza: Trenuti; sklopiti oči; ubiti oko itd, itd
16.12.2007. (20:27)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
vjetrasta
Čini mi se da je vrijednost ovoga Stitchova tekstića ponajviše u pobrojanim hrvatskim inačicama snijega.
Teza koju razgovijetno artikulira u prve tri rečenice pada mu u vodu već u četvrtoj. (Iako, i to ovisi kako se gleda: sinkronijski? dijakronijski? - ne uspijevam, nažalost, izbjeći to dSSRovo opće mjesto lingvistike, makar se sinkronija ovdje možda može pretpostaviti.) Nadalje, izričući činjenicu da je eskimski jezik polisintetičan Stitch kao da izriče implicitan vrijednosni sud. Što? Zbog prirode toga i takvoga jezika njegovi su leksemi manje vrijedni od naših što ponajvećma imaju isti korijen (snijeg, snježina, susnježica, snežak, snježenica...) pa nisu nastali bit' će jednostavnim naslanjanjem imenica i pridjeva jednih na druge? U krajnoj konzekvenci to valjda svjedoči o našoj življoj jezičnoj kreaciji. Oho! Mislim jesmo mi Hrvati super i sve to ali sad baš da smo taaaak super, ne znam. Stitch kao da želi reći: njima je snijeg u svakodnevici puno važniji nego nama ali nemaju baš tak puno više leksema kojima ga opisuju, a i jezik im se drugačije ponaša, u svakom je slučaju naš tata jači od njihovog, ili je barem policajac.
Tekst bi bio vredniji i ljepši da je autoru intencija bila naprosto predstaviti neospornu živost ovih hrvatskih izraza. Usporedba s eskimskim nekako je nepotrebna ili čak, što ja znam, jalna?(Ne samo zato da bismo očuvali vlastitu baštinu. Nego i da nam razni stručnjaci u oholoj težnji za afirmacijom ne bi štošta podvaljivali.) Ne znam tko se njemu ovim primjerom htio afirmirati, i u kome to točno smislu, ali svaki put kada sam se sama susretala s podatkom kako Eskimi imaju puno izraza za razne vrste snijega, to je bilo isključivo u svrhu afirmacije tvrdnje da leksemi za pojam bujaju ponajprije ovisno o tome koliko je ljudima neki pojam bitan za osiguravanje egzistencije.
Uostalom, sam kaže da smo mi većinu naših zgodnih riječi dakako, zaboravili. Možda onda naš tata ipak nije policajac?
15.12.2007. (20:17) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
odmak
jedanput sam na radiju slušala koliko riječi imamo za popodnevni odmor i spavanje. Trajalo je u nedogled. Vrlo zgodnih izraza: Trenuti; sklopiti oči; ubiti oko itd, itd
16.12.2007. (20:27) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...