Komentari

delphina.blog.hr

Dodaj komentar (14)

Marketing

  • dalmacija moja inspiracij

    zivot ide dalje...misli se vracaju...dalmacija moja inspiracija

    avatar

    06.12.2007. (10:19)    -   -   -   -  

  • slatko grko

    Danas mi ne treba vele da se rasplačem pa sam evo i tvoj post pročitala plačući, ne ponovilo se a najvažnije da se nikad ne zaboravi.

    avatar

    06.12.2007. (10:49)    -   -   -   -  

  • D e l p h i n a

    @dalmacija: tako je, posebno u ovakve dane...
    @slatko grko: uf, i ja sam pisala a oci pune suza...
    @Suziiii: i mi smo isli autom iz Mokosice, a starci nabili burse okolo mene i brata da nas ne pogode s Golubovog kamena...

    avatar

    06.12.2007. (12:20)    -   -   -   -  

  • tigastibobi

    Lipo si ovo napisala , nikad se neponovilo..!

    avatar

    06.12.2007. (12:33)    -   -   -   -  

  • D e l p h i n a

    @tigastibobi: hvala... :) tako je, neponovilo se!

    avatar

    06.12.2007. (13:36)    -   -   -   -  

  • andrulina

    Iako si mi ovu priču već ispričala uspjela si mi suze na oči natjerat... Lastovo je kao i uvijek bilo izolirano od svega tako da nismo osjetili skoro ništa, tu i tamo koja blokada, jedna opća opasnost koju smo ja i mama uspjele prespavat i jedan vojnik kojeg smo skrivali u kući...

    avatar

    06.12.2007. (13:47)    -   -   -   -  

  • onenightstand

    ja isto nikad neću zaboraviti. Nas nisu lupali po Lapadu, ali se sjećam kako je Benić sumanuto vikao da Starog grada više nema i mislio sam da ću umrijeti...Pozdrav iz Zagreba

    avatar

    06.12.2007. (15:12)    -   -   -   -  

  • D e l p h i n a

    @andrulina: isto ko moji na Mljetu...nego, javi za tu kavu...vise...:)
    @nadrkanikuhar: uf, Benic ima dara za dramatizirat-znas kako je ovo ljeto izvjestavo kako gori sve oko Dubrovnika-da se mozemo samo molit, teska noc ispred nas...nije bilo lako, ali on je preuvelico 60 puta...pozdrav u Zagreb! :))

    avatar

    06.12.2007. (16:43)    -   -   -   -  

  • kvadar

    huh danas sjecanja najvise naviru....:((

    avatar

    06.12.2007. (18:13)    -   -   -   -  

  • brod u boci

    Nedavno sam napisao sličan komentar i za rušenje starog mosta u Mostaru, a vrijedi pogotovo i za tvoj grad - Kakav čovjek moraš biti da možeš ubijati Dubrovnik?????
    Kažu da je neuračunljiv!?
    pa...u jednu ruku imaju pravo. To nitko normalan ne može napraviti...

    avatar

    07.12.2007. (13:01)    -   -   -   -  

  • mihaelbudrovic

    Neću ništa posebno komentirat, samo ću navest kratki citat iz svog jučerašnjeg posta u kojem također opisujem taj nesretni 6.12.1991.g :
    - Dubrovčani su oskudijevali u hranu i piću, skriveni po skloništima i unutar gradskih zidina, živeći u brizi i strahu za svoje najbliže, rat je postao dio svakodnevnice i način na koji se živi. Uvjeti za život su bili nikakvi, ali Dubrovčanima je najgore bilo to što nisu mogli gledati vandalsko uništavanje povijesne jezgre, projektili su padali na sve ono što se stvaralo stoljećima, na sve ono što je simboliziralo SLOBODU Grada od njegovih početaka u 7. st., projektili su padali na Knežev Dvor, na palaču Sponzu, na Stradun na Katedralu, na Crkvu Dubrovačkog zaštitnika Svetog Vlaha, na staru Gradsku Luku, Orlandov stup i Onofrijeva česma su teško oštećeni, velika šteta nanesena je Gradskim Zidinama i Tvrđama,Revelinu, Sv. Ivanu, Bokaru, Lovrijencu i Minčeti, . Dubrovčani se i danas sa tisućama suzama sjećaju svake granate koja je pala na ovaj stari i slavni grad, što stoji ponoseći se svojom poviješću i svojom baštinom, slobodom, pravdom, o čemu svjedoče u kamen upisane riječi nad vratima tvrđave Svetog Lovrijenca: „Non bene pro toto libertas venditur auro“ –Sloboda se ne prodaje ni za sve blago svijeta.
    -Gdje ste vi bili tih dana, što ste vi osjećali tada, što danas osjećate, sa kakvim se uspomenama sjećate na ta vrjemena, napišite mi vaša razmišljanja i opišite vaše osjećaje, podijelite to sa svima, nek svi znaju i nek svi čuju, neka se istina o našoj povijesti i našim sudbinama i patnjama pišu u Hrvatskoj, a ne u Haagu ili Beogradu, Da SE NE ZABORAVI…………

    avatar

    07.12.2007. (15:20)    -   -   -   -  

  • Lindolina

    sa ovim postom si me natjerala da se prisjetim kako je bilo.... imala sam 12 god kad je sve počelo. sićam se kad su mi oca pozvali u vojsku. to mi je bilo.... ne mogu ti opisat taj osjećaj. al nasreću nije bio predugo u vojski.
    a tek uzbune u st-u. više sam se i navikla na te zračne uzbune. uvik smo bili spremni kad bi trebalo krenut u sklonište. al kad je došlo ono jutro... nikad neću zaboravit. to jutro sam se probudila zbog buke misleći da netko od susida popravlja nešto u svom stanu. kad ono nakon malo počela svirat opća opasnost. pogledam prema maminoj i tatinoj postelji, a njih nema. pogledam dolje postelju (tada sam spavala na krevet na kat), ne vidim ni brata. panika! plač! mislila sam da sam sama. kad ono moji uletili u sobu, izvukli brata iz postelje (skroz se pokrio i "prilipio" uza zid, zato ga nisam ni vidila), odlučnim tonom mi rekli da se oblačim, zgrabi torbu sa najnužnijim stvarima i trka. negdi od 6 ujutro (ako se dobro sićam) pa do otprilike podne, bili smo u skloništu. znam da je to ništa prema drugim gradovima koji su proživili strahote, al i to malo mi je bilo dovoljno da osjetim strah. to malo mi je bilo dovoljno da mi ostane u glavi, da pamtim cijeli život taj osjećaj.
    i kao što je slatko grlo napisala: ne ponovilo se i ono najvažnije, ne smije se nikad zaboravit!

    avatar

    07.12.2007. (20:07)    -   -   -   -  

  • D e l p h i n a

    @kvadar: ipak se lijepo sjetit, a ne zaboravit, jeli tako? :)
    @brod u boci: citala sam taj post, i slazem se s tobom u potpunosti...
    @mihaelbudrovic: sve smo rekli...
    @Lindolina: ja sam, kad se malo deblokiralo more oko Dubrovnika, napokon posla na Mljet...sjecam se, kupimo mi masline, i negdje u blizini tovar zareve, a mene to podsjeti na uzbune i stresem se...bas smo bili istrzani...

    avatar

    07.12.2007. (22:16)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...