i jedan i drugi termin su književno ispravni, te su se oba koristila i ranije s tim da se je od vremena kada je bila gorska župa koristio termin vrgorski i on je stariji, a vrgorački se koristi od početka prošlog stoljeća, dakle i prije NOB-a. bio sam u nedoumici i ja kada sam određivao naslov knjige, pa sam se posavjetovao s prof.antonijom galić, koja mi je rekla da su oba ispravna ali da je danas primjereniji i više u uporabi vrgoračka pa sam se na njen prijedlog odlučio za vrgoračku kroniku.
29.10.2007. (13:19)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ja sam od sve moguće prijeratne literature i arhivske građe na koju sam naiša samo jednom naiša na vrgoračka. Moguće da je toga bilo više, ali koliko zasad znam, samo jednom i tu u jednom putopisu.
29.10.2007. (16:24)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
B. VUKOSAV
Mali osvrt: u radu sam upotrebljavao 'vrgoračko/a/i' kao posvojni pridjev novijeg vremena. Također, u radu koristim izraz ''Matica Vrgorska'' kao toponim (dakle, 'vrgorska' je ovdje, kao i drugdje, u službi dijela naziva rječice, a ne toliko u službi posvojnog pridjeva). Također, moram priznati da nisam bio siguran koji pridjev koristiti, te sam se na koncu ipak odlučio za 'vrgorački/a/o', želeći time naglasiti da je riječ o područjima čije je administrativno središte Vrgorac (imajući više u vidu gramatiku nego toponomastiku). U svakom slučaju, pohvalio bih Vaš tekst koji ukazuje na jednu širu problematiku u Hrvatskoj. Mišljenja sam da bi trebalo izraditi jedan opsežniji toponomastički atlas kojim bi stručnjaci (toponomastičari, povjesničari i geografi) konačno odredili službeno nazivlje (pridjeve, nazive za stanovnike,itd.) za sva područja u Hrvatskoj. Na taj način bi se konačno utvrdili i izrazi koji bi se koristili u znanstvenim radovima i, općenito, u izradi karata, monografijama i slično. Naravno da bi pritom bilo nužno uzeti u obzir tradiciju (kako lokalni žitelji nazivaju određeno područje) kao jedno od najbitnijih polazišta. Pozdrav!
21.11.2007. (10:54)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Slažem se potpuno sa vašim drugim pasusom. I zalažem se da se koristi oblik koji koriste izvorni govornici, a to je ipak oduvijek bio -vrgorski. Vrgorački je ipak novijeg postanka, i iako je ispravan, meni je -vrgorski ipak bolje. Hvala na komentaru.
22.11.2007. (09:44)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
vrgoračka kronika
i jedan i drugi termin su književno ispravni, te su se oba koristila i ranije s tim da se je od vremena kada je bila gorska župa koristio termin vrgorski i on je stariji, a vrgorački se koristi od početka prošlog stoljeća, dakle i prije NOB-a. bio sam u nedoumici i ja kada sam određivao naslov knjige, pa sam se posavjetovao s prof.antonijom galić, koja mi je rekla da su oba ispravna ali da je danas primjereniji i više u uporabi vrgoračka pa sam se na njen prijedlog odlučio za vrgoračku kroniku.
29.10.2007. (13:19) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Vrgorčanin
Ja sam od sve moguće prijeratne literature i arhivske građe na koju sam naiša samo jednom naiša na vrgoračka. Moguće da je toga bilo više, ali koliko zasad znam, samo jednom i tu u jednom putopisu.
29.10.2007. (16:24) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
B. VUKOSAV
Mali osvrt: u radu sam upotrebljavao 'vrgoračko/a/i' kao posvojni pridjev novijeg vremena. Također, u radu koristim izraz ''Matica Vrgorska'' kao toponim (dakle, 'vrgorska' je ovdje, kao i drugdje, u službi dijela naziva rječice, a ne toliko u službi posvojnog pridjeva).
Također, moram priznati da nisam bio siguran koji pridjev koristiti, te sam se na koncu ipak odlučio za 'vrgorački/a/o', želeći time naglasiti da je riječ o područjima čije je administrativno središte Vrgorac (imajući više u vidu gramatiku nego toponomastiku).
U svakom slučaju, pohvalio bih Vaš tekst koji ukazuje na jednu širu problematiku u Hrvatskoj. Mišljenja sam da bi trebalo izraditi jedan opsežniji toponomastički atlas kojim bi stručnjaci (toponomastičari, povjesničari i geografi) konačno odredili službeno nazivlje (pridjeve, nazive za stanovnike,itd.) za sva područja u Hrvatskoj. Na taj način bi se konačno utvrdili i izrazi koji bi se koristili u znanstvenim radovima i, općenito, u izradi karata, monografijama i slično. Naravno da bi pritom bilo nužno uzeti u obzir tradiciju (kako lokalni žitelji nazivaju određeno područje) kao jedno od najbitnijih polazišta.
Pozdrav!
21.11.2007. (10:54) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Vrgorčanin
Slažem se potpuno sa vašim drugim pasusom. I zalažem se da se koristi oblik koji koriste izvorni govornici, a to je ipak oduvijek bio -vrgorski. Vrgorački je ipak novijeg postanka, i iako je ispravan, meni je -vrgorski ipak bolje. Hvala na komentaru.
22.11.2007. (09:44) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...