Bilo je nekoliko Sorkočevića, Luka otac (1734-1789), Antun, sin mu (1775-1841), a u obitelj je bila priženjena i Elena Pucić-Sorkočević, rođena Ranjina (1784-1865), pa ne znamo na kojega se od njih autorica ovog zvonkog haikua, zapravo, «naslonila». Vjerojatno je to najstariji i najpoznatiji među njima – Luka Sorkočević. Međutim, kako nije ovdje riječ o povijesti, nego o filigranski dotjeranom pjesničkom dragulju, Sorkočević je izraz, metafora za glazbeni događaj, koji je, evo, poput kakvog čuda, u sjećanje zanesene pjesničke duše pretočio «voljeni guslač na podiju / iz mladosti», to jest, sudeći po ilustraciji, vrhunski naš violinist Tonko Ninić – čarolijom zvukovlja svoje neodoljive violine iz snova.
09.06.2007. (05:08)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Dor
Bilo je nekoliko Sorkočevića, Luka otac (1734-1789), Antun, sin mu (1775-1841), a u obitelj je bila priženjena i Elena Pucić-Sorkočević, rođena Ranjina (1784-1865), pa ne znamo na kojega se od njih autorica ovog zvonkog haikua, zapravo, «naslonila». Vjerojatno je to najstariji i najpoznatiji među njima – Luka Sorkočević. Međutim, kako nije ovdje riječ o povijesti, nego o filigranski dotjeranom pjesničkom dragulju, Sorkočević je izraz, metafora za glazbeni događaj, koji je, evo, poput kakvog čuda, u sjećanje zanesene pjesničke duše pretočio «voljeni guslač na podiju / iz mladosti», to jest, sudeći po ilustraciji, vrhunski naš violinist Tonko Ninić – čarolijom zvukovlja svoje neodoljive violine iz snova.
09.06.2007. (05:08) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...