Na forumu je na redu Ishmael, pa evo i ovdje jedan mali doprinos toj raspravi. Uz temeljno slaganje da usredotočenost na isključivo ''visoke kulture'' kao primarni oblik čovječnosti suviše sužava pogled i stoga daje nerealnu sliku čovještva, postoji i jedno temeljno neslaganje u Sloterdijkovoj i Quinnovoj verziji ''opće povijesti čovječanstva''. Naime Sloterdijk već u ranim ''hordama'' vidi tendenciju izdvajanja čovjeka iz prirode, onaj princip individuacije koji će stvarati najprije male ljudske horde-otoke u Prirodi, potom države-otoke, a na kraju (jer smo, čini se, baš mi oni Nietzscheovi ''posljednji ljudi'') i pojedince-otoke: danas, u izoliranosti velegradskih stanova, svaki čovjek jest otok. Quinn, s druge strane, vjeruje da su ljudske ''horde'' bile jednako malo izdvojene iz prirode koliko i bilo koje druge životinjske skupine. Uz ključni dokaz - opstale su. Može li se isti dokaz pružiti i za civilizacije, ili je četiri pet tisuća godina doista prekratko vrijeme za takvu evolucijsku procjenu? Quinn smatra da je pozivanje na dosadašnji uspjeh civilizacije usporedivo s onim vicem u kojem čovjek pada s desetog kata pa negdje oko trećega optimistično pomisli: ''Do sad je sve u redu.''
15.05.2007. (10:04)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ovaj je blog sa stajališta humanističkog svjetonazora sigurno jedan od najvrednijih blogova u hrvatskoj blogosferi. Počašćeni smo dopuštenjem da ovaj blog na obnovljenom prvom hrvatskom humanističkom portalu linkamo među Blogove Humanitas i tako ga preporučimo svim privrženicima i prijateljima humanističkih ideala i vrijednosti.
17.05.2007. (13:38)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
''Visoka kultura'' u smislu odvajanja ljudi od prirode, dakle gradovi, specializacija poslova, uzgojena (a ne prikupljena) hrana, zajedno sa svim tim golemi spomenici ljudske moći nad prirodom...
02.06.2007. (15:01)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Jedino novo što se dogodilo je to da je čovjek postao individulac, to dragovoljno. Nasuprot vrijednostima zaštite i opstojnosti plemena, umjesto da dijeli radosti i tuge, on to kompenzira svjetlucavim automobilom i mobitelom. Fenomen nije tko zna koliko tisuća godina povijesti horde, svaka ptica svome jatu leti. Fenomen je ono što je čovjek danas, i povijest kao prijelazno doba, koja je dovela do toga. Današnji čovjek ljubi grb i zastavu, a u državnoj školi se školuje kako preveslati državu i biti "uspješan"?
05.06.2007. (07:39)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
davor
Na forumu je na redu Ishmael, pa evo i ovdje jedan mali doprinos toj raspravi. Uz temeljno slaganje da usredotočenost na isključivo ''visoke kulture'' kao primarni oblik čovječnosti suviše sužava pogled i stoga daje nerealnu sliku čovještva, postoji i jedno temeljno neslaganje u Sloterdijkovoj i Quinnovoj verziji ''opće povijesti čovječanstva''. Naime Sloterdijk već u ranim ''hordama'' vidi tendenciju izdvajanja čovjeka iz prirode, onaj princip individuacije koji će stvarati najprije male ljudske horde-otoke u Prirodi, potom države-otoke, a na kraju (jer smo, čini se, baš mi oni Nietzscheovi ''posljednji ljudi'') i pojedince-otoke: danas, u izoliranosti velegradskih stanova, svaki čovjek jest otok. Quinn, s druge strane, vjeruje da su ljudske ''horde'' bile jednako malo izdvojene iz prirode koliko i bilo koje druge životinjske skupine. Uz ključni dokaz - opstale su. Može li se isti dokaz pružiti i za civilizacije, ili je četiri pet tisuća godina doista prekratko vrijeme za takvu evolucijsku procjenu? Quinn smatra da je pozivanje na dosadašnji uspjeh civilizacije usporedivo s onim vicem u kojem čovjek pada s desetog kata pa negdje oko trećega optimistično pomisli: ''Do sad je sve u redu.''
15.05.2007. (10:04) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Humanum
Ovaj je blog sa stajališta humanističkog svjetonazora sigurno jedan od najvrednijih blogova u hrvatskoj blogosferi. Počašćeni smo dopuštenjem da ovaj blog na obnovljenom prvom hrvatskom humanističkom portalu linkamo među Blogove Humanitas i tako ga preporučimo svim privrženicima i prijateljima humanističkih ideala i vrijednosti.
17.05.2007. (13:38) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Helada
Što je uopće ,,visoka kultura"? Je li naša viša od helenske? Ja mislim da nije, a ti?
28.05.2007. (07:13) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
davor
''Visoka kultura'' u smislu odvajanja ljudi od prirode, dakle gradovi, specializacija poslova, uzgojena (a ne prikupljena) hrana, zajedno sa svim tim golemi spomenici ljudske moći nad prirodom...
02.06.2007. (15:01) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pavaogc
Jedino novo što se dogodilo je to da je čovjek postao individulac, to dragovoljno. Nasuprot vrijednostima zaštite i opstojnosti plemena, umjesto da dijeli radosti i tuge, on to kompenzira svjetlucavim automobilom i mobitelom. Fenomen nije tko zna koliko tisuća godina povijesti horde, svaka ptica svome jatu leti. Fenomen je ono što je čovjek danas, i povijest kao prijelazno doba, koja je dovela do toga. Današnji čovjek ljubi grb i zastavu, a u državnoj školi se školuje kako preveslati državu i biti "uspješan"?
05.06.2007. (07:39) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...