Heidegger se bavio dizanjem utega, pa je red da ti objasnim otkud taj 'nabačaj': NABAČAJ (clean) je tehnika u kojoj se uteg, od poda, podiže na grudi a sastoji se od 4 osnovna dijela: 1.START 2.VUČENJE (podizanje) :prva i druga faza vučenja 3.SPUŠTANJE pod uteg u poziciju PREDNJEG čučnja 4.PODIZANJE iz pozicije prednjeg čučnja Reci, u kojem trenutku izvodiš sachinjanje: pri spuštanju i ispuštanju, ili već pri podizanju iz pozicije prednjeg čučnja?
23.03.2007. (22:51)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ne budi tako jednostran i krut. jbg, ako u ogledalo pogleda majmun u njemu se ne moze zrcaliti apostol: imaj razumevanja za mene i stavi se pokatkad i na moju stranu. uostalom, shalio sam se. stvarno ne znam shta ti je: pocheo si naprasno ozbiljno da me shvatash, i zatechen sam- kao matori perverznjak koji se raskrilio nad slojmunom, a u stvari je sam zrtva svojih usiljenih sklonosti. mislim da sam zreo za prinudni odmor.
kradesh mi san. ispis (do daljnjeg)
24.03.2007. (07:31)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Cijele priče oko Hypo banke ne bi bilo da smo imali konsolidirano tržište domaćih banaka i da ih nismo davali u bescjenje. Ne bi bilo Rieffiesen, Hypo, Volksbanke i sl. Jer kada si nekad uzimao kredit u domaćoj banci, kao obićan građanin, u to doba, kamate su bile cca 10-15 %. Da bi u isto vrijeme Božo Prka i ostali seljaci davali svojim drugovima kredite po kamatama 2-3%, a u nekim slučajevima i beskamatni kredit odn. subvenciju. Jedni su plaćali lihvarske kamate dok su drugi imali povlastice, a kredite nikad nisu vratili. Kada je Hypo ulazio u hrvatsku kamate su isto bile visoke, jer je tada to bilo normalno. No kako je tržište diktiralo cijenu i oni su smanjili kamate na neku, recimo, prihvatjivu razinu. Prvi korak u konsolidaciji banaka su bile one, prvo tajne, a kasnije i javne crne liste: E pa da nebi, digneš kredit u jednoj, digneš u drugoj banci, digneš u trećoj, a ne vraćaš dugove. Kada se do kraja isformira tržište kapitala, moguće da će i novci ostati u domaćim bankama, te nećemo morati dizati kredite u stanim bankama. Eto počelo jest povezivanje banaka, uskoro će i informacijski sustav među bankama biti dovršen, pa će i razmjena podataka o kreditima biti na visini. Tada više neće biti podizanja kredita u više banaka istovremeno.
26.03.2007. (08:43)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
prljava igra (!)
Sachinjajuci nabachaj dolazi iz Nichega u tom pogledu shto on svoj dar nikada ne uzima iz poznatoga.
sionski mudrac
23.03.2007. (22:25) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NEMANJA
Sad si počeo Heideggera krasti! Ono s kvariteljem mladeži još ti nisam ni zaboravio ni oprostio!
23.03.2007. (22:42) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NEMANJA
Heidegger se bavio dizanjem utega, pa je red da ti objasnim otkud taj 'nabačaj':
NABAČAJ (clean) je tehnika u kojoj se uteg, od poda, podiže na grudi a sastoji se od 4 osnovna dijela:
1.START
2.VUČENJE (podizanje) :prva i druga faza vučenja
3.SPUŠTANJE pod uteg u poziciju PREDNJEG čučnja
4.PODIZANJE iz pozicije prednjeg čučnja
Reci, u kojem trenutku izvodiš sachinjanje: pri spuštanju i ispuštanju, ili već pri podizanju iz pozicije prednjeg čučnja?
23.03.2007. (22:51) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
prljava igra (!)
krasti?
ne budi tako jednostran i krut. jbg, ako u ogledalo pogleda majmun u njemu se ne moze zrcaliti apostol: imaj razumevanja za mene i stavi se pokatkad i na moju stranu.
uostalom, shalio sam se. stvarno ne znam shta ti je: pocheo si naprasno ozbiljno da me shvatash, i zatechen sam- kao matori perverznjak koji se raskrilio nad slojmunom, a u stvari je sam zrtva svojih usiljenih sklonosti.
mislim da sam zreo za prinudni odmor.
kradesh mi san.
ispis (do daljnjeg)
24.03.2007. (07:31) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Berini dnevnici
Cijele priče oko Hypo banke ne bi bilo da smo imali konsolidirano tržište domaćih banaka i da ih nismo davali u bescjenje. Ne bi bilo Rieffiesen, Hypo, Volksbanke i sl. Jer kada si nekad uzimao kredit u domaćoj banci, kao obićan građanin, u to doba, kamate su bile cca 10-15 %. Da bi u isto vrijeme Božo Prka i ostali seljaci davali svojim drugovima kredite po kamatama 2-3%, a u nekim slučajevima i beskamatni kredit odn. subvenciju. Jedni su plaćali lihvarske kamate dok su drugi imali povlastice, a kredite nikad nisu vratili. Kada je Hypo ulazio u hrvatsku kamate su isto bile visoke, jer je tada to bilo normalno. No kako je tržište diktiralo cijenu i oni su smanjili kamate na neku, recimo, prihvatjivu razinu. Prvi korak u konsolidaciji banaka su bile one, prvo tajne, a kasnije i javne crne liste: E pa da nebi, digneš kredit u jednoj, digneš u drugoj banci, digneš u trećoj, a ne vraćaš dugove. Kada se do kraja isformira tržište kapitala, moguće da će i novci ostati u domaćim bankama, te nećemo morati dizati kredite u stanim bankama. Eto počelo jest povezivanje banaka, uskoro će i informacijski sustav među bankama biti dovršen, pa će i razmjena podataka o kreditima biti na visini. Tada više neće biti podizanja kredita u više banaka istovremeno.
26.03.2007. (08:43) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...