Komentari

stazicsdp.blog.hr

Dodaj komentar (30)

Marketing

  • klocko

    A Pavletićev rubljoper!? (ako se ne varam pavletić je to predlagao)

    avatar

    13.02.2007. (11:46)    -   -   -   -  

  • aktualije

    A nije i moglo biti drugačije obzirom na način na koji je HNOS donesen (i uopće kako se do HNOS-a došlo) - bez koncepcije, brzopleto, bez stručnih rasprava... a sve gurano gotovo histeričnom željom bez pokrica samog ministra&co... Ovo je dobar primjer kako promjene moraju biti dobro osmišljene i stručno utemeljene, inače imamo kaos na koji ovaj tekst dobro ukazuje.
    Nije HNOS jedini slučaj. Udžbenici - obećali su kvalitetnije udžbenike i lakše školske torbe. A u praksi - autori su morali knjige napisati u dva mjeseca. Kvaliteta je tu ostala u drugom planu.
    Obavezno srednje školstvo - navodno od iduće školske godine. Bez ijedne pripreme, bez ijedne znanstvene studije... Koma.
    Nažalost, posljedice Primorčeve histerije će sada polako početi izlaziti van. Puno važnije od toga jest to što se dozvolila vivisekcija na generacijama djece. Tko će za to odgovarati?

    avatar

    13.02.2007. (11:55)    -   -   -   -  

  • m.

    E moj Nenande (isprike na osobnbosti, ali ima pokrića - drugom prigodom). Tema me boli do besvijesti, ali uopće nije problem u redoslijedu padeža i tome kakvu će paradigmu učenici učiti. Ne znam iz kojega je udžbenika preslikana stranica, ali znam da još uvijek ne postoji ni jedan koji bi bio napisan po novome Nastavnome planu i programu, tj. PiP-u (koji je za rad u školi, nastavu, učitelje ... pa i udžbenike, koji su samo nastavno sredstvo, ZAKON - u školi se radi ono što on propisuje!), tek su (kraj siječnja) predani na odobrenje.
    Problem je negdje drugdje. Usprkos navodima iz Ministarstva o broju znanstvenika, praktičara i cjekupne javnosti koji su sudjelovali u izradi novoga Programa, bajoslovnim pohvalama na račun Eksperimentalnoga HNOS-a, sve je napravljeno površno, brzopleto, neargumentirano, neutemeljeno na relevantnim istraživanjimna. I usput, kakav HNOS, samo veliko imo za novo otkrivanje Amerike, novi je samo PiP (i to na kraju, a trebao je biti na početku), razbijanje inertnosti u zbornicama uz unošenje nereda, zbunjole i ..., a sve ostalo su priče novih mesija hrvatskoga školstva. A kad je u pitanju naš sveti materinski jezik, koji konačno nema neprijatelja u vidu njemačkoga, talijanskoga, mađarskoga i srpskoga, treba mu naći neprijatelje u vidu "domaćih izdajnika" kako bi oni, koji su stvorili karijere u doba "mraka" i dobro se potkožili, valjda oprali vlastitu savjest jer se tada nisu borili za to da jezik pripada jeziku i njegovim korisnicima, i uz njih drugi, koji nisu prije radom i znanjem uspjeli stvoriti relevantno ime, sada iskoristili priliku i postali Netko.
    Redoslijed padeža nitko promijeniti neće, niti je to važno. Hoće li djeca učiti padeže ovim ili onim redom (pametni će učitelji ionako raditi po svome), svejedno je, hoće li znati prepoznati svaki padež, još je manje važno. Važno je nešto drugo: ARGUMNENTI kojima se nešto mijenja. Kaže gđa. Jelaska da djeca ne mogu naučiti padeže. Na čemu to temelji, kojemu istraživanju? Pa iako jest tako, znači li to da ne mogu i ne trebaju svi? I zna li gđa Jelaska i drugi zašto djeca uopće uče padeže, ili kemijske formule ili ... Nije stvar samo neposredne primjene naučenoga znanja ... Sadržaji su sredstvo kojim se razvijaju sposobnosti, vještine, stječu znanja, otkrivaju vlastiti interesi i potencijaliu, uči se učiti itd. itd. Učeći sklonidbenu paradigmu, padeže, učenici uče misliti, prepoznavati, izdvajati, zaključivati, primjenjivati, uče metodologiju stjecanja i uporabe znanja, a uz sve to uče i sadržaje materinskoga jezika, razvijaju svoju sposobnost primanja i proizvodnje jezično oblikovanih sadržaja, svoju pismenost u naciji koja je prilično nepismena i u kojoj se pismenošću drži je li ne ću ili neću, što je potpuno irelevantno za pravu pismenost. O Bože, previše je tu cušpajza, iliti variva i varenja. primijenimno li obrazloženje gđe Jelaske npr. na odrednicu iz istoga Programa po kojoj djeca u 5. raz. trebaju znati razlikovati, prepoznavati i pravilno rabiti određeni i neodređeni pridjevni vid i njihovu sklonidbu (koji su u PiP-u potpuno suprotno struci i znanosti nazbvali oblikom), ostaje nam samo da se pitamo Tko je tu lud? jer pitanje pridjevnoga vida je daleko složenije od padežne paradigme i redoslijeda padeža, svi priručnici kažu da uporaba određenoga i neodređenoga vida nije jasno odijeljena (osim tri izuzetka), ovisi o izboru autora, a u nizu oblika određeni i neodređeni se pridjev razlikuju samo u naglasku i dužini. Ili, postavljeno je načelo da se jezik uči funkcionalno, za primanje i proizvodnju sadržaja, a to znači da oblikuju rečenice i tekstove, pa je rečenica osnova svega, ali naša draga dječica, po genijalcima koji su stvarali program, za pojam jednostavne, proširene i neproširene rečenice, čut će tek u 7. razredu. Važno je da već u petome znaju pravilno padežne oblike riječi u kojima se provode glasovne promjene, ali ne dao ti Bog da djetetu objasniš što se, kako i zašto dogodilo u primjeru ruka - ruci. Nemojmo dječicu opterećivati time da znaju što, zašto i kako!? Oni samo moraju znati da je tako (kako se kaže)! Je li to učenje po HNOS-u, istraživanje, otkrivanje, zaključivanje ... ??? Je li to postupak, metoda po kojoj čovjek spoznaje svijet oko sebe? Pa dijete od najranije dobi pita Što je to? Pa mu lijep odgovorimo, imenujemo, pa na njegovo Zašto (npr. automobil ima kotače) i Kako objasnimo: Što? Zašto? Kako? ... imenovati, otkriti uvjete u kojima se nešto događa, uzročno-posljedične veze, obilježja pojave, pohraniti, preraditi informacije, primijeniti ... i sve što uz to ide, oduvijek su bili načini učenja i poučavanja s ciljem razvijanja cjelokupne slobodne i slobodno misleće osobe, sposobne za promjene, tj. demokratsko društvo. Oduljih, oprosti. Izludiše me, trebalo je mijenjati puno, ali ne promjene radi, podlijegati općim prosudbama o opterećenosti,nego RAZVIJATI, GRADITI umjesto uništavati i stvarati loše obrazovane kao jeftinu radnu snagu bogatome Zapadu!

    avatar

    13.02.2007. (13:28)    -   -   -   -  

  • DR. FRANJO TUĐMAN

    ova halabuka kako ćemo pisati i koji će padež biti prvi ili treći je žalost ovog društva. mene samo fascinira to da sve te jezikoslovce i ljude u ministarstvu brine kako će se pisati neka riječ, a ne shvaćaju da više od pol naroda ne zna razliku č i ć, ije ili je, hrvati su NEPISMENI. svoj materinji jezik smo skroz iskrivili. sve te ljude treba više zanimati činjenica da hrvatski jezik neće (ne će) "propasti" zbog navale anglizma, već da će to učiniti naša nepismenost!

    avatar

    13.02.2007. (16:23)    -   -   -   -  

  • marin

    A što bi tek svi zajedno trebali reći o malom slovu iza točke? He, he, nema ljutiš, ali nisam mogao izdržati.

    avatar

    13.02.2007. (20:02)    -   -   -   -  

  • Nenad Stazić

    e, samo sam čekao kad će se netko javiti s tom primjedbom. i, eto, javio se. nije trebalo dugo čekati. malo slovo iza toče i uopće dosljedno pisanje svih riječi, dakle i vlastitih imena, malim slovom nije ovdje eklatantan dokaz potpune nepismenosti autora, nego spada u stilsko obilježje primjereno syber prostoru, koji ne pati od pretjerane forme. ali, u literaturu je uvedeno davno prije nego je internet uopće izmišljen, pa te upućujem na literarno djelo andrzejewskog, koji je jedan od svojih čuvenih romana napisao kao jednu jedinu rečenicu. no, u mom pisanju na blogu, pa tako i u ovom komentaru upućenog tebi, marine, ima još odstupanja od uobičajene forme u komuniciranju. tako vjerojatno primjećuješ da namjerno odstupam od važećih pravila pristojnog oslovljavanja koja nalažu da se nepoznatim ljudima obraćamo s vi. ovdje, na netu, međutim, uvedeno je donekle pravilo da su svi nekako na ti, poznavali se međusobno ili ne. pozivam i tebe, kao i sve druge, da se tako obraćaju i meni. bit će nekako prisnije i jednostavnije.
    usput, vidim da i svoje ime - marin - pišeš malim početnim slovom, što pozdravljam.

    avatar

    14.02.2007. (08:46)    -   -   -   -  

  • marin

    Dobro, ionako sam samo malo "peckao". To je pitanje stila.

    avatar

    14.02.2007. (08:54)    -   -   -   -  

  • čitam riječnike... život

    cyber prostor, a ne syber prostor; a još primjerenije umjetni, kibernetski ili virtualni prostor.

    avatar

    14.02.2007. (17:12)    -   -   -   -  

  • klocko

    wow. što smo nabrijani... pitam se samo na štA?

    avatar

    14.02.2007. (20:59)    -   -   -   -  

  • marin

    Sada bez zezanja. Jezik živi i mijenja se. Pitanje je koliko bi mi danas razumjeli od nekog razgovora između dva Hrvata koji se vodio sredinom 12. stoljeća negdje oko Krapine? Koliko danas razumijemo Gradišćanske Hrvate ? Jezik se MORA mjenjati. Ne mislimo, valjda, da će ova sadašnja gramatika vrijediti u Hrvata i 2407. godine?
    Iskreno mislim da pitanje jezika u području gramatike ne treba biti predmetom interesa političara. Pa završimo lijepo u dobro nam poznatom stilu : Umjesto "tvornice radnicima !" možemo uzviknuti: "Kamioni šoferima!" ili : "Avioni pilotima!" , a još je najbolja ova : "Jezik jezikoslovcima!" Političari, proć!

    avatar

    14.02.2007. (21:21)    -   -   -   -  

  • m.

    Točno, poštovani marine, ali što kada su promjene, koje su sada jezična stvarnost, prerasle neke jezikoslovce koji, perući valjda vlastitu savjest i liječeći vlastite komplekse, žele snagom svoje pozicije (pa i političke pravovjernosti) nametnuti promjene, odnosno vratiti nas u neka prošla vremena po principu "kad smo mi morali nešto s čim se nismo slagali, sad ćemo mi to vratiti, a to što time vršimo nasilje na živome organizmu jezika, ništa zato - morate i vi malo patiti!" Jezik pripada govornicima, hrvatski Hrvatima, a jezikoslovcima je zadatak da ga opisuju, utvrđuju njegova pravila i norme, ali U SKLADU S JEZIČNOM PRAKSOM. Pa i da propisuju pravila i PREDLAŽU promjene, a onima koji se koriste jezikom, ostave da ih prihvate ili ne. Što je s književnicima i drugim ljudima od pera? Mislim konkretno na jučerašnje Otvoreno i svo upinjanje da nam se nametne rastavljeno pisanje ne ću, i niz drugih stvari. Ne bih imao/la ništa protiv kada bih znala što jezik, tj. jezični sustav time dobija. Nekoliko pitanja: Hoće li time dosljednost pravopisnoga pravila o pisanju niječnice uz glagole biti potpuna? - Neće, opet ostaju izuze(t)ci nisam, nemam, nemoj. Hoće li to pravilo otkloniti neku poteškoću u uporabi jezika, popraviti našu pismenost ... ? -Neće! Sve će biti isto. Ali će tone ispisanih stranica biti u neskladu s pravopisom, i svi sada iole pismeni Hrvati postat će pravopisno nepismeni, morati nanovo učiti, opterećivati svoj iskaz strahom od pogr(j)eške ..., a ovi koji to traže, nažalost, biološki će u skoroj budućnosti otići. Hoćemo li baciti sve napisane knjhige i pisati nove? Tko će to platiti? Najbolji je pravopis koji se malo mijenja, a jezik treba biti prostor slobode onih kojima pripada. A to ipak nisu samo jezikoslovci!

    avatar

    15.02.2007. (11:46)    -   -   -   -  

  • marin

    Nikada u povijesti puk nije sudjelovao u raspravama oko jezika, uvijek su to činili usko profilirani stručnjaci i ponekad, na žalost, političari. Ne bi trebao ni sada, jezik nije pitanje koncenzusa narodnih masa. Ja nisam dovoljno stručan da raspravljam o jeziku i zato niti neću to činiti. Jedino mislim da ne mogu političari, a ni pacijenti, biti ti koji će određivati kirurgu debljinu konca za šivanje rana.Točka.

    avatar

    15.02.2007. (13:35)    -   -   -   -  

  • trig

    mislim da je novi pravopis osmišljen za nepismene. pojednostavljen. kaj ja znam, meni je ovakav, zapravo onakav, bio logičan

    avatar

    21.02.2007. (10:07)    -   -   -   -  

  • suncek

    mene vise brine sto cemo mi "stare prdonje" biti u principu nepismeni....

    avatar

    22.02.2007. (20:29)    -   -   -   -  

  • zic

    problem je u stravicnoj nepismenosti, sjedne strane, te upornoj politizaciji jezika s druge. politizacija sluzi da se odijele 'nasi' od 'njihovih', ali oprez. 'njihovi' mogu biti, a najcesce i jesu, hrvatski hrvati, dok su 'nasi' nerijetko tzv. turbohrvati. jezicnu agresiju naturaju oni koji bi htjeli biti hrvatskijim od hrvata i ijekavskiji od ijekavaca, pa pisu 'mijesna zajednica' 'pijevati' umjesto 'pjevati', 'dijelomicno', umjesto djelomicno itd., itd. stvarno, tko to turira turbo hrvatstvo?

    avatar

    22.02.2007. (20:46)    -   -   -   -  

  • emoutofthevee(crofallout)

    Ma ovo sa brijunima i grješkom čak i prolazi. Ja naprimjer puno rjeđe čujem brioni. Ali to sa redosljedom padeža je besmislica. Još su stari Latini nizali: Nominativ, Genitiv, Dativ, Akuzativ, Vokativ Ablativ (za neupučene nešto kao lokativ + instrumental).

    avatar

    22.02.2007. (20:58)    -   -   -   -  

  • reginaelena

    nasmija me do suza pa pročitah ovaj post i drugima, svi su pali sa stolice od smijeha...svaka čast na duhovitosti... elem, mislim da je hrvatski kompleks od srpskog jezika kod onih koji su se (samo)prozvali da tvore jezik stvarno komičan...na destine viceva je ispričano na tu temu i moglo bi se ispričati na hiljade...no, hrvatski slučaj prekrajanja jezika je bio tekl početak kojim su krenuli bošnjaci ubacujući "h" gdje god su stigli samo da im jezik ne liči srpskom, a sad to počinju raditi i crnogorci koji žele da uvedu meko "š"...ne vjerujem da su takve političke reforme jezika i gramatike moguće u smislu da stvarno zažive u "živom" jeziku.....kisssssssss

    avatar

    22.02.2007. (20:59)    -   -   -   -  

  • Sadako's apprentice

    ljudi su prije posrbljivanja jezika stvarno govorili puno drukčije nego danas. HNOS pokušava riješiti situaciju, ali slabo i nikako, čak rade korake koji ne idu naprijed.
    problem koji HNOS vjerojatno nikad neće riješiti je pitanje naglasaka i nekih fraza. s jedne strane imamo izmišljanje nekih riječi (svaka čast pokušaju, ali ako je pokušaj rezultirao nečim jadnim kao što je zrakomlat, briši to i gotovo), a s druge strane imamo naglasni sustav koji je gotovo posve identičan srpskom. zgražam se kad na televiziji čujem telefon, komprimiram i slične primjere, kojih je sve više, zapravo eksponencijalno sve više. onda su tu i fraze tipa "mnogo više" umjesto "puno više", "veoma dobro" umjesto "vrlo dobro" i slično.
    HNOS to nije briga. oni stvaraju nekakav novi jezik, forsirajući srpske naglaske (koji su u pravoj epidemiji nakon drugog svjetskog rata zahvatili dobar dio dalmacije i slavonije, naseljavanjem stanovništva) i vadeći se na neke riječi koje su navodno hrvatske od prije dvjesto godina. pardon, više nije dvjesto, sad je DVJESTA.
    katastrofa, sram me gledati televiziju i slušati radio.
    I dan danas se može vidjeti zemljopisna raspodjela govora, i očito je, vidi se da jedan sustav biva potiskivan s istočne strane i da slabi s udaljavanjem od granice sa Srbijom i Bosnom.
    nisam stručnjak za hrvatski, ali ne može mi nitko govoriti da se kaže "kratkotrajno" ili "vjerojatno". hvata me paranoja kad se sjetim što će biti za 20, 30 godina. hrvati će vjerojatno govoriti jezikom koji će jako sličiti srpskom, a da to niti neće znati. zanimljivo je to, kako je za vrijeme jugoslavije bilo otpora, a danas ga nema. danas to tako lijepo ulazi, na mala vrata. I dobrodošlo je.

    avatar

    22.02.2007. (21:27)    -   -   -   -  

  • Krešo

    Bok Staziću !
    Ovo oslovljavanje po prezimenu mi dođe baš sentimentalno jer me podsjeća na gimnazijske dane (u imeniku sam bio poslije tebe) kad smo zajedno trtarili dok je Carićka na latinskom rešetala deklinacije. Ha , divnih li vremena !
    Naravno da je glupost (navodno pod kišobranom psiholingvistike) mijenjati redoslijed padeža, ali nije to ni prva ni zadnja koja se valja preko škole.
    Kako su učitelji po školama navikli na trajne reforme svega i svačega, nitko se više ničemu ne čudi. Sliježe se ramenima i nastoji pošteno odraditi posao.
    Karavane prolaze.....
    A di si ti to zabludio, čovječe ?

    avatar

    22.02.2007. (21:36)    -   -   -   -  

  • libraria

    ministru primorcu kola svakom žilom njegova tijela da mora biti drukčiji od ostalih po svemu, na koji god to način bilo izvedivo... to je kul, ali kad bi barem uz tu različitost stajalo nešto vrijedno, nešto nad čime se ljudi neće zgražati, već nešto što će pustiti korjene u svakodnevnici!?! zar on i brojni jezikoslovci koji bjesomučno, iz dana u dan, ukrštavaju koplja ne shvaćaju da što se pravopis određenog jezika manje mijenja da je to bolje za istoimeni jezik?

    avatar

    22.02.2007. (23:15)    -   -   -   -  

  • Vražja posla

    Takav, novi, raspored padeža je funkcionalan raspored padeža, a ne poredak padeža. Tako kažu ovi koji ru izrađivali HNOS. Istina, ni meni kao budućoj profesorici hrvatskoga jezika to nije jasno jer smo svi u školi padeže naučili prije postojanja funkcionalnog poretka. Vjerojato stručnjaci znaju čemu to.
    Pitanja oko pisanja negacije ne uz glagole i pisanje riječi npr. grješka su pravopisna pitanja i onone tko se imalo potrudi pronaći razloge i saslušati argumente cijenjenih jezikoslovaca ne će biti teško prihvatiti izbacivanje dvostrukosti. Naime, u hrvatskome je jeziku pravio da se negacija ne uz glagol piše odvojeno pa ne vidim razloga zašto bi trebalo postojati iznimaka. Naravno, tu je i naša pisana tradicija koja je tzv. Novosadskim dogovorom prekinuta.
    Kad se samo saslušaju jezčni argumenti, vidljivo je da je dobro što se izbacuju dvostukosti, iako mnogi neupućeni misle da se izmišljaju nove riječi što je porpuna neistina.

    avatar

    23.02.2007. (08:34)    -   -   -   -  

  • kvocanja jedne kucketine

    Ljudi, recite mi da je šala, ovo s padežima, stvarno su otišli predaleko. Studiram hrvatski, nas nitko nije obavijestio, znači li da su sad i profesori nepismeni? Ili nas to čeka kad se vratimo na predavanja u ponedjeljak?
    Mogu samo reći, blago onome koji nema pametnijeg posla od smišljanja novog redoslijeda padeža, da su meni njegove brige...

    avatar

    23.02.2007. (09:46)    -   -   -   -  

  • keisi

    ja znam iz iskustva da HNOS uopće nevalja ali ovo je prešlo svaku granicu!

    avatar

    23.02.2007. (10:44)    -   -   -   -  

  • Helix

    Svašta! Nisam o tome prije čitala. Postoji li neko obrazloženje? Možda ima nešto što ja (mi) ne znamo, a što potpuno opravdava postupak izmjene redoslijeda padeža.

    avatar

    23.02.2007. (13:44)    -   -   -   -  

  • Taurunum

    Čuj, ja živim u Srbiji, u kojoj tek od nedavna pokušavaju praviti rodne razlike, poput hrvatskog jezika. Ali, to čine nespretno, ili, bolje reći, katastrofalno. Primjerice, ako se već drže pravila učitelj-učiteljica, i sl., zašto onda nije profesor-profesorica, nego je profesorka? Zapravo, glavni je štos u tome da se ne smije biti podudarnim sa hrvatskim pravopisom pod svaku cijenu, pa makar to izgledalo glupo. Prvi puta čujem za ovaj novi redoslijed padeža u hrvatskom, pa ću ga najprije morati proučiti.

    avatar

    23.02.2007. (18:02)    -   -   -   -  

učitavam...