Komentari

sonjaretfala.blog.hr

Dodaj komentar (33)

Marketing

  • Watchuwa

    Soz, folks these are da real examples of ur intellectual domination over da animals ( ya know, monkeys, bananas and stuff liek dat). C´mon get ur arse here !

    avatar

    30.01.2007. (23:43)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    ej druga!

    avatar

    02.02.2007. (17:34)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    e nemogu dugo komentirati sam ću nabaciti pokoji

    avatar

    02.02.2007. (17:35)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    e imam novi post!tak da moraš svratit inače si mrtva!

    avatar

    02.02.2007. (17:35)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    šala!i puno komentiraj.,............

    avatar

    02.02.2007. (17:35)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    jesam li ti rekla da ti je baš sladak taj dizajn

    avatar

    02.02.2007. (17:36)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    e ajd moram ić!

    avatar

    02.02.2007. (17:37)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    jes čula da je andrea bolesna?bila sam i ja.jes ti bila?

    avatar

    02.02.2007. (17:38)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    ma ajd moram ić!kissssssssssssssssssssssss!ćao

    avatar

    02.02.2007. (17:38)    -   -   -   -  

  • Danijela

    pa soxy evo ja se gubim po netu i slučajno naletim na ovaj blog...još ja gledam jel tvoj ili ne,al kad sam vidjela onu tvoju poznatu "pij kumo pij, na tebi je red" sve mi je bilo jasno...eo ja tu bolesna,slinim već par dana tak da sam morala pauzirati ovu subotu inače bi već ležala u nekom kanalu s bocom:-) uglavnom,blog je predobar,samo tako nastavi...TI SI MOJ IDOL!(haha) Ma jedva čekam da opet zapijemo ko u dobra stara vremena,ima da mi središ nekog lika...aj uživaj,vidimo se u školi,vejika pusa (sad sam te zabalila)

    avatar

    03.02.2007. (23:29)    -   -   -   -  

  • Danijela

    pa soxy majku mu,ja se tu malo gubim po netu i slučajno naletim na ovaj blog...još ja gledam jel tvoj ili ne al kad sam vidjela onu tvoju poznatu "pij kumo pij" sve mi je bilo jasno!eo ja bolesna,slinim već par dana.čak sam pauzirala subotu inače bi već ležala u nekom kanalu s bocom:-)uglavnom,blog je predobar,samo tako nastavi...TI SI MOJ IDOL! (haha) e jedva čekam da opet zapijemo ko u dobra stara vremena,ima da mi središ nekog lika...aj uživaj i vidimo se u školi,vejika pusa (sad sam te zabalila)

    avatar

    04.02.2007. (12:08)    -   -   -   -  

  • Danijela

    cmok

    avatar

    04.02.2007. (12:10)    -   -   -   -  

  • Sve o medu

    Bez osobne ni iz kreveta ne izlazim.

    avatar

    06.02.2007. (15:40)    -   -   -   -  

  • ines

    o bokić-cmokić.........................ewo wratila sam se ja....................morala sam malo skulirat i smirit i nestat na neko vrijeme........morala sam razmislit o svemu...ewo sada idem napisat post.tj. danas ću ga napisat...........pusaaaaaaaaflyover

    avatar

    06.02.2007. (17:38)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    eeeeeeej sonja šta ima kod tebe???????????

    avatar

    17.02.2007. (11:30)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    dugo nisi bila kod mene....pa kad ćeš mi doć komentirati......

    avatar

    17.02.2007. (11:31)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    treba mi punoooooooooo komentara.....................

    avatar

    17.02.2007. (11:31)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    kak je tebi bilo za valentinovo?????
    .....jel imaš dečka još uvijek.......

    avatar

    17.02.2007. (11:32)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    joj ja sama bokte neznam šta ću.....ma sam se zajebavam.......

    avatar

    17.02.2007. (11:32)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    odi mi pročitat novi post iznenadit ćeš se za nešto...............

    avatar

    17.02.2007. (11:32)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    ma ajd sam svrati........i komentiraj.,......lol°°kiSs..........

    avatar

    17.02.2007. (11:33)    -   -   -   -  

  • °°o§m@šičic@°°

    pozZ..................

    avatar

    17.02.2007. (11:35)    -   -   -   -  

  • ˘~~~ˇˇ^^D.I.L.E.R.I.C.A.^~ˇˇ^ˇ˘˘

    Ivan Gundulić: 'Osman'

    Veliki epski spjev Osman je najpoznatije hrvatsko djelo iz razdoblja baroka i jedno od najpoznatijih hrvatskih djela uopće



    BIOGRAFIJA Ivan Gundulić se rodio početkom 1589. godine u Dubrovniku. Njegov otac Frane je bio plemić iz stare dubrovačke obitelji Gondola, poznate još u 13. stoljeću, dok o majci nema podataka. Stekao je klasično latinsko obrazovanje, uobičajeno za ono vrijeme, tzv. studia humaniora, ali je, budući da je pohađao isusovački kolegij u Dubrovniku, bio i pod snažnim utjecajem ideja katoličke promidžbe. Izučio je i pravo, kako bi, kao i svi plemići, mogao obavljati državne poslove, a kao što ih je obavljao i njegov otac, koji je za Republiku bio u diplomaciji u Rimu, Carigradu i Napulju. Godine 1615. i 1619. bio je knez u Konavlima, a 1621. izaslanik Republike bosanskog paše. 1636. postao je senator, što je ostao sve do smrti 8. prosinca 1638. godine. Budući da su dubrovačkim knezom mogli postati samo plemići koji su napunili pedeset godina, nikad nije imao priliku obavljati tu funkciju. Najpoznatija djela su mu: - Piesni pokorne kralja Davida, zapravo prijevodi Davidovih psalama, tiskani u Veneciji 1620. - Suze sina razmetnoga, religijsko-epski spjev tiskan u Veneciji 1622. - Osman, epski spjev koji je Gundulić počeo pisati 1622, a dovršio malo prije smrti 1638. godine. Prvi put je tiskan tek 1826. - Dubravka, pastirska igra prikazana 1628. FABULA U 20 PJEVANJA 1. Na samom početku pjesnik iznosi razmišljanje o prolaznosti ovozemaljskih vrijednosti, vlasti, moći, bogatstva, sreće i mladosti. Sama priča počinje Osmanovom odlukom da pođe na Istok kako bi prikupio novu vojsku s kojom bi opet krenuo u osvajanja. 2. Osman saziva primanje za svoje najbliže suradnike, velikog vezira Dilavera, svećenika i učitelja hodžu te crnca Haduma. Dilaver ga savjetuje da odmah ubije svog strica Mustafu, njegovu majku i njegovog zeta Dauta jer su oni trajna opasnost za prijestolje, tim više što je Mustafina majka vještica koja čarolijama pokušava svog sina postaviti za cara. Hodža mu savjetuje da ne uzima ženu niskog roda, a crnac eunuh kaže da neka ne ide na Istok dok se nije osigurao protiv Poljaka te da se ne može voditi rat na dvije strane. Osman ne želi ubiti Mustafu već šalje sposobnog Ali-Pašu Hercegovca u Varšavu da sklopi mir. 3. Poklisar Ali-paša u pratnji bega bogdanskog (moldavskog) kreće u Poljsku na pregovore. Putem prolazi preko Bugarske i Rumunjske, a također i preko Hoćima gdje se prošle godine održala strašna bitka, a sada je sve prepuno turskih kostiju. 4. Tijekom puta Ali-paša pripovijeda begu tijek prošlogodišnje bitke. Spominju se brojna imena i narodi koji su sudjelovali u bitci, a također se spominje i Sokolica, žena-ratnica, kći mongolskog kana, između koje i Osmana postoji skrivena ljubav. 5. U jednom trenutku Ali-paša susreće poljsku ženu ratnicu Krunoslavu, čiji zaručnik, vitez Korevski, leži zarobljen u tamnici u Carigradu. Ona je njega pratila u svim bitkama, a u Hoćimskoj bitci se u dvoboju borila sa Sokolicom. Sad se raspituje kod Ali-paše za sudbinu svog zaručnika koji je zbog izdaje Bogdanaca pao u tursko zarobljeništvo. 6. Saznavši za nesretnu sudbinu Korevskog, Krunoslava u obližnjoj šumici nariče za njim. Potom ugleda grupu pastira i pastirica u veseloj igri. Njihova ljubavna igra i sreća je potiču da preobučena krene u Carigrad i oslobodi Korevskog, namjeravajući podmititi Turke. Za to vrijeme u Carigradu Osman šalje Kazlar-agu u južne i istočne krajeve da mu nađe djevojke plemenita roda kako bi se mogao oženiti. 7. Kazlar-aga skuplja djevojke po carstvu. Potom čuvši za Sunčanicu krene prema Smederevu. 8. Kazlar-aga zatiče u Smederevu slijepog starca Ljubdraga koji je imao 12 sinova, a sada su svi mrtvi i jedino mu je preostala kći Sunčanica da mu bude utjeha pod stare dane. No Kazlar-aga ipak odvodi Sunčanicu. Na putu susreću glasnika koji nosi Osmanovo pismo u kojem mu naređuje da potraži Sokolicu jer želi da ga ona prati na Istok. 9. U proteklih godina dana nakon Hoćimske bitke Sokolica sa svojom ženskom družinom hara po Europi. Na godišnjicu bitke Vladislav odlazi u svečani lov, pri čemu se pripovijeda o njegovoj slavi i veličini. Za to vrijeme među poljske žene koje su se kupale na jezeru upada Sokolica sa svojih dvanaest ratnica. Vežu Poljakinje za okolna stabla i same se odlaze kupati. Odjednom ih opkoli Vladislav sa svojom družinom za lov, ali je ne zarobi, već joj pokloni slobodu uz njeno obećanje da neće više napadati kršćane. Ona mu nato pokloni svoju ogrlicu i krene prema Carigradu, a putem dobije Kazlar-aginu obavijest da požuri jer je car željno očekuje. 10. Vladislav se vraća u Varšavu jer stiže Ali-paša u svojoj mirovnoj misiji. 11. Nakon čitanja Osmanove poslanice, tj. pomirbene ponude, u dvorani nastaje žamor. Poljaci uzvraćaju svoje uvjete mira te jedni i drugi izmjenjuju vrijedne darove. 12. Po povratku Ali-paše u Carigrad svi izražavaju sreću zbog sklopljenog mira. Međutim, Korevski je i dalje u tamnici, a Krunoslav

    avatar

    22.02.2007. (23:02)    -   -   -   -  

  • ˘~~~ˇˇ^^D.I.L.E.R.I.C.A.^~ˇˇ^ˇ˘˘

    e ajd molim te sam razdvoji tih 20 pjevanja jel vidiš da je sve nešt u istom redu...........

    avatar

    22.02.2007. (23:03)    -   -   -   -  

  • ˘~~~ˇˇ^^D.I.L.E.R.I.C.A.^~ˇˇ^ˇ˘˘

    Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. - Dubrovnik, 8. prosinca 1638), hrvatski pjesnik, epik, lirik i dramatik.
    Djelo
    Književni rad započeo je pisanjem drama u stihu i, vjerojatno, pjesama. Od njegovih mladenačkih djela, koja nabraja u predgovoru Pjesnima pokornima kralja Davida (1621), sačuvale su se četiri melodrame: Arijadna, Prozerpina, Dijana i Armida. Melodrame su ispjevane osmercem, uz mjestimičnu upotrebu dvostruko rimovanoga dvanaesterca. Uglavnom su prijevodi s talijanskoga ili scenske adaptacije pripovjednih djela. Gundulićeve melodrame utemeljuju tradiciju dubrovačke barokne drame oslonjene na libreto rane talijanske opere, koja vrhunac doseže u djelatnosti Junija Palmotića. Nije se sačuvalo ništa od pjesama «taštijeh i ispraznijeh» za koje Gundulić, također u predgovoru Pjesnima pokornima, tvrdi da ih je pisao u mladosti, a poslije uništio.
    Početkom 20-ih godina predstavio se Gundulić kao vjerski pjesnik: godine 1621. izlaze mu u Rimu Pjesni pokorne kralja Davida (slobodni prepjevi sedam pokornih psalama u osmeračkim katrenima). Uz prepjeve psalama nalazi se i teološko-meditativna pjesma Od veličanstva Božjijeh. Ona se danas smatra najboljom Gundulićevom kraćom pjesmom. Tema joj je Božja veličina, a njezina umjetnička snaga temelji se na nizu paradoksa izvedenih iz ideje da je Bog istodobno i kreator i supstancija stvorenoga svijeta (",i ljubovnik i ljubljeni", "stan i u stanu ki stanuje"). Malo nakon objavljivanja psalama slijede dva uzastopna izdanja Suza sina razmetnoga (1622. i 1623). Dok se parafraze psalama uklapaju u već uhodanu tradiciju dubrovačko-dalmatinskih prijevoda iz biblijskoga psaltira (Marulić, Vetranović), Suze sina razmetnoga inovacija su u vrstovnom sastavu starije hrvatske književnosti na koju će pozitivno reagirati pjesnici mladi od Gundulića (Bunić, Đurđević, donekle i Slavonac Kanižlić). Suze su uzorak tzv. religiozne poeme, pretežno monološki koncipirane veće i višedjelne pjesme ispunjene ispovjednim i pokorničkim iskazima nekoga uzornoga grješnika. Svoj lik grješnika Gundulić je našao u novozavjetnoj paraboli o povratku i pokajanju rasipnoga sina (Lk. 15). To je djelo značajno i po tom što se Gundulić u njemu odlučno priklonio onim stilskim tendencijama sedamnaestostoljetne europske književnosti koje se danas označuju terminom «barok»: dikcija djela obilježena je jakom sklonošću bogatoj i končetozno razvijenoj metaforici i antitetici, a česte su i figure nabrajanja. Metafore i antiteze uglavnom ilustriraju negativnu životnu filozofiju «sina razmetnoga», po kojoj je stvarni svijet sukob lijepoga privida i tragične istine («cvijetje u rukah, cvijetje svuda, / ona u cvijetju zmija huda», «Medna je rječca, srce otrovno. / oči ognjene, prsi od leda»).
    Dubravka
    Godine 1628. Gundulić se vraća kazalištu: izvodi se njegova drama u stihu Dubravka. Kao u Gundulićevim mladenačkim dramama, i u Dubravci se izmjenjuju osmeračke i dvanaesteračke partije, a dikcija je zasićena figurama. Medu njima važnu ulogu imaju metaforički upotrijebljeni nazivi za aspekte i sadržaje idilskoga krajolika. Kako se radnja drame ujedno i događa u idilskoj prirodi, metaforička i doslovna značenja često se prepleću do neraspoznatljivosti. U starijoj književnopovijesnoj literaturi Dubravka se, zbog brojnih idilsko-pastirskih scena, doživljavala kao pastorala, dok su noviji proučavatelji upozorili na njezinu vezu s baroknom melodramom, s kojom je povezuje alegoričnost poprišta, likova i zapleta. Prozirna politička alegoričnost Dubravke pridonijela je njezinu uspjehu na hrvatskim pozornicama u 19. i 20. st. Česte izvedbe i tri uglazbljenja (Ivan Zajc, Antun Dobronić, Jakov Gotovac) načinili su je vjerojatno najpoznatijim Gundulićevim djelom, a njezini stihovi o „slatkoj slobodi" služili su kao geslo hrvatskim nacionalnim ideologijama.
    Osman
    Za posljednje desetljeće Gundulićeva života vjeruje se da je posvećeno epu Osman, koji je ipak ostao nedovršen (nedostaju mu dva srednja pjevanja). Osman je povijesno-romantični ep u 20 pjevanja (18 dovršenih), ispjevanih osmeračkim katrenom, a dikcija mu je umjereno barokna. U njemu se, iz male vremenske udaljenosti, opjevavaju događaji u vezi s turskim sultanom Osmanom II: njegov nasilan dolazak na vlast, njegov poraz u sukobu s poljskom vojskom kod Hoćima 1621. i njegovo svrgnuće iduće godine. O Osmanu u stručnoj literaturi postoje kontroverzije: neki ga književni historiografi vide kao nejedinstveno djelo, drugi ističu cjelovitost njegova tematsko-kompozicijskoga nacrta; neki ga razumiju kao iskaz o kršćansko--islamskom sukobu, dok dio povjesničara stavlja težište na prizore turskoga građanskog rata u posljednjim pjevanjima epa. Jednodušno mu se, međutim, priznaje dubina svjetonazorskih iskaza i poetska uspjelost ključnih epizoda (opisi hoćimske bitke, Alipašino balkansko putovanje i posjet varšavskom dvoru, romantične epizode sa Sokolicom i Krunoslavom, prizori nereda u Carigradu). Osman je nastao pod jasnim utjecajem Tassova Oslobođenoga Jeruzalema,

    avatar

    22.02.2007. (23:03)    -   -   -   -  

učitavam...