Komentari

novac.blog.hr

Dodaj komentar (16)

Marketing

  • kamatar

    Nije pljačkaš onaj tko opljačka banku, već onaj tko je osnuje, rekao je netko davno

    avatar

    28.09.2007. (22:16)    -   -   -   -  

  • Zero

    ja ću te samo pozdravit! dosta mi banaka, leasinga, osiguranja i svega što makes money za ovaj tjedan ;)

    avatar

    29.09.2007. (11:05)    -   -   -   -  

  • pidokio

    Pratim tvoj blog u zadnjih godinu dana i ovo je moj prvi komentar :) Nevjerojatno, al jučer sam baš o ovome razmišljao i danas dobio odgovor...svaka čast...čitam te i dalje...pozdrav!

    avatar

    29.09.2007. (11:44)    -   -   -   -  

  • Optionmaster

    Svaka cast, prenio sam link na film na svoj blog uz duzno postovanje, link na tvoj unos i objavu da je prvo bio objavljen ovdje kod tebe.. Izvrsno i poucno! RESPECT!

    avatar

    29.09.2007. (13:06)    -   -   -   -  

  • Dnevnik nas 2 2

    Da, to je istina, no naravno ne i cijela. Nikada se neće dogoditi da svi ljudi žele novac istovremeno. Zbog toga banka vrši plasmane tako da se kratkoročni krediti daju iz kratkoročnih rezervi, a dugoročni iz dugoročnih rezervi. Zatim, banka je dodatno osigurana, mogli bi reći i višestruko nego je potrebno, tako da su krediti i plasmani sigurno naplativi.
    Nadalje, banka ima više vrsta poslovanja. To su pasivni, aktivni i neutralni bankovni poslovi. Aktivno bankovno poslovanje je ovo prvo, no iz pasivnog bankovnog poslovanja po temeljima poslovnih računa, obrće se lijepa lova za vršenje raznoraznih transakcija za svoje korisnike, te naknada za održavanje istih.
    Dakle, banka zarađuje višestruko. Postavlja se pitanje, kako onda jedna banka može propasti uz svu tu zaradu i stalnu kontrolu od strane Narodne banke koja propisuje uvjete svih bankovnih aktivnosti, bilo pasivnih, bilo aktivnih.
    Banka može propasti kada Narodna banka donese takve propise koje su manjim bankama i štedionicama neodržive i teško ih je za ispoštovati u rokovima koje ona propisuje. Tako je većina naših štedionica propala, a neke od njih su kvalitetni i lijepo radile, no onda je interes bio da uđu strane banke u RH pa su dosta malih i perspektivnih štedionica morali žrtvovati kao što je bio slučaj sa Štedionicom "Banak" čiji sam bila klijent.
    A nama su potrebne banke koje će nas pratiti u teškim situacijama kada su nam financijske injekcije potrebne. Lako je davati sigurne kredite, no što je sa rizičnima? A Narodna banka radi sve da bi rizična ulaganja banaka svela na minimum. Kod nas su ušle Erste i Hypo banka, koje su bile plodno tlo i davale rizične kredite, no brzo su ih spustili na zemlju. Da se razumijemo, osiguranja rizičnih kredita dodatno se osiguravaju kod privatnih osiguranja, pa se to Narodnoj banci nije svidjelo......itd.itd.
    A većina malih ljudi pojma nema, da bankovne uvjete ne kroje banke, nego Narodna banka Hrvatske.

    avatar

    29.09.2007. (13:42)    -   -   -   -  

  • pametni zub

    Novčartsvo je magija. Moderno poslovanje zasniva se na iluzionizmu.

    avatar

    29.09.2007. (14:30)    -   -   -   -  

  • lanua

    da logicno da HNB manipulira novcem. To je monetarna politika. Kak idu oni dobro poznati skolski primjeri, hm? Ako drzava zeli da se povecaju investicije tada ce smanjiti kamatnu stopu i obrnuto. Tako i ovo. Totalno isto. To je sve igra "velikih", igraju se kako kome odgovara. Jea.

    avatar

    29.09.2007. (23:02)    -   -   -   -  

  • Monsoon

    "Nekada davno papirnati novac je bio samo zamjena za stvarno zlato no ubrzo su shvatili da im je potrebno više novaca nego što imaju zlata i onda su jednostavno počeli izdavati više novaca. Sve je u redu ukoliko se nikada ne dogodi da svi žele svoj novac istovremeno"

    Bolje pitanje bi mozda bilo: Tko stvara novac s kojim se plaća interes?
    Npr. ako posudiš $10,000 od banke uz 9% interesa, onda duguješ banci $10,900.
    Ali banka je proizvela samo $10,000 za taj “loan”, odakle dolaze tih $900 za interes?
    Naoko izgleda da, ti i ostali ljudi koji su uzeli sličan “loan”, ne mogu otplatiti taj “loan” jednostavno zato što nema dovoljno novaca u cirkulaciji da bi se taj dug otplatio u cjelini, onih $10,900. Jedno rješenje ovog slučaja bi bilo posuditi tih dodatnih $900, ali to opet vodi novom interesu, ... Hmmm…., tu nema kraja. što vishe posudjujemo moramo još više posudjivati, i dug koji je baziran na “Fiat Money” je poput spirale koja nema kraja, i koja vodi sve većem i većem dugu.
    U redu, ovo je djelomično istina. Istina je da nema dovoljno novaca u opticaju da bi se dug mogao otplatiti, ali nije istina da je jedini način otplate duga posuditi više novaca. Nismo ovdje uzeli u obzir vrijednost rada “labor”-a, i kako se rad moze iskoristiti za otplatu duga. Idemo pretpostaviti da vršiš otplatu svog duga od $10,900 jednom mjesečno u ratama od $900, i da od te rate $80 predstavlja otplatu interesa. Ubrzo skuziš da je otplata od $900 mjesečno visoka, i odlučiš naći dodatni posao. Istovremeno banka koja ti je posudila novac radi profit na tvoj dug od $80 svaki mjesec. Pošto je tih $80 interes, i ne smanjuje se kao što se smanjuje glavnica duga koji otplaćuješ, tih $80 mjesečno je novac koji banka moze potrošiti kako zeli.
    E sad, recimo da banka odluči prati podove jednom tjedno i zaposli tebe da to radiš za $80 mjesečno . Rezultat je da sad zaradjuješ novac s kojim plaćaš interes na svoj dug, i tu je sad poanta. Dok god radiš za banku, svaki mjesec, isti dolari idu u banku kao interes, onda izlaze iz banke kao tvoja plaća, pa onda opet ulaze u banku kao otplata tvog duga. Komplicirano?
    Nije vazno da li radiš za banku ili ne. Nije bitno gdje zaradjuješ svoj novac, novac uvijek dolazi iz banke i onda opet odlazi u banku. Krug kroz koji novac prolazi moze biti mali ili veliki, ali činjenica je da se interes uvijek plaća kroz ljudski rad. Vaznost ove činjenice je čak veća od one spoznaje koja je potekla od početne spoznaje da nema dovoljno novaca u cirkulaciji za potpunu otplatu duga. Iznenadjući zaključak je da su oni koji skupljaju plodove ljudskog rada zapravo ti koji stvaraju (printaju) tzv “ Fiat Money”!
    American Heritage Dictionary definira "Fiat Money" kao:" Paper money decreed legal tender, not backed by gold or silver.". Ili u prijevodu, "Fiat Money" ne predstavlja ništa što ima stvarnu vrijednost (intrinsic value), ali se mora poštovati jer je odobren zakonom (decreed legal tender). "Legal tender" jednostavno znači da zakon kaze da moraš primiti taj papir kao "currency in commerce". Drugim riječima, zakon te tjera da prihvatiš taj papir kao sredstvo za razmijenu u trgovini.
    U priči o novcu kroz povijest postoji jedna nit koja je zajednička u svim kulturama. Novac je uvijek bio vezan za nešto "stvarno", nešto materijalno. To "stvarno" bi mogle biti školjke, riza, sol, duhan, zlato, srebro. Ipak, kroz stoljeća, vladajući dio društva je htio naći bolji mehanizam. Nešto što "mase" ne bi tako dobro razumijele. Kad koristiš rizu kao novac, lako je skuzit matematiku da ti recimo kvarat kile rize kupi jednu cigaretu. Ali kako skuzit cijenu cigarete kad ti netko hoće platit sa komadićem papira na kojem uz slikice piše neki broj??

    Poanta je skuziti da je "Fiat Money" fikcija. "Fiat Money" nema "intrinsic value", njegova vrijednost se ne moze usporediti s ničim stvarnim! Kad George W Bush treba novac za npr. rat u Iraku, on ode do Federal Reserve System building-a i kaze; "čuj Alan/Ben, treba mi nekih 80 biliona dolara za ovaj rat!'. Alan/Ben kaze:"OK", sjedne za stol i napiše check od 80 biliona dolara, i da ga Bush-u! Bush onda ode u banku i ulozi taj check od 80 biliona.
    Do tog trenutka tih 80 biliona dolara nije postojalo u našoj ili nekoj drugoj galaksiji, ali poput "magic-a", check od Federal Reserve System's chairman-a makes it a reality. Odjednom imamo 80 billiona dolara više u svjetskom ekonomskom sistemu.
    Američki dolar je postao "Fiat Money" tokom Nixon-ove administracije (Executive Order on August 15-th,1971). Razlog? Pa trebalo je puno love za financirati Vietnam War. Posljedica štampanja Fiat Money-a u velikim količinama gotovo uvijek je je inflacija.
    Jer budući da se i novac isto mora pokoravati prirodnom zakonu trzišta, zakonu "supply and demand", što imaš više novca na trzištu, to više njegova vrijednost pada.
    Uglavnom...osim u iznimnijim slucajevima, ali ovaj "komentar" je ionako vec predug, sorry...

    avatar

    01.10.2007. (02:37)    -   -   -   -  

  • novac

    monsoon hvala na pojašnjenju prenijet ću tvoj komentar i na forum, ok?

    avatar

    01.10.2007. (08:52)    -   -   -   -  

  • Monsoon

    slobodno ga i skrati... :)

    avatar

    01.10.2007. (13:55)    -   -   -   -  

  • credfinance

    Zdravo,

          Tražite poslovni kredit, osobni zajam,
    hipoteka, auto kredit, studentski kredit, konsolidacioni kredit
    dug, neosigurani kredit, rizični kapital itd. Ili ste bili vi
    odbiti kredit od banke ili finansijske institucije za a
    ili nekoliko razloga. Na pravom ste mjestu za svoja rješenja
    spremni! Ja sam privatni zajmodavac, odobravam poslovne kredite
    i pojedinci sa niskom i povoljnom kamatnom stopom od 3%. Interesa.

    Kontaktirajte nas putem e-maila: finance.micro1@gmail.com

    OBRAZAC ZA PRIJAVU KREDITA.

    Vaše puno ime:
    Adresa:
    zemlja:
    stanje:
    Iznos kredita:
    spol:
    Trajanje kredita:
    Broj telefona:
    fax:
    Mjesečni prihod:
    Točan datum potreban zajam:

    avatar

    23.01.2019. (18:04)    -   -   -   -  

  • gdfsg

    Pozdrav Prijatelji su Maria Guadalupe, ovdje sam kako bih informirao sve što sam doživio online kada sam tražio kredit. Izgubio sam mnogo novca tražeci zajam dok nisam upoznao VLADIMIRA FINANCIAL INVESTITORA. Tko mi je pomogao dobiti kredit od 60000 eura po kamatnoj stopi od 2%. Ako trebate kredit i ako ste ozbiljni, savjetujem vam da poslušate moj savjet i kontaktirate je putem e-pošte: (vladimirafinancijskiinvestitor@yahoo.com)
    za vaš zahtjev za kredit, hvala na slušanju

    ????????????????/

    avatar

    29.07.2019. (10:09)    -   -   -   -  

  • HVALJEN BOŽE KAKO SAM DOB

    Pozdrav svima vama želim koristiti ovaj medij da vam kažem o ovom opipljivom svjedocenju. Zajam sam dobio 1. sijecnja 2021. preko gospode Vldimire Franke, dala mi je zajam od 65,000 eura i bio sam sretan. Ako vam je potreban zajam za vaše najbolje kamate, možete ga dobiti po kamatnoj stopi od 3%. Obratite se njezinoj tvrtki putem e-pošte: vladimirafinancijskiinvestitor@yahoo.com

    avatar

    11.02.2021. (06:25)    -   -   -   -  

  • franka

    Pozdrav svima vama želim koristiti ovaj medij da vam kažem o ovom opipljivom svjedocenju. Zajam sam dobio 1. sijecnja 2021. preko gospode Vldimire Franke, dala mi je zajam od 65,000 eura i bio sam sretan. Ako vam je potreban zajam za vaše najbolje kamate, možete ga dobiti po kamatnoj stopi od 3%. Obratite se njezinoj tvrtki putem e-pošte: vladimirafinancijskiinvestitor@yahoo.com

    avatar

    15.03.2021. (12:05)    -   -   -   -  

  • schuff

    Tvrtka Lidya Finance pruža financijsku pomoć fizičkim i pravnim osobama, kao i tvrtkama u rasponu od 5000 eura do 1.000.000,00 eura ili više uz vrlo nisku kamatnu stopu od 3% godišnje s rokom otplate od 5 godina do maksimalno 20 godina.

    Molimo kontaktirajte nas putem e-pošte.
    E-mail: lidyafinance9@gmail.com
    www.lidya.co
    Whatsapp telefon: +1(216) 541-1721

    Ponuda zajma od 3%

    avatar

    21.05.2022. (23:22)    -   -   -   -  

  • KREDIT

    Pozdrav pozdrav svima. Moje ime je Marija Magdalena, samohrana sam majka 3 djece, želim podijeliti opipljivo svjedočanstvo o tome kako sam dobila zajam od 50,000 eura uz 3% od bogobojaznog čovjeka gospodina Mikea Andersona. Ako ste zainteresirani za dobivanje zajma, obratite mu se, uvjeravam vas da je sigurno, hvala. Adresa e-pošte: (barrmikeanderson48@yahoo.com)

    avatar

    27.03.2023. (00:12)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...