Baltik. Obala. Vjetar. Mitsko mjesto u koje sam se zaljubio, mislim, kao klinac, gledajući na velikom ekranu otvorenih očiju kako mlada Kašupka na krumpirištu skriva pod suknju simpatičnog brkatog tata koji bježi pred žandarima. Nakon Limenog bubnja i Lumbur me odveo na taj Baltik, i U dolini rijeke Isse i, pogotovo, Kralj vilenjak... Jedan od najboljih crtića prošlog Animafesta govorio je o stvarima i ljudima koje nosi baltički obalni vjetar. Da, fascinira me ta obala, koju nisam nikada zapravo ni vidio, najviše joj se približivši proljetos, gledajući kako Neva pored usidrene Aurore nosi komade leda k moru. Lenjingradčica, stajalo je jednom u Dnevniku male Višnje, zaboravljenom, a predivnom stripu. Sanktpeterburžica, valjda, danas. Baltik igra krucijalnu ulogu i u dnevniku malog Milivoja, u najboljoj priči koju još nisam napisao, iako sam iks puta počinjao, odustajući, nesposoban se suočiti s jačinom emocija koje želim izraziti. Dajte mi konjsku glavu, želio bih poloviti sve te jegulje! Iako, kažu, radijacija potopljenih ruskih podmornica polako nagriza oplatu. I jegulje će pomrijeti, doskora.
07.01.2007. (17:31)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
žavijer
Rado bih pročitao dnevnik malog Milivoja - od pomisli na buran duševni svijet nošen vjetrom po grubim žalima kobaltnog Baltika - podilaze me srsi.
Moj Baltik plod je samo jedne pseudopriče - priče o sušičavom intelektualcu, protivu volje svoje upletenom u mračne posle na grubom baltičkom žalu u najdražem mi djelu kasnog tinejdžerluka Calvinove "Ako jedne zimske noći".
07.01.2007. (21:15)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
dmj
Baltik. Obala. Vjetar.
Mitsko mjesto u koje sam se zaljubio, mislim, kao klinac, gledajući na velikom ekranu otvorenih očiju kako mlada Kašupka na krumpirištu skriva pod suknju simpatičnog brkatog tata koji bježi pred žandarima. Nakon Limenog bubnja i Lumbur me odveo na taj Baltik, i U dolini rijeke Isse i, pogotovo, Kralj vilenjak...
Jedan od najboljih crtića prošlog Animafesta govorio je o stvarima i ljudima koje nosi baltički obalni vjetar.
Da, fascinira me ta obala, koju nisam nikada zapravo ni vidio, najviše joj se približivši proljetos, gledajući kako Neva pored usidrene Aurore nosi komade leda k moru.
Lenjingradčica, stajalo je jednom u Dnevniku male Višnje, zaboravljenom, a predivnom stripu.
Sanktpeterburžica, valjda, danas.
Baltik igra krucijalnu ulogu i u dnevniku malog Milivoja, u najboljoj priči koju još nisam napisao, iako sam iks puta počinjao, odustajući, nesposoban se suočiti s jačinom emocija koje želim izraziti.
Dajte mi konjsku glavu, želio bih poloviti sve te jegulje!
Iako, kažu, radijacija potopljenih ruskih podmornica polako nagriza oplatu.
I jegulje će pomrijeti, doskora.
07.01.2007. (17:31) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
žavijer
Rado bih pročitao dnevnik malog Milivoja -
od pomisli na buran duševni svijet nošen vjetrom po grubim žalima kobaltnog Baltika - podilaze me srsi.
Moj Baltik plod je samo jedne pseudopriče -
priče o sušičavom intelektualcu, protivu volje svoje upletenom u mračne posle na grubom baltičkom žalu
u najdražem mi djelu kasnog tinejdžerluka
Calvinove "Ako jedne zimske noći".
07.01.2007. (21:15) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...