Fisis u predsokratika svakako nije ono što pod time podrazumijeva Aristotel a posebno ne ono što se danas podrazumijeva pod prirodom. Za našu filozofiju od značaja je Despotov i Galovićev pokušaj da se fisis prevede što izvornije: biva, buknuće, jestastvo, odnosno iskonsko iskrsavanje. Razumijevanju fisis-a doprinosi i Heideggerovo dovođenje u vezu s pojmom tehne i sa suprotstavljenim pojmom kojeg kod Grka nećemo naći (barem se meni tako čini), zato ga Heidegger i ne navodi na grčkom. To je pojam povijesnog. Što misliš Davore, ima li to povijesno neke veze s onim što Galović u citatu koji navodiš u prethodnom postu (Shole) spominje kao ljudsku prirodu imajući u vidu Aristotela. Navodim dva takva mjesta: "Svrha je kraj, svršetak, vrh, ono prvo i najviše bića, njegova bitstvena odredba kojom se ono pokazuje upravo kao ovo biće. Svrha daje svakom biću valjanost, ona je ono dobro. Biće koje živi iz svoje svrhe, koje jest u svrsi, došlo je do ''kraja'', sa-vršeno je. Priroda ne čini ništa uzalud te prirodna bića, njihove dijelove i moći uređuje uvijek primjereno svrsi. Jedino je čovjek biće kojeg sama priroda ne dovodi do svrhe, iako mu je ona po prirodi dana. Svrha tek treba biti udjelovljena." "Ukoliko čovjek ne uzmogne sebe odgojiti i obučiti za takvu djelatnost, on ne može dovršiti svoju čovječju prirodu. Sva praksa (etička i politička) gubi svoj smisao, jer nema onoga što bi je osmišljavalo. Vezanje za neku nižu svrhu uvijek je neki vid zarobljavanja, neki vid ropstva. Čovjek tad ne živi radi sebe (onog najvišeg u sebi) nego radi nečega drugog." Usput da te podsjetim, pitanje povijesnog već smo dotaknuli u tvom blogu Objava. Možda je sada trenutak i da te pitam što znači tvoja rečenica u komentaru na moj tekst: „Dakle, što se tiče povijesnosti, mogu donekle (podcrtao Milje) prihvatiti.“?
17.12.2006. (10:51)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Milje, zahvaljujem na odličnom tumačenju. I da, ovaj post i jest usmjeren ka tome da ukaže na mogućnost drugačijeg shvaćanja prirode od shvaćanja novovjeke matematičke prirodne znanosti. Time, naravno, ne pokušavam umanjiti njena postignuća, radije upitati ne daje li nam takva prirodna znanost ipak tek jedan aspekt one one cjeline koju zovemo ''priroda'', da ne kažem ''cjeline bića''? Despotov prijevod ''jestastvo'' se može učiniti samovoljnim u odnosu na očitost prijevoda fysis=priroda, no zapravo je suprotno: još je začetnik slavenske pismenosti sveti Konstantin (Ćiril), zvan još i Filosof, dosljedno prevodio fysis kao ''jestastvo'' (vidi A. Knežević Filosofija i slavenski jezici). Ovo tumačenje fysisa kao iskonskog iskrsavanja meni je osobno zanimljivo i zbog mog omiljenog fizičara (a koji je isto tako volio i ono ''iza fizike'') Davida Bohma. Temeljni pojam njegovog ''mišljenja o cjelini'' (tako on to naziva) jest implicitni red (''implicate order''). U jednom o sljedećih postova mogao bih nešto o pojmu ''reda'', ali zasad: sav red (dakle ''prirodni zakoni'') koji se objavljuje (i) fizičarima jest eksplicitni red, odnosno ekspliciranje (od-vijanje, raz-vijanje) implicitnog reda koji je druga oznaka za ''cjelinu''. Ovo ''ekspliciranje implicitnog reda'' bi se možda drugačije moglo reći i ''iskonsko iskrsavanje''. Moglo bi se reći da odnos eksplicitnog i implicitnog reda odgovara odnosu konačnog i beskonačnog. U vezi s tim, a s obzirom na tvoj interes za Kuzanskog, možda si uočio da već on koristi pojmove ''implicitno'' i ''eksplicitno''? To sam svojedobno zapazio, ali tek uzgred, pa mi je ostalo kao zasad neispunjena zadaća da jednom to podrobnije proučim... O povijesnosti bismo također mogli i u nekom novom postu. Moja rečenica koju navodiš odnosi se na to da shvaćanje povijesti kao smislenog jednousmjerenog puta ka određenoj svrsi, naime ''spasenju'' (eshaton) doista ulazi u filosofiju s kršćanstvom, ranije je nije bilo. Moglo bi se reći da je to više židovska nego li grčka baština u onome što nazivamo Zapadom. Dakako, u Novom vijeku su i mnogi post-kršćanski filosofi zadržali tu utopičnost, jednousmjereno shvaćanje povijesti. Ali, kad već spominjem Bohma, ja bih rekao: svrha je implicitna, nije objavljena. (Ili: nije objavljena, objavljuje se.) Čini mi se da upravo insistiranje na vjernosti nekoj prethodno objavljenoj (eksplicitnoj) svrsi odvaja od implicitno uređenog (mada možda naizgled kaotičnog) samoiznicanja, onog iskonskog iskrsavanja kojeg predsokratici nazivahu fysis.
18.12.2006. (12:37)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Davore, razveselio si me, a posebno spominjanjem meni dragog Kuzanskog. Par pojmova koji navodiš nije sporedan već je najuže vezen uz temeljne njegove sintagme „conincidentia oppositorum“ i „docta ignorantia“. Ipak, čini mi se da postoji razlika spram koncepcije Davida Bohma. Najprije, nije riječ o paru implikacija – eksplikacija, već sličnom: komplikacija – eksplikacija (complicatio – explicatio). Nadalje, moglo bi se govoriti i o odnosu beskonačnog i konačnog stime da se uvidi da je samo pitanje o tom odnosu promašeno. Naime, za Kuzanskog vrijedi: “Finiti ad infinitum nulla est proportio” (Između beskonačnog i konačnog nema nikakvog odnosa). Kod Kuzanskog explicatio treba pokazati što je nespoznatljivo u complicatio, odnosno ono nevidljivo učiniti vidljivim. Začuđeni pitamo se kako je to moguće ako između cjeline svijeta i mnoštva pojedinačnih bića nema nikakvog odnosa? Po mom skromnom mišljenju (bojim se da otkrivam toplu vodu jer je to vjerojatno negdje mjerodavnije rečeno) viđenje nevidljivog nije moguće kroz matematizirano odnošenje u kojem se otvara (točnije skriva) aspekt fysis-a dostupan prirodnoj znanosti, već samo kroz iskonsko iskrsavanje.
18.12.2006. (18:43)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Razgovarajmo o krugu
Fisis u predsokratika svakako nije ono što pod time podrazumijeva Aristotel a posebno ne ono što se danas podrazumijeva pod prirodom. Za našu filozofiju od značaja je Despotov i Galovićev pokušaj da se fisis prevede što izvornije: biva, buknuće, jestastvo, odnosno iskonsko iskrsavanje.
Razumijevanju fisis-a doprinosi i Heideggerovo dovođenje u vezu s pojmom tehne i sa suprotstavljenim pojmom kojeg kod Grka nećemo naći (barem se meni tako čini), zato ga Heidegger i ne navodi na grčkom. To je pojam povijesnog. Što misliš Davore, ima li to povijesno neke veze s onim što Galović u citatu koji navodiš u prethodnom postu (Shole) spominje kao ljudsku prirodu imajući u vidu Aristotela. Navodim dva takva mjesta:
"Svrha je kraj, svršetak, vrh, ono prvo i najviše bića, njegova bitstvena odredba kojom se ono pokazuje upravo kao ovo biće. Svrha daje svakom biću valjanost, ona je ono dobro. Biće koje živi iz svoje svrhe, koje jest u svrsi, došlo je do ''kraja'', sa-vršeno je. Priroda ne čini ništa uzalud te prirodna bića, njihove dijelove i moći uređuje uvijek primjereno svrsi. Jedino je čovjek biće kojeg sama priroda ne dovodi do svrhe, iako mu je ona po prirodi dana. Svrha tek treba biti udjelovljena."
"Ukoliko čovjek ne uzmogne sebe odgojiti i obučiti za takvu djelatnost, on ne može dovršiti svoju čovječju prirodu. Sva praksa (etička i politička) gubi svoj smisao, jer nema onoga što bi je osmišljavalo. Vezanje za neku nižu svrhu uvijek je neki vid zarobljavanja, neki vid ropstva. Čovjek tad ne živi radi sebe (onog najvišeg u sebi) nego radi nečega drugog."
Usput da te podsjetim, pitanje povijesnog već smo dotaknuli u tvom blogu Objava. Možda je sada trenutak i da te pitam što znači tvoja rečenica u komentaru na moj tekst: „Dakle, što se tiče povijesnosti, mogu donekle (podcrtao Milje) prihvatiti.“?
17.12.2006. (10:51) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
5@k XIII.
metafizika:meta-iza,iznad;fizis-priroda
znanost koja se bavi nadnaravnim,ezoterikom,duhovnošću...
17.12.2006. (15:39) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
davor
Milje, zahvaljujem na odličnom tumačenju. I da, ovaj post i jest usmjeren ka tome da ukaže na mogućnost drugačijeg shvaćanja prirode od shvaćanja novovjeke matematičke prirodne znanosti. Time, naravno, ne pokušavam umanjiti njena postignuća, radije upitati ne daje li nam takva prirodna znanost ipak tek jedan aspekt one one cjeline koju zovemo ''priroda'', da ne kažem ''cjeline bića''?
Despotov prijevod ''jestastvo'' se može učiniti samovoljnim u odnosu na očitost prijevoda fysis=priroda, no zapravo je suprotno: još je začetnik slavenske pismenosti sveti Konstantin (Ćiril), zvan još i Filosof, dosljedno prevodio fysis kao ''jestastvo'' (vidi A. Knežević Filosofija i slavenski jezici).
Ovo tumačenje fysisa kao iskonskog iskrsavanja meni je osobno zanimljivo i zbog mog omiljenog fizičara (a koji je isto tako volio i ono ''iza fizike'') Davida Bohma. Temeljni pojam njegovog ''mišljenja o cjelini'' (tako on to naziva) jest implicitni red (''implicate order''). U jednom o sljedećih postova mogao bih nešto o pojmu ''reda'', ali zasad: sav red (dakle ''prirodni zakoni'') koji se objavljuje (i) fizičarima jest eksplicitni red, odnosno ekspliciranje (od-vijanje, raz-vijanje) implicitnog reda koji je druga oznaka za ''cjelinu''. Ovo ''ekspliciranje implicitnog reda'' bi se možda drugačije moglo reći i ''iskonsko iskrsavanje''. Moglo bi se reći da odnos eksplicitnog i implicitnog reda odgovara odnosu konačnog i beskonačnog. U vezi s tim, a s obzirom na tvoj interes za Kuzanskog, možda si uočio da već on koristi pojmove ''implicitno'' i ''eksplicitno''? To sam svojedobno zapazio, ali tek uzgred, pa mi je ostalo kao zasad neispunjena zadaća da jednom to podrobnije proučim...
O povijesnosti bismo također mogli i u nekom novom postu. Moja rečenica koju navodiš odnosi se na to da shvaćanje povijesti kao smislenog jednousmjerenog puta ka određenoj svrsi, naime ''spasenju'' (eshaton) doista ulazi u filosofiju s kršćanstvom, ranije je nije bilo. Moglo bi se reći da je to više židovska nego li grčka baština u onome što nazivamo Zapadom. Dakako, u Novom vijeku su i mnogi post-kršćanski filosofi zadržali tu utopičnost, jednousmjereno shvaćanje povijesti. Ali, kad već spominjem Bohma, ja bih rekao: svrha je implicitna, nije objavljena. (Ili: nije objavljena, objavljuje se.) Čini mi se da upravo insistiranje na vjernosti nekoj prethodno objavljenoj (eksplicitnoj) svrsi odvaja od implicitno uređenog (mada možda naizgled kaotičnog) samoiznicanja, onog iskonskog iskrsavanja kojeg predsokratici nazivahu fysis.
18.12.2006. (12:37) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Razgovarajmo o krugu
Davore, razveselio si me, a posebno spominjanjem meni dragog Kuzanskog. Par pojmova koji navodiš nije sporedan već je najuže vezen uz temeljne njegove sintagme „conincidentia oppositorum“ i „docta ignorantia“. Ipak, čini mi se da postoji razlika spram koncepcije Davida Bohma. Najprije, nije riječ o paru implikacija – eksplikacija, već sličnom: komplikacija – eksplikacija (complicatio – explicatio). Nadalje, moglo bi se govoriti i o odnosu beskonačnog i konačnog stime da se uvidi da je samo pitanje o tom odnosu promašeno. Naime, za Kuzanskog vrijedi: “Finiti ad infinitum nulla est proportio” (Između beskonačnog i konačnog nema nikakvog odnosa).
Kod Kuzanskog explicatio treba pokazati što je nespoznatljivo u complicatio, odnosno ono nevidljivo učiniti vidljivim. Začuđeni pitamo se kako je to moguće ako između cjeline svijeta i mnoštva pojedinačnih bića nema nikakvog odnosa? Po mom skromnom mišljenju (bojim se da otkrivam toplu vodu jer je to vjerojatno negdje mjerodavnije rečeno) viđenje nevidljivog nije moguće kroz matematizirano odnošenje u kojem se otvara (točnije skriva) aspekt fysis-a dostupan prirodnoj znanosti, već samo kroz iskonsko iskrsavanje.
18.12.2006. (18:43) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...