Čitajuci tekstove vezane uz Descartesa i Leibniza (a i njihove) nameću mi se neka pitanja. Da li se svijest u nama samo rađa? Što je sa razvojem i iskrivljavanjem već rođene (samo)svijesti? Ne može li već rođeno ja, koje je svjesno sebe i onog izvan sebe, sebe (i ono izvan sebe u sebi) izokrenuti, izopačiti? Što je sa istinskim dolaženjem k sebi, k onom izvan sebe? Da li je ono postignuto već samim tim što imamo (samo)svjest? Unutar svijesti dolazi do razlikovanja unutrašnjeg i onog vanjskog. A što je s razlikovanjem Ja spram Ti? Nije li ta razlika spram Ti za konstituciju (samo)svijesti isto toliko relevantna koliko i ona spram vanjskog?
19.11.2006. (12:26)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Kad već ne mogu komentirati ništa suvislo, evo jedno pitanjce: Ako se uspostave dva paralelna procesa koji bi nadgledali jedan drugog, bi li se oni zajednički ponašali kao svijest?
21.11.2006. (09:49)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@Milje: da, puno je pitanja. Descartes je smatrao da je u cogito našao čvrsto tlo (nakon što se bio upustio u bezdan skepticizma), temelj na kojem dalje dalje može graditi, i hodati čvrsto i pouzdano. Uistinu, on je našao neupitnost toga cogito, ali svoju filosofiju nije izgradio na tome (možda to i nije nešto na čemu je moguće graditi) nego na odvajanju ''jasnih i razlučenih'' od nejasnih predočbi. Sam pojam ''jasnog i razlučenog'', koliko uspijevam shvatiti, on zapravo ne izvodi iz cogito ergo sum, nego uvodi kao jedan novi kriterij istinitosti. S druge strane, kao što i sam kažeš, upitno je ukoliko je ta neupitnost (čini mi se najjasnije iskazana u navedenoj Kantovoj formulaciji) baš i cilj filosofskog traganja, i ono ''traženo znanje'' koje pokreće filosofirajućeg čovjeka. Ipak, iako ta neupitnost nije nikakav konačni odgovor, čini mi se da je važno podsjetiti na nju u situaciji kad se ide ispod nje - stoga Adornov tekst o svijesti i stroju. Osobito je na mjestu tvoje pitanje o drugom čovjeku. Subjekt-objekt relacija sve može putem zamjenica iskazati kao odnos ''Ja''- ''to''. No drugi čovjek upravo nije (ili ne smije biti) neko ''to'', objekt poput nekog kamena uz put, s kojim bi mogli manipulirati u nekom instrumentalnom odnosu. Drugi čovjek je, čini mi se, kao čovjek (dakle kao ''Ti'') shvatljiv tek iz nekoga ''Mi'' odnosa. A to znači iz odnosa koji uvažava da je drugi čovjek nekako ujedno i isto i različito od toga moga ''Ja''. @propheta nemo: nisam uspio slijediti intenciju tvog pitanja. Pa stoga evo i moga pitanja, da povećam zabunu. :) Po čemu su ta dva procesa baš dva procesa koji su povezani, a ne jedan jedini proces? Što ih čini dvama individuumima, a ne jednim jedinstvom?
24.11.2006. (12:31)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Razgovarajmo o krugu
Čitajuci tekstove vezane uz Descartesa i Leibniza (a i njihove) nameću mi se neka pitanja.
Da li se svijest u nama samo rađa? Što je sa razvojem i iskrivljavanjem već rođene (samo)svijesti? Ne može li već rođeno ja, koje je svjesno sebe i onog izvan sebe, sebe (i ono izvan sebe u sebi) izokrenuti, izopačiti? Što je sa istinskim dolaženjem k sebi, k onom izvan sebe? Da li je ono postignuto već samim tim što imamo (samo)svjest?
Unutar svijesti dolazi do razlikovanja unutrašnjeg i onog vanjskog. A što je s razlikovanjem Ja spram Ti? Nije li ta razlika spram Ti za konstituciju (samo)svijesti isto toliko relevantna koliko i ona spram vanjskog?
19.11.2006. (12:26) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
propheta nemo
Kad već ne mogu komentirati ništa suvislo, evo jedno pitanjce: Ako se uspostave dva paralelna procesa koji bi nadgledali jedan drugog, bi li se oni zajednički ponašali kao svijest?
21.11.2006. (09:49) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
davor
@Milje: da, puno je pitanja. Descartes je smatrao da je u cogito našao čvrsto tlo (nakon što se bio upustio u bezdan skepticizma), temelj na kojem dalje dalje može graditi, i hodati čvrsto i pouzdano. Uistinu, on je našao neupitnost toga cogito, ali svoju filosofiju nije izgradio na tome (možda to i nije nešto na čemu je moguće graditi) nego na odvajanju ''jasnih i razlučenih'' od nejasnih predočbi. Sam pojam ''jasnog i razlučenog'', koliko uspijevam shvatiti, on zapravo ne izvodi iz cogito ergo sum, nego uvodi kao jedan novi kriterij istinitosti. S druge strane, kao što i sam kažeš, upitno je ukoliko je ta neupitnost (čini mi se najjasnije iskazana u navedenoj Kantovoj formulaciji) baš i cilj filosofskog traganja, i ono ''traženo znanje'' koje pokreće filosofirajućeg čovjeka.
Ipak, iako ta neupitnost nije nikakav konačni odgovor, čini mi se da je važno podsjetiti na nju u situaciji kad se ide ispod nje - stoga Adornov tekst o svijesti i stroju.
Osobito je na mjestu tvoje pitanje o drugom čovjeku. Subjekt-objekt relacija sve može putem zamjenica iskazati kao odnos ''Ja''- ''to''. No drugi čovjek upravo nije (ili ne smije biti) neko ''to'', objekt poput nekog kamena uz put, s kojim bi mogli manipulirati u nekom instrumentalnom odnosu. Drugi čovjek je, čini mi se, kao čovjek (dakle kao ''Ti'') shvatljiv tek iz nekoga ''Mi'' odnosa. A to znači iz odnosa koji uvažava da je drugi čovjek nekako ujedno i isto i različito od toga moga ''Ja''.
@propheta nemo: nisam uspio slijediti intenciju tvog pitanja. Pa stoga evo i moga pitanja, da povećam zabunu. :) Po čemu su ta dva procesa baš dva procesa koji su povezani, a ne jedan jedini proces? Što ih čini dvama individuumima, a ne jednim jedinstvom?
24.11.2006. (12:31) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
propheta nemo
Tehnički različita, recimo dva kompjutorska programa koji kontroliraju jedan drugog.
02.12.2006. (14:17) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...