JOŠ JEDAN PRILOG RASPRAVI O PREVODJENJU SA SRPSKOG NA HRVATSKI:
Od 3000 riječi učenici pogrešno koriste njih 50
Hrvatski su učenici iz godine u godinu sve nepismeniji, pokazalo je istraživanje koje je proveo mr. Marko Alerić s Katedre za metodiku nastave hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Analizirajući školske zadaćnice 500-tinjak učenika osnovnih i srednjih škola, Alerić je utvrdio da je stanje pismenosti naših đaka zabrinjavajuće loše, no smatra da bi se promjenom pristupa prema nastavi hrvatskog jezika u školama i stupanj jezične kulture u Hrvata mogao bitno popraviti.
- Broj jezičnih pogrešaka koje čine učenici nije neograničen, već postoje područja u kojima se najčešće griješi. Od dvije do tri tisuće riječi koje koristimo u svakodnevnoj komunikaciji, učenici u pravilu pogrešno rabe najviše 30 do 50 riječi - tvrdi Alerić. Dodaje da su potpuno identične greške đaci činili i prije 30 do 50 godina, no stanje je danas ipak nešto lošije, pa ako prosvjetne vlasti s tim u vezi ne poduzmu neke hitne korake, Alerić predviđa da će Hrvati iz dana u dan biti ne samo sve manje pismeni, nego će se i sve teže međusobno sporazumijevati. - Bojim se da će ljudi, ako nastavimo ovako, jednoga dana imati velikih problema u razumijevanju tuđeg iskaza, bilo govornog, bilo pisanog - predviđa Alerić.
Kako bi se to spriječilo, nastavnici bi u školama, kaže, puno više pozornosti nego dosad morali posvećivati najčešćim pogreškama te vještini govorenja i pisanja. U svakom bi se razredu, predlaže, pogreške mogle istražiti i sastaviti popis riječi u kojima se najčešće griješi, a pogreške potom vježbom ispraviti. Osim toga, djecu bi trebalo učiti kako se piše molba ili obavijest, ali ih poticati i na pisanje kraćih formi.
Alerićevo istraživanje pokazalo je da se učeničke greške mahom odnose na nepravilno pisanje glasova č i ć. Najveći broj učenika pritom pogrešno piše pet riječi: osjećaj, kuća, ćemo, ćete i neće. Često se brkaju i dž i đ, najčešće u riječi džemper koju učenici u pravilu pišu kao đemper. Učestalo se griješi i pri pisanju zareza, velikog slova te pri sastavljenom, odnosno rastavljenom pisanju riječi.
- Najviše učenika ne dam, ne treba, ne kažem, ne znam pišu zajedno, a ćemo i ćete odvojeno. U pisanju ije i je najviše se grešaka čini u riječima svijet, mijenjao, promijenio, zamijenio, lijep, uvijek i zauvijek - nabraja Alerić. Dodaje da osnovnoškolci pet puta više griješe u pisanju riječi u kojima treba napisati ije, dok je kod srednjoškolaca broj pogrešaka u korištenju glasovnih skupina -ije i -je 1:1.
- U srednjoj se školi dvostruko smanjuje i broj pogrešaka koje učenici čine kada trebaju napisati glasove č i ć, no stanje pismenosti naših srednjoškolaca još je daleko od idealnog - kaže Alerić.
Besmislene cijele rečenice
Alerića kao jezičnog stručnjaka dodatno zabrinjava cijeli niz rečenica koje je pronašao u učeničkim zadaćama, a koje nemaju baš nikakvog smisla. To, kaže, pokazuje da naši učenici kada moraju prenijeti svoje misli na papir imaju veliki problem i da ih tome nitko ne uči. -”Mislim da se bježeći od problema, problemi više stvaraju”. “Subotom kod djeda on mi uvijek da novac da kupim nešto”. “Ne želim progovarati se u tuđe poslove”. “Još oduvijek imam dobroga brata”, samo se neki od primjera rečenica bez smisla koje je Alerić pronašao u zadaćnicama.
Pretpostavke da današnjoj modernoj generaciji nije važno kako se pisano izražava Alerić smatra posve pogrešnima. - Mobiteli i računala vratili su u modu pisanu komunikaciju koja je puno zahtjevnija od govorene. Problem je, međutim, u tome što naši učenici za takvu vrstu komunikacije nisu adekvatno pripremljeni - zaključuje Alerić.
I neki profesori su nepismeni
Analizirajući stanje pismenosti naših učenika, Alerić je utvrdio da pojedini profesori uopće nisu uočili neke kardinalne pogreške u zadaćnicama, što navodi na zaključak da su i neki od profesora koji rade u školama elementarno nepismeni. Bolja situacija nije ni na fakultetu. Test ispravljanja učeničkog rada studenti 4. godine u pravilu prolaze tek iz petog ili šestog pokušaja. Kako bi se vidjelo koja područja norme hrvatskog standardnog jezika studentima kroatistike predstavljaju najveći problem, Katedra za metodiku svojedobno je provela i istraživanje među studentima. Bilo je anketirano 125 studenata, pri čemu niti jedan od njih nije rekao da nema poteškoća. Prema riječima studenata, najveće im poteškoće predstavljaju prozodija, vrste rečenica, pravopis općenito, pisanje ije i je, morfologija, tvorba riječi, fonetika, fonologija, sintaksa, pisanje velikog i malog slova te razlikovanje glasova č i ć. Uzrok tome većina studenata vidi u nedovoljnom broju sati hrvatskog jezika u srednjoj školi i lošim profesorima.
Iz zadaćnice učenika 7. razreda
Tema: Stranica iz mog dnevnika
Budim se u 10 h i idem na doručak. Mame nema. Išla je na šminkanje i te stvari. Usred doručka na mobitel mi dođe poruka: “Sretno!!!”. No zanimljivo
21.09.2006. (08:19)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Dakle, za mlade prevoditi sa hrvatskog na hrvatski!
21.09.2006. (08:20)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
kolokvij "ispravljanje učeničkog rada" ili kako se već zove prava je smijurija - mislim da se to toliko pada uglavnom zato što se ne stigne sve poispravljati, a ne zato što se ne zna ispraviti (ja položio iz prve). ono na što bi trebao upozoriti taj tekst koji ste citirali jest upitna kvaliteta studija - a kad je riječ o ispravljanjima učeničkih tekstova i sl., onda naročito kvaliteta rada na Alerićevoj katedri.
21.09.2006. (10:04)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
PROFESOR
UPOZORAVAM NA JOŠ JEDNU STVARCU I ZATO PIŠEM VELIKIM SLOVIMA. RADI SE O OSNOVNOM UMIJEĆU PISANJA NA BLOGU, U E-MAILOVIMA I PUTEM SMS-A. NAIME, VEĆINA LJUDI, A TO SU MAHOM SREDNJOŠKOLCI I STUDENTI, UPORNO RADI ZABRINJAVAJUĆU GREŠKU: NE ODVAJA JEDNO MJESTO IZA SVAKE INTERPUNKCIJE (ZAREZ, TOČKA, USKLIČNIK ITD.) NE ZNAM U ČEMU JE UZROK TOJ RUGOBI KOJA OTEŽAVA ČITANJE, VJEROJATNO SLABA PISMENOST I NEDOSTATAK BAREM JEDNOG ŠKOLSKOG SATA NA KOJEM BI SE LJUDI UPOZNALI SA TIPKOVNICOM, OSOBITO S RAZMAKNICOM KOJU MNOGI, KAKO SAM REKAO, UOPĆE NE UPOTREBLJAVAJU PA ME PODSJEĆAJU NA ZOMBIJE ODNOSNO, PRIJE, NA LIJENE IDIOTE, ILI PAK NA STARCE OD DVJESTO GODINA. JA MISLIM DA DRAGUTIN TADIJANOVIĆ UMIRE OD NELAGODE KADA SVAKODNEVNO NA BLOGU MORA ČITATI TAKVE IMBECILNO NERAZMAKNUTE RIJEČI...
21.09.2006. (11:47)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
DA, pismenost JE slaba! A još žele smanjiti sate hrvatskog u osnovnim školama i smanjiti im lektire (HNOS)! Umjesto da time olakšaju djeci učenje, samo će im olakšati da postanu mali kreteni! Treba ih šopati jezikom jer ako ga savladaju kako treba (i nauče čitati knjige) time si otvaraju mogućnost lakšeg čitanja i razumijevanja (i pamćenja) drugih gradiva i konačno ovladavanje znanjem!
22.09.2006. (17:06)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
JOŠ JEDAN PRILOG RASPRAVI O PREVODJENJU SA SRPSKOG NA HRVATSKI:
Od 3000 riječi učenici pogrešno koriste njih 50
Hrvatski su učenici iz godine u godinu sve nepismeniji, pokazalo je istraživanje koje je proveo mr. Marko Alerić s Katedre za metodiku nastave hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Analizirajući školske zadaćnice 500-tinjak učenika osnovnih i srednjih škola, Alerić je utvrdio da je stanje pismenosti naših đaka zabrinjavajuće loše, no smatra da bi se promjenom pristupa prema nastavi hrvatskog jezika u školama i stupanj jezične kulture u Hrvata mogao bitno popraviti.
- Broj jezičnih pogrešaka koje čine učenici nije neograničen, već postoje područja u kojima se najčešće griješi. Od dvije do tri tisuće riječi koje koristimo u svakodnevnoj komunikaciji, učenici u pravilu pogrešno rabe najviše 30 do 50 riječi - tvrdi Alerić. Dodaje da su potpuno identične greške đaci činili i prije 30 do 50 godina, no stanje je danas ipak nešto lošije, pa ako prosvjetne vlasti s tim u vezi ne poduzmu neke hitne korake, Alerić predviđa da će Hrvati iz dana u dan biti ne samo sve manje pismeni, nego će se i sve teže međusobno sporazumijevati. - Bojim se da će ljudi, ako nastavimo ovako, jednoga dana imati velikih problema u razumijevanju tuđeg iskaza, bilo govornog, bilo pisanog - predviđa Alerić.
Kako bi se to spriječilo, nastavnici bi u školama, kaže, puno više pozornosti nego dosad morali posvećivati najčešćim pogreškama te vještini govorenja i pisanja. U svakom bi se razredu, predlaže, pogreške mogle istražiti i sastaviti popis riječi u kojima se najčešće griješi, a pogreške potom vježbom ispraviti. Osim toga, djecu bi trebalo učiti kako se piše molba ili obavijest, ali ih poticati i na pisanje kraćih formi.
Alerićevo istraživanje pokazalo je da se učeničke greške mahom odnose na nepravilno pisanje glasova č i ć. Najveći broj učenika pritom pogrešno piše pet riječi: osjećaj, kuća, ćemo, ćete i neće. Često se brkaju i dž i đ, najčešće u riječi džemper koju učenici u pravilu pišu kao đemper. Učestalo se griješi i pri pisanju zareza, velikog slova te pri sastavljenom, odnosno rastavljenom pisanju riječi.
- Najviše učenika ne dam, ne treba, ne kažem, ne znam pišu zajedno, a ćemo i ćete odvojeno. U pisanju ije i je najviše se grešaka čini u riječima svijet, mijenjao, promijenio, zamijenio, lijep, uvijek i zauvijek - nabraja Alerić. Dodaje da osnovnoškolci pet puta više griješe u pisanju riječi u kojima treba napisati ije, dok je kod srednjoškolaca broj pogrešaka u korištenju glasovnih skupina -ije i -je 1:1.
- U srednjoj se školi dvostruko smanjuje i broj pogrešaka koje učenici čine kada trebaju napisati glasove č i ć, no stanje pismenosti naših srednjoškolaca još je daleko od idealnog - kaže Alerić.
Besmislene cijele rečenice
Alerića kao jezičnog stručnjaka dodatno zabrinjava cijeli niz rečenica koje je pronašao u učeničkim zadaćama, a koje nemaju baš nikakvog smisla. To, kaže, pokazuje da naši učenici kada moraju prenijeti svoje misli na papir imaju veliki problem i da ih tome nitko ne uči. -”Mislim da se bježeći od problema, problemi više stvaraju”. “Subotom kod djeda on mi uvijek da novac da kupim nešto”. “Ne želim progovarati se u tuđe poslove”. “Još oduvijek imam dobroga brata”, samo se neki od primjera rečenica bez smisla koje je Alerić pronašao u zadaćnicama.
Pretpostavke da današnjoj modernoj generaciji nije važno kako se pisano izražava Alerić smatra posve pogrešnima. - Mobiteli i računala vratili su u modu pisanu komunikaciju koja je puno zahtjevnija od govorene. Problem je, međutim, u tome što naši učenici za takvu vrstu komunikacije nisu adekvatno pripremljeni - zaključuje Alerić.
I neki profesori su nepismeni
Analizirajući stanje pismenosti naših učenika, Alerić je utvrdio da pojedini profesori uopće nisu uočili neke kardinalne pogreške u zadaćnicama, što navodi na zaključak da su i neki od profesora koji rade u školama elementarno nepismeni. Bolja situacija nije ni na fakultetu. Test ispravljanja učeničkog rada studenti 4. godine u pravilu prolaze tek iz petog ili šestog pokušaja. Kako bi se vidjelo koja područja norme hrvatskog standardnog jezika studentima kroatistike predstavljaju najveći problem, Katedra za metodiku svojedobno je provela i istraživanje među studentima. Bilo je anketirano 125 studenata, pri čemu niti jedan od njih nije rekao da nema poteškoća. Prema riječima studenata, najveće im poteškoće predstavljaju prozodija, vrste rečenica, pravopis općenito, pisanje ije i je, morfologija, tvorba riječi, fonetika, fonologija, sintaksa, pisanje velikog i malog slova te razlikovanje glasova č i ć. Uzrok tome većina studenata vidi u nedovoljnom broju sati hrvatskog jezika u srednjoj školi i lošim profesorima.
Iz zadaćnice učenika 7. razreda
Tema: Stranica iz mog dnevnika
Budim se u 10 h i idem na doručak. Mame nema. Išla je na šminkanje i te stvari. Usred doručka na mobitel mi dođe poruka: “Sretno!!!”. No zanimljivo
21.09.2006. (08:19) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Dakle, za mlade prevoditi sa hrvatskog na hrvatski!
21.09.2006. (08:20) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
knjiški moljac
hvala ti na prilogu raspravi. samo šteta što nisi naveo izvor teksta
21.09.2006. (08:54) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
vu? mag
kolokvij "ispravljanje učeničkog rada" ili kako se već zove prava je smijurija - mislim da se to toliko pada uglavnom zato što se ne stigne sve poispravljati, a ne zato što se ne zna ispraviti (ja položio iz prve). ono na što bi trebao upozoriti taj tekst koji ste citirali jest upitna kvaliteta studija - a kad je riječ o ispravljanjima učeničkih tekstova i sl., onda naročito kvaliteta rada na Alerićevoj katedri.
21.09.2006. (10:04) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
PROFESOR
UPOZORAVAM NA JOŠ JEDNU STVARCU I ZATO PIŠEM VELIKIM SLOVIMA. RADI SE O OSNOVNOM UMIJEĆU PISANJA NA BLOGU, U E-MAILOVIMA I PUTEM SMS-A. NAIME, VEĆINA LJUDI, A TO SU MAHOM SREDNJOŠKOLCI I STUDENTI, UPORNO RADI ZABRINJAVAJUĆU GREŠKU: NE ODVAJA JEDNO MJESTO IZA SVAKE INTERPUNKCIJE (ZAREZ, TOČKA, USKLIČNIK ITD.) NE ZNAM U ČEMU JE UZROK TOJ RUGOBI KOJA OTEŽAVA ČITANJE, VJEROJATNO SLABA PISMENOST I NEDOSTATAK BAREM JEDNOG ŠKOLSKOG SATA NA KOJEM BI SE LJUDI UPOZNALI SA TIPKOVNICOM, OSOBITO S RAZMAKNICOM KOJU MNOGI, KAKO SAM REKAO, UOPĆE NE UPOTREBLJAVAJU PA ME PODSJEĆAJU NA ZOMBIJE ODNOSNO, PRIJE, NA LIJENE IDIOTE, ILI PAK NA STARCE OD DVJESTO GODINA. JA MISLIM DA DRAGUTIN TADIJANOVIĆ UMIRE OD NELAGODE KADA SVAKODNEVNO NA BLOGU MORA ČITATI TAKVE IMBECILNO NERAZMAKNUTE RIJEČI...
21.09.2006. (11:47) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Manistra
o bože, stvarno, jadan dragutin
21.09.2006. (11:57) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
.
.
21.09.2006. (14:56) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Valerij
ja uviek pritisnem razmaknicu
21.09.2006. (14:57) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
kokošje sljepilo
DA, pismenost JE slaba! A još žele smanjiti sate hrvatskog u osnovnim školama i smanjiti im lektire (HNOS)! Umjesto da time olakšaju djeci učenje, samo će im olakšati da postanu mali kreteni! Treba ih šopati jezikom jer ako ga savladaju kako treba (i nauče čitati knjige) time si otvaraju mogućnost lakšeg čitanja i razumijevanja (i pamćenja) drugih gradiva i konačno ovladavanje znanjem!
22.09.2006. (17:06) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...