ja se izgubila...i ne shvačajući čitala sve do zadnje rečenice...koja mi je usput prosvjetlila cijeli post...kad će nastavak...
18.09.2006. (09:42)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Zagorski filozof :-)
Nemozes matrix uzimati ko skepticizam... Matrix se po meni vise temelji na Baudrillardu i simulaciji.. Skepticizam ko takav se bavi s pitanjem istinitosti stvari oko nas, pa i u nama.. Poslije Heideggera to vise uopce nije vazno (pa donekle i poslije Descartesa).. Pretpostavka da to nije istina postoji, ali to uopce nije vise vazno, jer je subjekt u modernizmu zadobio centralnu ulogu, i druga istina osim subjektivne niti ne postoji..
25.07.2007. (14:00)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ovo što govoriš samo je jedna epistemološka pozicija (s kojom se dobrim dijelom slažem, može se reć da sam anti-realist), ali to nije ono skepticizam tvrdi; za skeptike postoji jedna jedinstvena istina, i prema tome znanje je samo kada imamo tu istinu. Pošto nikad ne možemo biti sigurni da je imamo, ne možemo niti znati nešto (za razliku od Kantovog agnosticizma, prema kojem je moguće da znamo nešto iako nemamo undefeated opravdanje za to). Matrix je savršen primjer za skepticizam; ničim ne možemo znati jesmo li u stvarnom svijetu ili u matrixu, dakle ne možemo znati ni jel' ispred nas drvo ili nije. Jasno, postoje odgovori na to (primjerice Putman), ali čak kad bi anti-realizam i relativizam uspjeli potpuno pobiti skepticizam, i dalje bi ostalo kao činenjenica da su oni tvrdili da postoji jedna jedinstvena istina (jedan opis svijeta). Pogledaj si ovo, iznimno jednostavna stvar ali baš dobro pokazuje tri osnovne epistemološke pozicije, skepticizam, relazam i anti-realizam.
22.08.2007. (00:23)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
y
M: Ispred mene je stol. X: Zašto vjeruješ da je ispred tebe stol? M: Zato što vidim da je ispred mene. X: Zašto vjeruješ svom vidu? M: Zato jer me nikad nije iznevjerio. X: Zašto vjeruješ da te nikad nije iznevjerio
stvari uzimamo zdravo za gotovo,to je tu i to je to...a niste li primjetili da mala djeca imaju mnoga pitanja zasto ovo zasto ono i da se izgubite nakon 10og zasto ponavljate se u krug, sto bi trebalo, po mom znacit, da nemamo pojma zapravo i da ne mozemo jednostavno rec evo vidi
12.09.2008. (15:24)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
TRIPUTA
Ja sam čitao da Matrix nije skepticizam. Da liči u neki aspektima da i to onda kad se pita da li je nešto stvarno za šta je od sada verovao da je stvarno. Tu leži suština skepticizma: Ništa ne tvrdimo, nama skepticima se samo ČINI DA JE NEŠTO PLAVO, HLADNO, TVRDO, beležimo iskustva ali ne tvrdimo da su ona ni stvarana ni lažna, UZDRŽAVAMO SE OD SUDA, da bismo spontano došli u stanje EPOHE (smirenje - u skeptičkom smislu smirenje). Matrix je više dekartov problem. Dekart uvodi ideju ZLOG DEMONA, danas se kaže ZLI NAUČNIK koji se igra sa našim mozgom i mi ustvari ne znamo šta je stvarnost, tj. ne znamo da li se varamo ili smo upravu. Tako i Matrix, MAŠINE se igraju sa našim doživljajima, mi zato verujemo, tvrdimo i ubedjeni smo, dok ne počnemo da mislimo na mašine kako se negde, izvan ovog sveta igraju sa našim mozgom, kako ga stimulišu raznim elektricitetima ili ko zna čime. To je Dekartova priča. Zašto skeptik ne može da šrihvati ovo stanovište ( da se ZLI DEMON igra sa našim mozgom )? Pa jednostavno zato što će onda morati da pretpostavi da se demon igra i sa njegovim mozgom, i onda je skepticizam propao. ZAŠTO? Pa zato što bi onda, kada bi skeptik rekao da priznaje ZLO DEMONA, dogmate (SVI OSTALI) mogli da kažu: "ETO! MOŽDA I TEBE VARA ZLI DEMON." Naravno, kada bi to skeptik prihvatio, više ne bi bio skeptik.
PS Nema za skeptika neke ISTINE u nekom kklasičnom smislu gde ona predstavlja neko specijalno saznanje nečega o nečemu, neki sveti gral ili izvor znanja. Skeptik teži EPOHE-u, tj. jednoj ravnoteži izmedju suprotstavljenih predstava, ideja ili čega već. Za skeptika postoje stvari koje može da kaže OVO JE VIŠE ISTINOLIKO OD NEČEG DRUGOG. Na primer, zamislite da dva čoveka govore i jedan kaže: "MI ĆEMO UĆI U EVROPSKU UNIJU ZATO ŠTO JE MENI BELI ZEC PREŠAO PUT I ZATO ŠTO MI JE ŽENA SKUVALA PASULJ." a drugi kaže, "MI ĆEMO UĆI U EVROPSKU UNIJU JER SMO ZADOVOLJILI SVE STANDARDE KOJE JE POSTAVILA EVROPSKA UNIJA." Naravno da je ovaj drugi istinolikiji stav, skeptik bi se složio da je to bolji razlog. I onda udjemo u evropsku uniju i onaj prvi ostane da veruje da su njegovi razlozi bili pravi za ulazak u EU.
Eto, ukratko na zastarele komentare :)
17.04.2013. (17:45)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
soulsmith
onak... na par mjesta sam se izgubio al na kraju sam skužio smisao i pouku... lol
sve ok sa boxovima
17.09.2006. (17:49) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Anastasia Lee Kalašnikova
ja se izgubila...i ne shvačajući čitala sve do zadnje rečenice...koja mi je usput prosvjetlila cijeli post...kad će nastavak...
18.09.2006. (09:42) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Zagorski filozof :-)
Nemozes matrix uzimati ko skepticizam... Matrix se po meni vise temelji na Baudrillardu i simulaciji.. Skepticizam ko takav se bavi s pitanjem istinitosti stvari oko nas, pa i u nama.. Poslije Heideggera to vise uopce nije vazno (pa donekle i poslije Descartesa).. Pretpostavka da to nije istina postoji, ali to uopce nije vise vazno, jer je subjekt u modernizmu zadobio centralnu ulogu, i druga istina osim subjektivne niti ne postoji..
25.07.2007. (14:00) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Xalik
Ovo što govoriš samo je jedna epistemološka pozicija (s kojom se dobrim dijelom slažem, može se reć da sam anti-realist), ali to nije ono skepticizam tvrdi; za skeptike postoji jedna jedinstvena istina, i prema tome znanje je samo kada imamo tu istinu. Pošto nikad ne možemo biti sigurni da je imamo, ne možemo niti znati nešto (za razliku od Kantovog agnosticizma, prema kojem je moguće da znamo nešto iako nemamo undefeated opravdanje za to).
Matrix je savršen primjer za skepticizam; ničim ne možemo znati jesmo li u stvarnom svijetu ili u matrixu, dakle ne možemo znati ni jel' ispred nas drvo ili nije. Jasno, postoje odgovori na to (primjerice Putman), ali čak kad bi anti-realizam i relativizam uspjeli potpuno pobiti skepticizam, i dalje bi ostalo kao činenjenica da su oni tvrdili da postoji jedna jedinstvena istina (jedan opis svijeta). Pogledaj si ovo, iznimno jednostavna stvar ali baš dobro pokazuje tri osnovne epistemološke pozicije, skepticizam, relazam i anti-realizam.
22.08.2007. (00:23) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
y
M: Ispred mene je stol.
X: Zašto vjeruješ da je ispred tebe stol?
M: Zato što vidim da je ispred mene.
X: Zašto vjeruješ svom vidu?
M: Zato jer me nikad nije iznevjerio.
X: Zašto vjeruješ da te nikad nije iznevjerio
stvari uzimamo zdravo za gotovo,to je tu i to je to...a niste li primjetili da mala djeca imaju mnoga pitanja zasto ovo zasto ono i da se izgubite nakon 10og zasto ponavljate se u krug, sto bi trebalo, po mom znacit, da nemamo pojma zapravo i da ne mozemo jednostavno rec evo vidi
12.09.2008. (15:24) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
TRIPUTA
Ja sam čitao da Matrix nije skepticizam. Da liči u neki aspektima da i to onda kad se pita da li je nešto stvarno za šta je od sada verovao da je stvarno. Tu leži suština skepticizma: Ništa ne tvrdimo, nama skepticima se samo ČINI DA JE NEŠTO PLAVO, HLADNO, TVRDO, beležimo iskustva ali ne tvrdimo da su ona ni stvarana ni lažna, UZDRŽAVAMO SE OD SUDA, da bismo spontano došli u stanje EPOHE (smirenje - u skeptičkom smislu smirenje).
Matrix je više dekartov problem. Dekart uvodi ideju ZLOG DEMONA, danas se kaže ZLI NAUČNIK koji se igra sa našim mozgom i mi ustvari ne znamo šta je stvarnost, tj. ne znamo da li se varamo ili smo upravu. Tako i Matrix, MAŠINE se igraju sa našim doživljajima, mi zato verujemo, tvrdimo i ubedjeni smo, dok ne počnemo da mislimo na mašine kako se negde, izvan ovog sveta igraju sa našim mozgom, kako ga stimulišu raznim elektricitetima ili ko zna čime. To je Dekartova priča.
Zašto skeptik ne može da šrihvati ovo stanovište ( da se ZLI DEMON igra sa našim mozgom )? Pa jednostavno zato što će onda morati da pretpostavi da se demon igra i sa njegovim mozgom, i onda je skepticizam propao. ZAŠTO? Pa zato što bi onda, kada bi skeptik rekao da priznaje ZLO DEMONA, dogmate (SVI OSTALI) mogli da kažu: "ETO! MOŽDA I TEBE VARA ZLI DEMON." Naravno, kada bi to skeptik prihvatio, više ne bi bio skeptik.
PS Nema za skeptika neke ISTINE u nekom kklasičnom smislu gde ona predstavlja neko specijalno saznanje nečega o nečemu, neki sveti gral ili izvor znanja. Skeptik teži EPOHE-u, tj. jednoj ravnoteži izmedju suprotstavljenih predstava, ideja ili čega već. Za skeptika postoje stvari koje može da kaže OVO JE VIŠE ISTINOLIKO OD NEČEG DRUGOG. Na primer, zamislite da dva čoveka govore i jedan kaže: "MI ĆEMO UĆI U EVROPSKU UNIJU ZATO ŠTO JE MENI BELI ZEC PREŠAO PUT I ZATO ŠTO MI JE ŽENA SKUVALA PASULJ." a drugi kaže, "MI ĆEMO UĆI U EVROPSKU UNIJU JER SMO ZADOVOLJILI SVE STANDARDE KOJE JE POSTAVILA EVROPSKA UNIJA." Naravno da je ovaj drugi istinolikiji stav, skeptik bi se složio da je to bolji razlog. I onda udjemo u evropsku uniju i onaj prvi ostane da veruje da su njegovi razlozi bili pravi za ulazak u EU.
Eto, ukratko na zastarele komentare :)
17.04.2013. (17:45) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...