Mislim da su stari Grci bili religiozni jer su oni prirodu smatrali svetom i pobožno su se odnosili prema njoj. Naravno da kršćanstvo nije mjerilo kako bi religija trebala izgledati. Starogrčka se religija jednostavno razlikuje od kršćanstva, a razlike najčešće smatram pozitivnima.
13.09.2006. (22:42)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Politeizam je tolerantna religija jer objedinjava svu različitost na svijetu i uspostavlja skladnu vezu između nje. Dok, monoteističćke religije, pogotovo krščanstvo, judeizam i islam imaju jednog despotskog boga koji nameće pravila koja se moraju poštovati inaće slijedi kazna i zahtjeva samo da se njega štuje, što onda rađa netoleranciju. To je jedan od uzroka aktualnog sukoba na bliskom istoku.
13.09.2006. (22:59)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Pun pogodak. Kad se rodim drugi put po Raosu(...), baš ću se tako izražavati.
Razlog starogrčkom uklapanju bogova u prirodu je to što su se oni(odnosno bilo koji stariji panteon) razvili iz mitova koji su objašnjavali određene fenomene. Nama je nemoguće(ili barem teško) ufurati se u njihovu religiju jer za većinu prirodnih pojava znamo znanstvena objašnjenja. Mogućnost pracivilizacije kao izvora bogova ostavljam po strani. Jedan Bog je suviše neprirodan pokušaj objašnjenja svijeta što ne znam obrazložiti, već vadim iz činjenice da su mu prikrpani protivnik, obitelj i gomila svetaca koji su preuzeli neke od starijih mitova ili bogova.
13.09.2006. (23:52)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Slažem se sa svim komentatorima i zahvaljujem im. :) Tek, jedna mala dvojba: Propheta Nemo, nisam posve siguran što misliš pod ''objašnjenja'' i pod time da mi ta objašnjenja ''znamo''. Naime, to mogu shvatiti na dva rezličita načina. Jedan način bi bio otprilike ovaj (uobičajeni racionalističko-prosvjetiteljsko-scientistički): stari su narodi pokušavali objasniti svijet, ali su bili na niskom stupnju razvoja pa su njihova objašnjenja naivna. Mi danas, uslijed napretka, osobito prirodoznanstvenoga, imamo daleko bolja znanstvena objašnjenja tih pojava nego oni. Drugi način da shvatim to što si napisao je ovaj: naše današnje objašnjenje svijeta uvjetovano je našim obrazovanjem u kulturi koja je određena znanošću. Utoliko mi prirodu ne uspijevamo doživjeti na isti način kao onodobni Grci koji su bili obrazovani u sasvim različitoj kulturnoj tradiciji od naše. Njihov doživljaj svijeta nam je neizbježno stran. Ovom drugom shvaćanju ne bih imao što za prigovoriti, onom prvom ipak bih ponešto ;). Jer, to da se čovječanstvo razvija od mitskih bajki koje malo imaju sa stvarnošću do racionalnog i objektivnog opisa prirode kakva uistinu jest, smatram opet tek nekim mitom, ovaj put scientističko-prosvjetiteljskim. I, bojim se da je cilj takvih mitova prikazati upravo te scientističke prosvjetitelje koji ih iznose kao znanjem daleko nadmoćne bilo kojim ljudskim bićima do sada. A kako bogove isključuju, onda to znači da se dotični smatraju znanjem nadmoćnim bićima uopće, ni manje ni više nego vrhuncem evolucije barem na Zemlji, a vjerojatno i čitavog svemira. Ne znam koji bi to bio –centrizam, ali neki jest, možda ego-centrizam ;D A da imamo dobra prirodoznanstvena objašnjenja za pojave o kojima gore govori Otto (''...kako neki bog onome tko je u neprilici u pravom trenutku prišapne spasonosnu misao, čujemo kako pobuđuje oduševljenje i rasplamsava srčanost, kako udove čini gipkim i laganim te ruci daje sigurnost i snagu. Ako pak pomnije istražimo kad se zbiva to božansko djelovanje, uvijek nalazimo na značajni trenutak, gdje se ljudske snage iznenada, kao da su naelektrizirane, sabiru do uvida, do odluke ili do čina...'') – ne bih rekao. ''Objašnjenja'' tipa ''slučajnost'', ''evolucijska eliminacija manje spretnih'', ''placebo''... ne izgledaju mi manje mitska od Zeus, Posejdon, Apolon. Hoću reći, mitovi se niti ne natječu sa prirodoznanstvenim objašnjenima, oni zahvaćaju posve druge aspekte postojanja. To je lako vidjeti ako se usporedi Hölderlinovo iskustvo prirode iz gornjeg pasusa s nekim prirodoznanstvenim opisom njegovih suvremenika. Radi se tekstu s kraja 18. stoljeća, dakle Newton je tad uvelike aktualan – ali Hölderlinovo poimanje prirode uopće ne konkurira Newtonovu, pa da bismo ga proglasili npr. manje uvjerljivim od prirodoznanstvenoga poimanja. Ono opisuje nešto o čemu fizika nema što reći. Uopće je pitanje koliko je u slučaju mitskog govora pjesnika primjereno govoriti o ''objašnjenju'' svijeta – možda radije o iskazivanju svijeta (u vezi s tim preporučujem Miljeov komentar uz post ''dva?''). (Da, i ne kužim što s Raosom? )
14.09.2006. (19:58)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Riječ objašnjenja sam napisao bez puno razmišljanja. Dva načina koje si opisao čine mi se komplementarni. Što se tiče razvoja znanosti, najlogičnije mi je da su ljudi imali različite modele koji su prije ili poslije zamijenjeni boljima ili opstali kao religijske dogme. S rastom znanja raste i svijest o neznanju odnosno broj pitanja. Na njih se postupno odgovara, a to se usuđujem prozvati napretkom. Sasvim je realno i da su neki mitovi tek čista izmišljotina. Oni nastaju kroz cijelu ljudsku povijest. Danas imamo tzv. urbane mitove. Mitovi se itekako natječu sa znanošću(zapravo je jedina razlika između mita i znanosti to što mit ne traži provjeru već vjerovanje). Prije petstotinjak godina Crkva je pomoću vatre pokušala spasiti svoje narušene dogme, danas pokušava biti fleksibilna pa dogme povlači u područje filozofije i društva. Na nekim drugim poljima ide bolje mitovima, posebno u politici i reklamiranju. Što nam se zbiva u mozgovima, teško da se može danas objasniti. Svejedno, imenovanje procesa je prvi korak u objašnjenju, makar često ne vodi nikamo. Raos(Predrag) je u jednoj svojoj knjizi napisao da jednom čovjeka rodi majka, a drugi put se mora roditi sam, među odrasle) U filozofiju jesam neupućen, filozofirati može bilo tko(da ne bude potencijalne uvrede, ciljam na sebe i slične).
15.09.2006. (21:47)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Suprotstavljanje znanosti i mita o kojem sam govorio odnosilo se na tvoju usporedbu ondašnjeg i današnjeg ''znanja'', i to baš kao današnje i ondašnjeg, ne kao ''pravog'' i ''krivog'' znanja. Ako govorimo o današnjim mitovima, tad je mit o znanosti jedan od vodećih. Evo ovdje nešto o tome, a mogao bih malo Feyerabenda i na Uvod. Uz drugo rođenje... ;)
15.09.2006. (23:46)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Philomena diogenica Q.
Mislim da su stari Grci bili religiozni jer su oni prirodu smatrali svetom i pobožno su se odnosili prema njoj. Naravno da kršćanstvo nije mjerilo kako bi religija trebala izgledati. Starogrčka se religija jednostavno razlikuje od kršćanstva, a razlike najčešće smatram pozitivnima.
13.09.2006. (22:42) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
whisky bar
Politeizam je tolerantna religija jer objedinjava svu različitost na svijetu i uspostavlja skladnu vezu između nje. Dok, monoteističćke religije, pogotovo krščanstvo, judeizam i islam imaju jednog despotskog boga koji nameće pravila koja se moraju poštovati inaće slijedi kazna i zahtjeva samo da se njega štuje, što onda rađa netoleranciju. To je jedan od uzroka aktualnog sukoba na bliskom istoku.
13.09.2006. (22:59) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
propheta nemo
Pun pogodak. Kad se rodim drugi put po Raosu(...), baš ću se tako izražavati.
Razlog starogrčkom uklapanju bogova u prirodu je to što su se oni(odnosno bilo koji stariji panteon) razvili iz mitova koji su objašnjavali određene fenomene. Nama je nemoguće(ili barem teško) ufurati se u njihovu religiju jer za većinu prirodnih pojava znamo znanstvena objašnjenja.
Mogućnost pracivilizacije kao izvora bogova ostavljam po strani.
Jedan Bog je suviše neprirodan pokušaj objašnjenja svijeta što ne znam obrazložiti, već vadim iz činjenice da su mu prikrpani protivnik, obitelj i gomila svetaca koji su preuzeli neke od starijih mitova ili bogova.
13.09.2006. (23:52) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
davor
Slažem se sa svim komentatorima i zahvaljujem im. :) Tek, jedna mala dvojba: Propheta Nemo, nisam posve siguran što misliš pod ''objašnjenja'' i pod time da mi ta objašnjenja ''znamo''. Naime, to mogu shvatiti na dva rezličita načina.
Jedan način bi bio otprilike ovaj (uobičajeni racionalističko-prosvjetiteljsko-scientistički): stari su narodi pokušavali objasniti svijet, ali su bili na niskom stupnju razvoja pa su njihova objašnjenja naivna. Mi danas, uslijed napretka, osobito prirodoznanstvenoga, imamo daleko bolja znanstvena objašnjenja tih pojava nego oni.
Drugi način da shvatim to što si napisao je ovaj: naše današnje objašnjenje svijeta uvjetovano je našim obrazovanjem u kulturi koja je određena znanošću. Utoliko mi prirodu ne uspijevamo doživjeti na isti način kao onodobni Grci koji su bili obrazovani u sasvim različitoj kulturnoj tradiciji od naše. Njihov doživljaj svijeta nam je neizbježno stran.
Ovom drugom shvaćanju ne bih imao što za prigovoriti, onom prvom ipak bih ponešto ;).
Jer, to da se čovječanstvo razvija od mitskih bajki koje malo imaju sa stvarnošću do racionalnog i objektivnog opisa prirode kakva uistinu jest, smatram opet tek nekim mitom, ovaj put scientističko-prosvjetiteljskim. I, bojim se da je cilj takvih mitova prikazati upravo te scientističke prosvjetitelje koji ih iznose kao znanjem daleko nadmoćne bilo kojim ljudskim bićima do sada. A kako bogove isključuju, onda to znači da se dotični smatraju znanjem nadmoćnim bićima uopće, ni manje ni više nego vrhuncem evolucije barem na Zemlji, a vjerojatno i čitavog svemira. Ne znam koji bi to bio –centrizam, ali neki jest, možda ego-centrizam ;D
A da imamo dobra prirodoznanstvena objašnjenja za pojave o kojima gore govori Otto (''...kako neki bog onome tko je u neprilici u pravom trenutku prišapne spasonosnu misao, čujemo kako pobuđuje oduševljenje i rasplamsava srčanost, kako udove čini gipkim i laganim te ruci daje sigurnost i snagu. Ako pak pomnije istražimo kad se zbiva to božansko djelovanje, uvijek nalazimo na značajni trenutak, gdje se ljudske snage iznenada, kao da su naelektrizirane, sabiru do uvida, do odluke ili do čina...'') – ne bih rekao. ''Objašnjenja'' tipa ''slučajnost'', ''evolucijska eliminacija manje spretnih'', ''placebo''... ne izgledaju mi manje mitska od Zeus, Posejdon, Apolon. Hoću reći, mitovi se niti ne natječu sa prirodoznanstvenim objašnjenima, oni zahvaćaju posve druge aspekte postojanja. To je lako vidjeti ako se usporedi Hölderlinovo iskustvo prirode iz gornjeg pasusa s nekim prirodoznanstvenim opisom njegovih suvremenika. Radi se tekstu s kraja 18. stoljeća, dakle Newton je tad uvelike aktualan – ali Hölderlinovo poimanje prirode uopće ne konkurira Newtonovu, pa da bismo ga proglasili npr. manje uvjerljivim od prirodoznanstvenoga poimanja. Ono opisuje nešto o čemu fizika nema što reći. Uopće je pitanje koliko je u slučaju mitskog govora pjesnika primjereno govoriti o ''objašnjenju'' svijeta – možda radije o iskazivanju svijeta (u vezi s tim preporučujem Miljeov komentar uz post ''dva?'').
(Da, i ne kužim što s Raosom? )
14.09.2006. (19:58) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
propheta nemo
Riječ objašnjenja sam napisao bez puno razmišljanja. Dva načina koje si opisao čine mi se komplementarni.
Što se tiče razvoja znanosti, najlogičnije mi je da su ljudi imali različite modele koji su prije ili poslije zamijenjeni boljima ili opstali kao religijske dogme. S rastom znanja raste i svijest o neznanju odnosno broj pitanja. Na njih se postupno odgovara, a to se usuđujem prozvati napretkom.
Sasvim je realno i da su neki mitovi tek čista izmišljotina. Oni nastaju kroz cijelu ljudsku povijest. Danas imamo tzv. urbane mitove.
Mitovi se itekako natječu sa znanošću(zapravo je jedina razlika između mita i znanosti to što mit ne traži provjeru već vjerovanje). Prije petstotinjak godina Crkva je pomoću vatre pokušala spasiti svoje narušene dogme, danas pokušava biti fleksibilna pa dogme povlači u područje filozofije i društva. Na nekim drugim poljima ide bolje mitovima, posebno u politici i reklamiranju.
Što nam se zbiva u mozgovima, teško da se može danas objasniti. Svejedno, imenovanje procesa je prvi korak u objašnjenju, makar često ne vodi nikamo.
Raos(Predrag) je u jednoj svojoj knjizi napisao da jednom čovjeka rodi majka, a drugi put se mora roditi sam, među odrasle)
U filozofiju jesam neupućen, filozofirati može bilo tko(da ne bude potencijalne uvrede, ciljam na sebe i slične).
15.09.2006. (21:47) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
davor
Suprotstavljanje znanosti i mita o kojem sam govorio odnosilo se na tvoju usporedbu ondašnjeg i današnjeg ''znanja'', i to baš kao današnje i ondašnjeg, ne kao ''pravog'' i ''krivog'' znanja. Ako govorimo o današnjim mitovima, tad je mit o znanosti jedan od vodećih. Evo ovdje nešto o tome, a mogao bih malo Feyerabenda i na Uvod.
Uz drugo rođenje... ;)
15.09.2006. (23:46) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
zanimljivo....... pozzzz boro
17.09.2006. (12:35) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...