Komentari

babl.blog.hr

Dodaj komentar (26)

Marketing

  • izbjeglicaaa

    mislim da bi mu više značilo sjećanje na oca koji se s njim lopta, nego na onoga koji sjedi i nešto piše... pozdrav...

    avatar

    21.07.2006. (13:31)    -   -   -   -  

  • Wanda

    odi zaradit još jednu križobolju i poigraj se s njim... više će to pamtiti nego tvoje najljepše riječi.

    avatar

    21.07.2006. (13:42)    -   -   -   -  

  • 012 STATION posada

    Bitno je ono čemu ga podučiš, a ne koliko i kad si skakao s njim po livadi.
    Za skakanje ima vršnjake, a otac ga treba naučiti razmišljati sa svojom glavom.
    Znači tu si u prednosti nad većinom...

    avatar

    21.07.2006. (13:59)    -   -   -   -  

  • lolla2

    rastužilo me ovo. nemam pojma što je pravo. uvijek mi se čini da se nedovoljno dajem svojim klincima. sa starijim sam u pubertetu i iznova učim matematiku a sa princezom bojam bojanke i češljam barbike. ponekad sam izluđena od svih tih pitanja i čini mi se da nemam dovoljno živaca i volje za igrom. danas putujem k njima na more i jedva čekam da ih izljubim :))))))

    avatar

    21.07.2006. (14:20)    -   -   -   -  

  • lolina

    igraj se s njim , piši kad ode ajati

    avatar

    21.07.2006. (18:15)    -   -   -   -  

  • Fubar Surabenu, Momentalist

    ne očajavaj, ljudi su doživjeli i 120 godina, a ako ne vjeruješ u svoju dugovječnost, sve što mu želiš reći, sve što ga želiš naučiti snimi na neku kazetu ili nešto slično i reci mu da to pogleda tek kad završi prvi faksa

    avatar

    21.07.2006. (18:42)    -   -   -   -  

  • picigin

    ja ću pričom na priču. primjerom na primjer. moja prijateljica sad ima 30 godina. kad se rodila, majka je bila 40 godina, a otac 55 godina. majka joj je umrla prije 10 godina od karcinoma, za koji, znamo, nema nikakve veze sa dobi. otac je živ i sad. vitalan je. ona je iz 7. pokušaja umjetne oplodnje uspjela ostati trudna. njen otac je sad 85 godina, još je tu i raduje se s njima njenoj trudnoći. iako to nitko ne može sa sigurnošću reći, ali kako stvari sada stoje, budući da je vitalan, dočekat će i rođenje unuka i tko zna što još. moja prabaka je u 100-toj godini još kuhala za cijelu obitelj. moj zaključak bi bio otprilike - ne treba puno razmišljati, iako sve u životu ima nekakav smisao, ne treba gubiti vrijeme tražeći ga. naći će on nas, kad bude vrijeme.

    avatar

    21.07.2006. (18:42)    -   -   -   -  

  • kameni cvit

    ...taman istu stvar pišem....istu....sličnu, donekle....:)

    avatar

    21.07.2006. (19:13)    -   -   -   -  

  • Mrsavljenje Jedne Debele

    Više bi ti značilo sjećanje na nešto što si radio s ocem, nego enciklopedija savjeta. Kaj misliš da će ih poslušat? Ne gubi vrijeme na gluposti...i ne koristi to kao izgovor zato kaj si star i debel i ustvari ti se NE DA naganjati s malim.

    avatar

    21.07.2006. (19:16)    -   -   -   -  

  • Family maters

    provedi što više trenutaka sa njim, a pisanja se primi kada je sa prijateljima, ili gdje već a da nije tu!

    avatar

    21.07.2006. (19:19)    -   -   -   -  

  • lijep post..na neki čudan način si mi izmamio suze na oči...
    ne zamaraj se smrću...
    nikad neznaš što nas sutra ćeka,i koliko ćemo dugo stati na zemlji..
    uživaj u svakom trenu s obitelji,nećeš požalit...

    avatar

    21.07.2006. (19:57)    -   -   -   -  

  • Dnevnik nas 2 2

    Uh, malo me zateklo....no dobro, evo....nije mi jasno zbog čega tako realno predviđaš svoju smrt kao da ti je netko rekao da će se to zaista i dogoditi baš tada. Živi svoj život, budi uz svoga sina i ako nije nedajbože neka bolest u pitanju može se lako dogoditi da doživiš i razgovor sa svojim sinom kao odraslom osobom. nemoj razmišljati o tome kao da čekaš da dođe taj dan i sad se na njega pripremaš. Ne, molim te nemoj. Živi, uživaj i jednostavno zanemari godine, jer onaj lijepi osjećaj i tvoje životno zadovoljstvo učinit će se kao eliksir koji će hraniti tvoju dušu i tijelo dugo, dugo. Ne prizivaj ono čega se bojiš nego samo lijepo živi, vidjet ćeš da može biti i drukčije nego što u svojim mislima predviđaš i držim realnim. Čuda se dešavaju, pa zbog čega se i tebi to nebi moglo dogoditi? Ja imam uskoro 40 godina i pojma nemam kada će biti moj posljednji dan, ali neću o njemu razmišljati ni sada ni za 20 ni za 30 godina........znaš onu Baretovu pjesmu..."samo živi, samo budi i svi odgovori doći će sami.....samo stoj na svjetlu i doći će kraj tami....." Dok razmišljaš o smrti koja će se po tvome dogoditi "tada i tada" stojiš u tami, IZAĐI NA SVJETLO I DO KRAJA UŽIVAJ SA SVOJIM SINOM!

    avatar

    21.07.2006. (20:26)    -   -   -   -  

  • Brunhilda

    uzmi loptu

    avatar

    21.07.2006. (20:50)    -   -   -   -  

  • 90*60*90

    možda bude sreće pa doživiš stotu. nikad ne znaš. neki misle da će doživjeti unuke pa ipak ne dožive. Ja svojoj maloj isto puno toga zapisujem, jer i sama imam neke stvari od tate iako je živ i zdrav. to ti je prekrasno. znaš da je mislio na tebe dok je pisao, vidiš kako te je vidio dok si odrastao, ma prekrasan osjećaj. imat će tvoj sin i sjećanja na igru s tobom i sve što mu ostavljaš, a i tu si s njim i voliš ga i to puno znači. bit će mu bolje u životu jer si bio tu dvadeset godina nego mnogima koji imaju kretena za oca do svoje pedesete.
    Pa ja imam 34 pa me križa bole i svako malo se ukočim zbog skakanja za malom. treba njih pratiti.

    avatar

    21.07.2006. (21:59)    -   -   -   -  

  • Sve što se čini ludim u sasvim običan dan

    nemoj biti pesimističan, ljudi u današnje vrijeme daleko premašuju predviđanu starost....a tvoj sin može biti sretan i ponosan što ima takvog oca...ima puno mlađih očeva koji nemaju takav pogled prema svojoj djeci....;)

    avatar

    21.07.2006. (23:55)    -   -   -   -  

  • Jack Corporation (u stečaju)

    E a koliko imaš ti godina kada nečeš doživjeti ni do prve godine sinovog fakulteta?

    avatar

    22.07.2006. (00:25)    -   -   -   -  

  • moja lektu(i)ra

    krasan post

    avatar

    22.07.2006. (09:06)    -   -   -   -  

  • mrtvipisac

    Ovo su strahovi svakog roditelja jer im je takvo poslanje; izvesti maleno na put i pomoći mu da postane čovjek! Ako smijem dodati; loptati se, loptati se, loptati se! Loptanje formira, a čita se kad si već formiran ili deformiran. Post ti je kao živa rana. I moja.

    avatar

    22.07.2006. (09:38)    -   -   -   -  

  • ekk-ah

    ja sam postala mlada mama. sa dvadeset i jednom. moj je muž imao samo dvadeset. mi se sa svojom djecom rijetko igramo. nemamo vremena. jurimo s posla na posao i tako svaki dan u krug. a kad prođem kroz park i vidim mame i tate sa klincima poželim biti sa njima i odvesti ih u park i grliti i ljubiti i kupiti im svih pet sladoleda koje žele. pa brzo požurim prema uredu da zaboravim.

    avatar

    22.07.2006. (09:46)    -   -   -   -  

  • ramona

    radije stvaraj uspomene. a lijepo je što i to sad pišeš. stvarno lijepo. al gle, nikad ne znaš, možda baš poživiš do stote! u svakom slučaju, djeca koja imaju starije roditelje imaju i veći kvocijent inteligencije. znanstveno dokazano. :)

    avatar

    22.07.2006. (10:13)    -   -   -   -  

  • suzi q.

    a kad si planirao umrijet? moj ćaća planirao sa 50, a sad ima 72, pa se predomislio, čak je i prestao pušiti

    avatar

    22.07.2006. (15:15)    -   -   -   -  

  • lady66

    Zašto take crne misli...neznam koliko imaš godina al svejedno je to tužno...zašto..reci mi...želim ti sve najbolje al prvo čuvaj sebe..zbog sina...poljubček!!

    avatar

    22.07.2006. (15:42)    -   -   -   -  

  • Fick izvjestitelji

    super blog, čitamo se?

    avatar

    22.07.2006. (18:11)    -   -   -   -  

  • u ime...

    rano sam ostala bez roditelja...ali sjećanja žive... često danas dok dan ide svom smiraju promislim za čim bi žalila kad se sutra ne bi probudila? pogled mi uvijek zastaje na djeci.
    svaki dan iskaži ljubav...to je ono što uvijek možemo... a do kad? to nitko od nas ne zna.
    dakle, nije važno do kad ćeš biti s njim...bitno je kako provodiš vrijeme s njim. a kako vidim... takvog bi tatu svi poželjeli...makar i na nekoliko godina. pozdrav

    avatar

    22.07.2006. (18:44)    -   -   -   -  

  • ex opićena

    Ma gle.. Nemoj razmisljat o tome kad ces krepat i čeg će se mali sijećat, a čeg ne. Jednostavno iskoristi to vrijeme sad koje je i zabavljaj se s njim, uci ga kaj i treba ucit male klince. I vjeruj mi ostat ces mu u sijećanju. Ako ne da će se sijećat izgleda, sigurno ce se sjećat one "ljubavi i topline" i vremena koje si mu posvetio. Ostat ce ona pozitiva. I to ce imat sigurno utjecaja.

    I idi se igrat s tom loptom!

    Dočitanja

    avatar

    22.07.2006. (19:28)    -   -   -   -  

učitavam...