:| ... ovakve priče me baš ne razveseljavaju previše ... na kraju napisao ih je čovjek ... da li čovjek može shvatiti Božji naum .... to mi se čini malo teško ... doduše pisano je ne sudi i neće ti se suditi ali ipak ... ne znam ... ovo mi baš nije leglo ...
05.06.2006. (20:10)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Eh, čudni su putevi Gospodnji... Ne treba osuđivati. No, tko je bez grijeha?! Svima nam se dogodi da zastranimo pa opet pronađemo pravi put. I dobro je dok se vraćamo na taj put :)
05.06.2006. (22:14)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
To bi se moglo nazvati Božjom pedagogijom... Tipičan happy-end za priče: grančica propupala, starac susreo Onoga za koga je živio. Ovo sa grančicom me podsjeća na Izaiju...
05.06.2006. (23:42)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Divna priča. Istina, za dječju dob teška, no korisna kad joj dođe vrijeme kao tebi za ratnih stradanja. Nije mi bila poznata priča i zahvalana sam što ju sad znam. Nadam se i ja zelenoj grančici... :-)
06.06.2006. (11:11)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
eh, potpisujem se ispod izjave Big Blua. osuđivati? da, to je najlakše. najlakše je i zaboraviti na svoje greške i osuđivati tuđe... važno je spoznati pravi put i vratiti se na njega... pozdrav
06.06.2006. (16:00)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Postoji vrime za sve, pa i za to kada i gdje ćemo postati svjesni neke priče ili onoga što nam je dragi Bog namjenio.Ne osuđujem nikada, život me naučio da je to loše i vrati se kao bumerang. Hvala za piču koju si podjelila sa nama.
06.06.2006. (21:39)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Uh, koja priča! Pogledah ponovo kad si se prvi puta s njome susrela! Niti deset godina nisi imala!! Ne znam što bih rekla… Prvo, to nisu priče za djecu… Drugo, Bog nikoga ne kažnjava… Kažnjavamo se na neki način sami samim svojim odabirima… Treće, dobro je ne suditi…. Četvrto, nikad ne znamo tko će našom dobrotom dotaći Dobrotu i našim svjetlom doći do Svjetla i našom ljubavlju spoznati Ljubav… Nikada ne bih djeci pričala tu priču, ova se pouka može izreći na neki drugačiji način… U svakom slučaju, hvala što si to s nama podijelila… Iskren pozdrav!!!
10.06.2006. (15:45)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
okeco
:| ... ovakve priče me baš ne razveseljavaju previše ... na kraju napisao ih je čovjek ... da li čovjek može shvatiti Božji naum .... to mi se čini malo teško ... doduše pisano je ne sudi i neće ti se suditi ali ipak ... ne znam ... ovo mi baš nije leglo ...
05.06.2006. (20:10) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
slatko grko
Mene gusta poruka ne sudi,mislim da je priča u drugom planu,pozdrav
05.06.2006. (20:59) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ANONIMAC
Meni još uvijek djetinja duša progovara,pa se ne mogu pomiriti sa svim nepravdama i ne osjetiti bijes
05.06.2006. (21:34) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
OKRENI SE SEBI
da, nikada ne sudimo nikoga ...
05.06.2006. (22:02) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Big Blue
Eh, čudni su putevi Gospodnji... Ne treba osuđivati. No, tko je bez grijeha?! Svima nam se dogodi da zastranimo pa opet pronađemo pravi put. I dobro je dok se vraćamo na taj put :)
05.06.2006. (22:14) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
¨Koja sreća!
Dobra je priča,sada već dobrih pola sata razmišljam o toj temi.
Pozdravlja te Galebica
05.06.2006. (23:10) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
metanoja
To bi se moglo nazvati Božjom pedagogijom... Tipičan happy-end za priče: grančica propupala, starac susreo Onoga za koga je živio. Ovo sa grančicom me podsjeća na Izaiju...
05.06.2006. (23:42) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
betanija
Znam tu priču. Drago mi je da si je stavila na blog. I mene podsjeća na Izaiju.
06.06.2006. (07:48) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
portretsnova1
Da, treba se vratiti ovakvim pričama ponekad. Pozdrav.
06.06.2006. (09:39) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
more nade
Divna priča. Istina, za dječju dob teška, no korisna kad joj dođe vrijeme kao tebi za ratnih stradanja. Nije mi bila poznata priča i zahvalana sam što ju sad znam. Nadam se i ja zelenoj grančici... :-)
06.06.2006. (11:11) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
P A N T E R A
eh, potpisujem se ispod izjave Big Blua. osuđivati? da, to je najlakše. najlakše je i zaboraviti na svoje greške i osuđivati tuđe... važno je spoznati pravi put i vratiti se na njega... pozdrav
06.06.2006. (16:00) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
serafina
Postoji vrime za sve, pa i za to kada i gdje ćemo postati svjesni neke priče ili onoga što nam je dragi Bog namjenio.Ne osuđujem nikada, život me naučio da je to loše i vrati se kao bumerang.
Hvala za piču koju si podjelila sa nama.
06.06.2006. (21:39) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
posoljeni zrak
Uh, koja priča! Pogledah ponovo kad si se prvi puta s njome susrela! Niti deset godina nisi imala!! Ne znam što bih rekla…
Prvo, to nisu priče za djecu…
Drugo, Bog nikoga ne kažnjava… Kažnjavamo se na neki način sami samim svojim odabirima…
Treće, dobro je ne suditi….
Četvrto, nikad ne znamo tko će našom dobrotom dotaći Dobrotu i našim svjetlom doći do Svjetla i našom ljubavlju spoznati Ljubav…
Nikada ne bih djeci pričala tu priču, ova se pouka može izreći na neki drugačiji način…
U svakom slučaju, hvala što si to s nama podijelila…
Iskren pozdrav!!!
10.06.2006. (15:45) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...