Komentari

uvod.blog.hr

Dodaj komentar (6)

Marketing


  • bebeljuca

    kad bi me mogao uputiti malo... treba mi pregled govora o tijelu u zapadnoj misli. ako imas bilo sta o tome. ili barem neku shemu po kojoj bi to mogla napravit...

    avatar

    31.05.2006. (22:31)    -   -   -   -  

  • Usia

    Čini se problematičnim to striktno i često odvajanje univerzalnog božanskog bitka od osobnog ljudskog Ja, opšteg od pojedinačnog, simbolizma od alegorije. Nasuprot tome, odgovor je možda sigurnije tražiti u sintezi ovih polariteta, u nekoj vrsti Šelingove "nove mitologije" i u tom smislu originalnosti univerzalnog u pojedinačnom. U mitologizmu moderne književnosti (filozofije) i individualizaciji mitova...

    avatar

    31.05.2006. (23:46)    -   -   -   -  

  • viviana

    Usia, svakako se ne radi o odvajanju. Dapače, insistiranje na svome ''ja'' kao nečemu originalnom/izvornom baš znači odvajanje od istinskog izvora. ''Osoba'' zapravo znači samo ono što je ''o sebi'' – puko ''ja'' nije osoba jer je na svaki način zavisno, nije ''o sebi''. Jedino ono što je ''o sebi'', što je ''sopstvo'', jest doista osobno. Za to da je ''božanski bitak'' na neki način ujedno i ono naše najosobnije i nismo morali čekati na značajniji prodor advaite (sopstvo=bivstvo, atman=brahman) na Zapad. Još Heraklit kaže: ''Budni imaju jedan i zajednički svijet (a oni koji spavaju svaki svoj vlastiti)''.

    avatar

    01.06.2006. (14:20)    -   -   -   -  

  • viviana

    Sva tri teksta naglašavaju stanovitu posvećenost mišljenja, i to onu skromnost u posvećenost koja odbacuje insistiranje na originalnosti vlastitoga ''ja'' a prihvaća vjernost onom izvoru koji to ''ja'' nadilazi. To da nije moje ''ja'' izvor misli vrijednih mišljenja, nego one izviru iz nečeg što to moje puko ''ja'' nadilazi dovodi mišljenje u blizinu pjesništva – mnogi veliki pjesnici imali su taj osjećaj da oni pjesme tek zapisuju, a da im sami nisu izvor, i da su tim više pjesnici što su čišći u toj svojoj receptivnosti, što unose manje svoga ''ja''. Heidegger taj izvor nalazi najživlje očitovanim kod ranih grčkih mislioca, Despot taj izvor naziva ''onim čovječnim u čovjeku'', Hamvas naglašava ne samo da taj izvor nije u onom ''ja'' (individualnost) nego nije niti u nekom ''mi'' (kolektivnost: nacije, klase, civilizacije...), da je izvor (iskon, arche, ''ishodište'') univerzalan (unum versum = Jedno preokrenuto).

    avatar

    01.06.2006. (14:24)    -   -   -   -  

  • viviana

    bebeljuca, na žalost ne mogu biti od velike pomoći. Jedino što sam ja uspio zamijetiti u zapadnim filosofijama jest sustavno ignoriranje tjelesnosti. Od Platonovog Fedona nadalje (a osobito naglašeno Descartesovim shvaćanjem tijela kao puke res extensa, protežne tvari). Tek Nietzsche tu obrće stvar govoreći o tijelu kao o ''velikom umu'', onome što nadilazi naš ''sićušni um'' (o tome u jednom od prethodnih postova pod nazivom ''tijelo''). Pretpostavljam da postoji i puno pozitivnijih primjera uvažavanja tjelesnosti u zapadnoj misli - na žalost ja o njima ne znam ništa.

    avatar

    01.06.2006. (14:31)    -   -   -   -  

  • davor

    Ovim sam postom odgovorio (na način koji sam smatrao primjerenim) na sve primjedbe naših mladih natjecatelja iz filosofije od prije dva, tri tjedna. Osim jedne, a to je teza pod brojem 2) pozelenjele gospe, što prihvaćam kao obvezu u skoro vrijeme, no sad bih se ipak okrenuo nekim drugim poticajima. Ipak valja reći da sam uvažio dio kritika, pa sam lijevo pridodao linkove na dio svog filosofskog opusa :D na netu, a pokušat ću i prihvatiti kao pravilo da sam napišem neki komentar uz tekstove koje postam ovdje. U skladu s tim je četvrti komentar ovdje, a nadodao sam komentare i uz postove ''sofistika?'' i ''obični jezik kao osnova''. Nadam se da to možda može pomoći pri čitanju. :)

    avatar

    01.06.2006. (16:06)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...