meni se takvi trenuci pojavljuju često, i prečesto. lijepo je da si ostala dosljedna svojoj želji toliko dugo, možda samo nisi svjesna da to je ili nije ono što stvarno želiš. a što stvarno želiš ostaje samo na tebi, kao i sve daljnje odluke što ćeš, kako i kada. btw, arhitekturu sam i ja željela. neko vrijeme. još i sada, samo mislim da nemam šanse upasti. ti si sretna što jesi. :)
29.05.2006. (04:55)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Tek sam počela pisati blog ispočetka i već imam komentar! To je super poticaj da i nastavim, zar ne? Draga Lovely Rita ..u životu nije ništa nedostižno..sve što želiš možeš postići al potreban je trud i vjeruj mi svaki trud se isplati.Nemam puno više godina ni iskustva od tebe, x> 20 al mogu ti iskreno reći da ono što želiš potrudi se i ostvariti! Ja sam sanjala arhitekturu i upisala sam ju i još uvijek se inatim. I nije ju teško upisati ako si uporna. I meni su punili glavu kako mi starci trebaju pripremiti mito da bi upala..al sam dokazala da je to čista budalaština! Govorili su mi i da sam luda kad sam prijavila prijemni na psihologiji koja je manje dostižna od arhitekture. Al nije me bilo strah; učila sam jedno popodne, lijepo se naspavla, mirne duše otišla na prijemni i od 700 bila 20ta! Ja sam toga trenutka samo htjela vidjeti dal ja to mogu i uspjela sam!
Zato .. potrudimo se svoje snove ostvariti ma kako to teško bilo! kiss
29.05.2006. (11:44)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ja sam stalno mijenjao ideju što želim biti... počevši od baletana, dimnjačara, informatičara, doktora, mendžera... itd itd... i još uvjek ne znam što bih sa sobom... znam samo da želim radit na sebi, zgotovit faking elektrotehniku i krenut u poslovne vode... čovjek si treba postavit ciljeve u životu da bi ga to vuklo naprijed, ja nažalost u tome ne uspjevam jer me previše toga zanima...
29.05.2006. (11:44)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Vidiš..već sam napisala novi blog. Al ne zbog tvoje kritike da ga nisam update-ala već se nalazim u ukomiranoj situaciji! Sve što mogu reći je da je najljepše kad je čovjek svestran jer mu onda nije dosadno u životu! Meni je jedino problem vrijeme. Kad bi mi dan trajao 56h vjerovatno bi uspjela zadovoljiti sve svoje hirove i zanimacije. A najgore je što je i život prekratak i brzo nas iznenadi, a mi nismo ni pol toga zamišljenog uspjeli ostvariti! Jedan je moj frend (R.I.P.) prije svoje smrti rekao kako nas je sve Bog poslao na zemlju kako bi ispunili neki cilj, neki to učine i prije, a neki to učine kasnije. Rekao je da je svoje učinio i kako vrlo brzo odlazi. Nakon kratkog vremena je poginuo. Zato je važno u životu imati ciljeve kako bi postizali neko unutarnje zadovoljstvo! Ja sam si zadala da ću upisati arhitekturu i upisala sam ju! Zadala sam si da ču bar jednom otići u London i otišla sam!I to ne jednom nego dvaput! Zadala sam si cilj da ću si kupiti laptop i kupila sam ga!...Ma, mogla bi nabrajat..al poanta je..važno je imati cilj iako ponekad ti ciljevi dijeluju gotovo nemogući!
29.05.2006. (18:23)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
lovely rita
meni se takvi trenuci pojavljuju često, i prečesto. lijepo je da si ostala dosljedna svojoj želji toliko dugo, možda samo nisi svjesna da to je ili nije ono što stvarno želiš. a što stvarno želiš ostaje samo na tebi, kao i sve daljnje odluke što ćeš, kako i kada. btw, arhitekturu sam i ja željela. neko vrijeme. još i sada, samo mislim da nemam šanse upasti. ti si sretna što jesi. :)
29.05.2006. (04:55) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
mad ketcha
Tek sam počela pisati blog ispočetka i već imam komentar! To je super poticaj da i nastavim, zar ne? Draga Lovely Rita ..u životu nije ništa nedostižno..sve što želiš možeš postići al potreban je trud i vjeruj mi svaki trud se isplati.Nemam puno više godina ni iskustva od tebe, x> 20 al mogu ti iskreno reći da ono što želiš potrudi se i ostvariti! Ja sam sanjala arhitekturu i upisala sam ju i još uvijek se inatim. I nije ju teško upisati ako si uporna. I meni su punili glavu kako mi starci trebaju pripremiti mito da bi upala..al sam dokazala da je to čista budalaština! Govorili su mi i da sam luda kad sam prijavila prijemni na psihologiji koja je manje dostižna od arhitekture. Al nije me bilo strah; učila sam jedno popodne, lijepo se naspavla, mirne duše otišla na prijemni i od 700 bila 20ta! Ja sam toga trenutka samo htjela vidjeti dal ja to mogu i uspjela sam!
Zato .. potrudimo se svoje snove ostvariti ma kako to teško bilo! kiss
29.05.2006. (11:44) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
vulkanac
ja sam stalno mijenjao ideju što želim biti... počevši od baletana, dimnjačara, informatičara, doktora, mendžera... itd itd... i još uvjek ne znam što bih sa sobom... znam samo da želim radit na sebi, zgotovit faking elektrotehniku i krenut u poslovne vode... čovjek si treba postavit ciljeve u životu da bi ga to vuklo naprijed, ja nažalost u tome ne uspjevam jer me previše toga zanima...
29.05.2006. (11:44) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
mad ketcha
Vidiš..već sam napisala novi blog. Al ne zbog tvoje kritike da ga nisam update-ala već se nalazim u ukomiranoj situaciji!
Sve što mogu reći je da je najljepše kad je čovjek svestran jer mu onda nije dosadno u životu! Meni je jedino problem vrijeme. Kad bi mi dan trajao 56h vjerovatno bi uspjela zadovoljiti sve svoje hirove i zanimacije. A najgore je što je i život prekratak i brzo nas iznenadi, a mi nismo ni pol toga zamišljenog uspjeli ostvariti!
Jedan je moj frend (R.I.P.) prije svoje smrti rekao kako nas je sve Bog poslao na zemlju kako bi ispunili neki cilj, neki to učine i prije, a neki to učine kasnije. Rekao je da je svoje učinio i kako vrlo brzo odlazi. Nakon kratkog vremena je poginuo.
Zato je važno u životu imati ciljeve kako bi postizali neko unutarnje zadovoljstvo! Ja sam si zadala da ću upisati arhitekturu i upisala sam ju! Zadala sam si da ču bar jednom otići u London i otišla sam!I to ne jednom nego dvaput! Zadala sam si cilj da ću si kupiti laptop i kupila sam ga!...Ma, mogla bi nabrajat..al poanta je..važno je imati cilj iako ponekad ti ciljevi dijeluju gotovo nemogući!
29.05.2006. (18:23) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...