Stvar je u tome što treba znat ubiti životnu monotoniju... Kako bi bilo lijepo kad bi se svaki dan izležavali, uživali... Ali tada bi životni vijek čovjeka bio 20 godina jer bi ljudi umirali od dosade. Zato su izmišljene institucije kao škole, fakulteti, radna mjesta. A ovako, razmišljajući, dolazim do zaključka da to sve nema smisla ako je svaki dan počeo-završio. A kad prođe 25.550 takvih dana ili 70 god. ljudskog života onda sve dođe kraju... tužno... Ljudi sve kompliciraju i izmišljaju da bi se lakše suočili sa krajem... Zar nije bilo jednostavnije u kamenom dobu?? Nađeš špilju i ekipu, cilj ti je prebit mamuta i leć sa majmunolikom ženom (hehe). P.S. Napisah novi post...
26.05.2006. (00:07)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Stvarno istina, miijuni svjetova nam se nalaze nadohvat ruke, samo uvijek samo prođemo pokraj njih kao da ne postoje. Kad mene dohvati monotonija, samo izađem vani i gledam. Pođem do grada, promatram ljude, ulice, parkove, more, životinje (Često pokušavam naučiti mačke kako se džepari ali bez puno uspjeha), uživam u slobodi rađenja apsolutno ničega važnog...krađe gitare ljudima i skakutanjem s istom među milijunom turista i gledanja izraza na njihovim licima...ah, mogo bi do grada malo :)
31.05.2006. (10:18)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Dubrovnik RockLine
Stvar je u tome što treba znat ubiti životnu monotoniju... Kako bi bilo lijepo kad bi se svaki dan izležavali, uživali... Ali tada bi životni vijek čovjeka bio 20 godina jer bi ljudi umirali od dosade. Zato su izmišljene institucije kao škole, fakulteti, radna mjesta. A ovako, razmišljajući, dolazim do zaključka da to sve nema smisla ako je svaki dan počeo-završio. A kad prođe 25.550 takvih dana ili 70 god. ljudskog života onda sve dođe kraju... tužno... Ljudi sve kompliciraju i izmišljaju da bi se lakše suočili sa krajem... Zar nije bilo jednostavnije u kamenom dobu?? Nađeš špilju i ekipu, cilj ti je prebit mamuta i leć sa majmunolikom ženom (hehe).
P.S. Napisah novi post...
26.05.2006. (00:07) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Branimir Branko Brane
Stvarno istina, miijuni svjetova nam se nalaze nadohvat ruke, samo uvijek samo prođemo pokraj njih kao da ne postoje. Kad mene dohvati monotonija, samo izađem vani i gledam.
Pođem do grada, promatram ljude, ulice, parkove, more, životinje (Često pokušavam naučiti mačke kako se džepari ali bez puno uspjeha), uživam u slobodi rađenja apsolutno ničega važnog...krađe gitare ljudima i skakutanjem s istom među milijunom turista i gledanja izraza na njihovim licima...ah, mogo bi do grada malo :)
31.05.2006. (10:18) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
muza
sviđa mi se ova slika na kraju posta,i sviđa mi se zapravo cijeli post. nemam što pametnijega za nadodat pa zato šaljem pozdrav;):)
01.06.2006. (00:02) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Misty morning
lijepo je to...primjecivati lijepe stvari u nekim ponekad sasvim beznacajnim stvarima....da.pozdrav
01.06.2006. (22:37) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...