Kad si ti išla u srednju školu tada smo se mi bojali profesora a sada se profesori boje đaka. Ljudsko znanje udvostručuje se pak svakih pet godina. Gdje ćemo naći kvalificirane predavače koji će silnu energiju mladih usmjeriti znanju? Estrada, potrošačko ludilo i nogomet možda su nas već doveli ispod kritične mase. Uvijek me oduševi tvoja čista logika, pa pitam: tko će klincima širiti znanje kad ga oni koji to sada rade ne proširuju samima sebi. (Možda su im baš zbog toga klinci utjerali strah u kosti i dnevnike.)
18.05.2006. (00:56)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Pozdravljam obvezatno srednjoškolsko obrazovanje... pa Nizozemska to ima već desetljećima i nitko se ne buni... 7 razred je prekretnica, kad se bira buduće zanimanje-usmjerenje, ali ga ne mogu izabrati sami učenici, nego to rade školski odbori svake škole, prema znanju i sposobnostima učenika... usput, školarina za fakultete iznosi oko 1.800 eura godišnje... postoje i studenski krediti, koji se mogu vratiti nakon završetka studija u roku od 1o godina...
18.05.2006. (01:10)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Slažem se sa svime što si napisala, a evo i par mojih razmišljanja Što se tiče obaveznog srednjoškolskog obrazovanja, mislim da je tu puno vike ni o čemu zato što je (za današnje generacije) sasvim normalno da idu u srednju školu. Ne znam točnu statistiku (možda netko zna ?), ali sam siguran da preko 90 % osnovnoškolaca upisuje srednju. A što se tiče ostalih, pitanje je da li će njihovo "tjeranje" u srednju školu imati pozitivan efekt (ili možda negativan). Mislim da je za srednje školstvo primarno pitanje kvalitete obrazovanja koje pruža, odnosno, kako pripremiti učenike za fakultet ! Jer to je ono čemu moramo težiti. Nema više, nažalost, tolike potrebe u našem društvu za klasičnim "šuvarovskim" zanimanjima (npr. strojobravar :-) jer su se tvornice preselile u jeftinije dijelove svijeta. Postoji doduše potreba za uslužnim zanimanjima (trgovac, konobar, kozmetičar(ka)) i tu je po meni primarno pitanje "tehničke" naravi - kako u toj srednjoj školi takve ljude što bolje pripremiti za posao koji ih (možda) čeka. Sjećam se manije za frizerima od prije desetak godina kad je za upis u srednju frizersku trebao prosjek 5,0 iz osnovne škole :-))). Ali to je ipak kratko trajalo. A što se tiče sudjelovanja tih ljudi na Milijunašu, pa bilo bi lijepo kad bi se moglo odškolovati sve učenike da budu pristojno obrazovani (i civilizirani!) članovi društva, ali je tu gadan problem što se u našem društvu znanje još uvijek ne percipira kao važan faktor. Kad slušaš srednjoškolce u tramvaju, stekne se dojam da bi se svi rado obogatili na brzinu, ali malo tko od njih to planira ostvariti znanjem (više se zanose tipa: "a otvoriš neku firmicu, kužiš, onda odvrtiš neki deal, pa Bon-2, kužiš, uzmeš auto na kredit, ..."). Kad nema želje za znanjem, eh, teško ga je „silom“ usaditi u mozak (iako mi to, srećom, puno bolje radimo nego Amerikanci :-). A što se tiče školarina na fakultetima, ima jedna stvar koja me tu muči. Recimo da Ante i Marko završe srednju školu zajedno. Ante se upisuje na fakultet XY, koji i regularno u roku završava, dok Marko (bivajući ne manje pametan, ali „lijen“ za knjigu) odmah kreće na posao. Sad je moje pitanje, kakva je „interakcija“ Ante i Marka s državom ? Ante se 4 godine školuje uz trošak 4 x 30000 (prosječan trošak 1 godine za studenta na našim fakultetima) = 120.000. Znači, Ante je tijekom svog školovanja od države dobio „na poklon“ 120.000 kn. Nije loše. A Marko ? E, on se odmah zaposlio za plaću od 3.500 kn (imao je sreće) i četiri godine radio. I plaćao poreze !!! Na 3.500 kn plaće ide sigurno 2.000 kn raznih davanja -> 4 x 12 x 2.000 = 96.000 kn je Marko dao državi. Doduše treba reći da je to očekivano ukoliko država potiče ljude sa steknu visoko obrazovanje (što bi svakako trebala raditi). Ali tu priča ne završava. Jer: što će biti u sljedećih 10 godina ? Ante će zahvaljujući završenom fakultetu, odmah startati s plaćom (barem) 4.000 kn i dogurati za neko vrijeme i do 6.000 kn a ako pokaže i malo menadžerskog duha – sky's the limit. A Marko ? I on može daleko, ali, ipak ... Jasno je da su ovo dva, u neku ruku, ekstremna scenarija (mnogima fakultet od nikakve koristi u životu, a kamoli da bi zbog njega imali veću plaću, a mnogi bez fakulteta se sasvim lijepo snađu), ali osnovni point je sljedeći – ukoliko te fakultet nije učinio produktivnijim (čitaj, mogućnost veće plaće), a što si onda trošio vrijeme (i državne pare) na njega ? A ako si zbog njega produktivniji, pa bio bi red da vratiš malo društvu (npr. digneš studentski kredit s kojim platiš školarinu, i onda ga vraćaš 10 godina kad se zaposliš). Univerzalno kvalitetno visoko obrazovanje je cilj kojem apsolutno treba težiti, ali to zahtijeva resurse koje ova država jednostavno nema (odnosno, nema političke volje za preraspodjelu postojećih resursa). Najlakše je političarima deklarativno izraziti podršku za „društvo znanja“. Ali, što bi Ameri rekli, show me the money ! Stoga je izbor sljedeći: univerzalno nekvalitetno visoko školstvo financirano potpuno od strane države, ili selektivno kvalitetno visoko školstvo u kojem korisnici „usluge“ (čitaj studenti) plaćaju dio cijene. Bolonja će to još više potencirati jer zadovoljavanje njenih proklamiranih ciljeva zahtjeva barem trostruko veća ulaganja (po mojoj procjeni, a radim ko asistent na fakultetu pa ponešto znam o tome). Izabrati će se morati i izbor bi trebao biti „naš“, pa ćemo vidjeti ...
18.05.2006. (01:15)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
nemam ništa protiv školarina, AKO će se prethodno organizirati kampusi, tako da u tu školarinu ulazi i smještaj, hrana i literatura. jedino takva školarina, po meni, ima smisla. A krediti? ne može svatko danas kod nas dobiti kredit. Pitanje je kako bi bilo sa studentima.
18.05.2006. (10:21)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ti si stvarno dobila kompleks komentara & komentatora koji ti ne odgovaraju ili nisu u duhu podrzavanja tvoje "velicine". pisi rastereceno...i "neodgovarajuci" komentar zna ponekad biti dobar...a, sto se tice stipendija, imao sam je od prvoga dana i na koncu mi je osigurala radno mjesto. danas bi u ovoj zemlji trebalo biti normalno da onaj tko zeli studirati preuzme obvezu uzimanja studentskog kredita. samo tako ce studij biti "kraci", studiranje efikasnije...
18.05.2006. (10:49)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ispravno si rekla da država mora obezbjediti radna mjesta ljudima koji škole završe. Ako sve ostane samo na zakonu i na nekim kozmetičkim promjenama, i ako je cilj samo da se zaradi neka kuna više u vidu školarina, prodaje knjiga i slično, praksa će to ubrzo pokazati. Dakle, ako nema zainteresiranosti za širu akciju, broj studenata, a kasnije i stručnjaka, neće porasti.
19.05.2006. (02:22)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
problem u RH je u kvalitetnim predavacima na fakultetima i trasnparentnosti sveucilista. funkcija fakulteta kao prethodnice u istrazivanju novih tehnologija u RH je mrtvo slovo na papiru jer za to treba NOVAC. A ne samo da ga RH nema, nego nemaju ga ni mnogo bogatije EU drzave (Italija npr.). Koliko god pljucali po USA oni izdvajaju 15% budzeta u znanost, alî ne i u javno skolstvo. Logika je jasna-obrazovanje kosta i jeftinije je uvoziti "mozgove". Osobno ipak primjecujem da sve vise Amera ide u EU na studije jer vide da ne mogu vise privlaciti dovoljno europljana preko bare, a opet je to vezano uz novac (postdoc u USA je 30% slabije placen nego u CH). Inace slazem se s tobom jer zadnjih 10 godina srednjoskolsko (javno) obrazovanje je postalo sprdacina.
19.05.2006. (03:23)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ovo je odgovor na ovaj gore odgovor od barbe: pa postdoc je u ch smijesno slabo placen u odnosu na koliko ostali zaradjuju. tak' da ne znam kaj bi jedan amer radil kao postdoc u ch. ali zato ce amer vrlo rado raditi na drugim npr. managerskim poslovima koji su pak bolesno puno placeni. :)
20.05.2006. (21:33)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
a kaj se tice skolovanja u hrvatskoj-->studiranje nije besplatno kak' mnogi misle. ja sam i te kako punoooooo love dala na strucne knjige, da ne velim da sam svaku kupila. no, knjige su jos i najjeftinije u odnosu na druge stvari.
20.05.2006. (21:34)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Bestjelesna
Kad si ti išla u srednju školu tada smo se mi bojali profesora a sada se profesori boje đaka. Ljudsko znanje udvostručuje se pak svakih pet godina. Gdje ćemo naći kvalificirane predavače koji će silnu energiju mladih usmjeriti znanju? Estrada, potrošačko ludilo i nogomet možda su nas već doveli ispod kritične mase. Uvijek me oduševi tvoja čista logika, pa pitam: tko će klincima širiti znanje kad ga oni koji to sada rade ne proširuju samima sebi. (Možda su im baš zbog toga klinci utjerali strah u kosti i dnevnike.)
18.05.2006. (00:56) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Tulipani from The Netherlands
Pozdravljam obvezatno srednjoškolsko obrazovanje... pa Nizozemska to ima već desetljećima i nitko se ne buni... 7 razred je prekretnica, kad se bira buduće zanimanje-usmjerenje, ali ga ne mogu izabrati sami učenici, nego to rade školski odbori svake škole, prema znanju i sposobnostima učenika... usput, školarina za fakultete iznosi oko 1.800 eura godišnje... postoje i studenski krediti, koji se mogu vratiti nakon završetka studija u roku od 1o godina...
18.05.2006. (01:10) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Zvone Radikalni
Slažem se sa svime što si napisala, a evo i par mojih razmišljanja
Što se tiče obaveznog srednjoškolskog obrazovanja, mislim da je tu puno vike ni o čemu zato što je (za današnje generacije) sasvim normalno da idu u srednju školu. Ne znam točnu statistiku (možda netko zna ?), ali sam siguran da preko 90 % osnovnoškolaca upisuje srednju. A što se tiče ostalih, pitanje je da li će njihovo "tjeranje" u srednju školu imati pozitivan efekt (ili možda negativan).
Mislim da je za srednje školstvo primarno pitanje kvalitete obrazovanja koje pruža, odnosno, kako pripremiti učenike za fakultet ! Jer to je ono čemu moramo težiti. Nema više, nažalost, tolike potrebe u našem društvu za klasičnim "šuvarovskim" zanimanjima (npr. strojobravar :-) jer su se tvornice preselile u jeftinije dijelove svijeta. Postoji doduše potreba za uslužnim zanimanjima (trgovac, konobar, kozmetičar(ka)) i tu je po meni primarno pitanje "tehničke" naravi - kako u toj srednjoj školi takve ljude što bolje pripremiti za posao koji ih (možda) čeka. Sjećam se manije za frizerima od prije desetak godina kad je za upis u srednju frizersku trebao prosjek 5,0 iz osnovne škole :-))). Ali to je ipak kratko trajalo. A što se tiče sudjelovanja tih ljudi na Milijunašu, pa bilo bi lijepo kad bi se moglo odškolovati sve učenike da budu pristojno obrazovani (i civilizirani!) članovi društva, ali je tu gadan problem što se u našem društvu znanje još uvijek ne percipira kao važan faktor. Kad slušaš srednjoškolce u tramvaju, stekne se dojam da bi se svi rado obogatili na brzinu, ali malo tko od njih to planira ostvariti znanjem (više se zanose tipa: "a otvoriš neku firmicu, kužiš, onda odvrtiš neki deal, pa Bon-2, kužiš, uzmeš auto na kredit, ..."). Kad nema želje za znanjem, eh, teško ga je „silom“ usaditi u mozak (iako mi to, srećom, puno bolje radimo nego Amerikanci :-).
A što se tiče školarina na fakultetima, ima jedna stvar koja me tu muči. Recimo da Ante i Marko završe srednju školu zajedno. Ante se upisuje na fakultet XY, koji i regularno u roku završava, dok Marko (bivajući ne manje pametan, ali „lijen“ za knjigu) odmah kreće na posao. Sad je moje pitanje, kakva je „interakcija“ Ante i Marka s državom ? Ante se 4 godine školuje uz trošak 4 x 30000 (prosječan trošak 1 godine za studenta na našim fakultetima) = 120.000. Znači, Ante je tijekom svog školovanja od države dobio „na poklon“ 120.000 kn. Nije loše. A Marko ? E, on se odmah zaposlio za plaću od 3.500 kn (imao je sreće) i četiri godine radio. I plaćao poreze !!! Na 3.500 kn plaće ide sigurno 2.000 kn raznih davanja -> 4 x 12 x 2.000 = 96.000 kn je Marko dao državi. Doduše treba reći da je to očekivano ukoliko država potiče ljude sa steknu visoko obrazovanje (što bi svakako trebala raditi). Ali tu priča ne završava. Jer: što će biti u sljedećih 10 godina ? Ante će zahvaljujući završenom fakultetu, odmah startati s plaćom (barem) 4.000 kn i dogurati za neko vrijeme i do 6.000 kn a ako pokaže i malo menadžerskog duha – sky's the limit. A Marko ? I on može daleko, ali, ipak ...
Jasno je da su ovo dva, u neku ruku, ekstremna scenarija (mnogima fakultet od nikakve koristi u životu, a kamoli da bi zbog njega imali veću plaću, a mnogi bez fakulteta se sasvim lijepo snađu), ali osnovni point je sljedeći – ukoliko te fakultet nije učinio produktivnijim (čitaj, mogućnost veće plaće), a što si onda trošio vrijeme (i državne pare) na njega ? A ako si zbog njega produktivniji, pa bio bi red da vratiš malo društvu (npr. digneš studentski kredit s kojim platiš školarinu, i onda ga vraćaš 10 godina kad se zaposliš). Univerzalno kvalitetno visoko obrazovanje je cilj kojem apsolutno treba težiti, ali to zahtijeva resurse koje ova država jednostavno nema (odnosno, nema političke volje za preraspodjelu postojećih resursa). Najlakše je političarima deklarativno izraziti podršku za „društvo znanja“. Ali, što bi Ameri rekli, show me the money !
Stoga je izbor sljedeći: univerzalno nekvalitetno visoko školstvo financirano potpuno od strane države, ili selektivno kvalitetno visoko školstvo u kojem korisnici „usluge“ (čitaj studenti) plaćaju dio cijene. Bolonja će to još više potencirati jer zadovoljavanje njenih proklamiranih ciljeva zahtjeva barem trostruko veća ulaganja (po mojoj procjeni, a radim ko asistent na fakultetu pa ponešto znam o tome).
Izabrati će se morati i izbor bi trebao biti „naš“, pa ćemo vidjeti ...
18.05.2006. (01:15) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
jazzie
toliko sam indeferentna da nemam što napisati.
18.05.2006. (02:16) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ratnik paorskog srca
nemam ništa protiv školarina, AKO će se prethodno organizirati kampusi, tako da u tu školarinu ulazi i smještaj, hrana i literatura. jedino takva školarina, po meni, ima smisla. A krediti? ne može svatko danas kod nas dobiti kredit. Pitanje je kako bi bilo sa studentima.
18.05.2006. (10:21) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
leo news
ti si stvarno dobila kompleks komentara & komentatora koji ti ne odgovaraju ili nisu u duhu podrzavanja tvoje "velicine". pisi rastereceno...i "neodgovarajuci" komentar zna ponekad biti dobar...a, sto se tice stipendija, imao sam je od prvoga dana i na koncu mi je osigurala radno mjesto. danas bi u ovoj zemlji trebalo biti normalno da onaj tko zeli studirati preuzme obvezu uzimanja studentskog kredita. samo tako ce studij biti "kraci", studiranje efikasnije...
18.05.2006. (10:49) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
moja lektu(i)ra
školovanje se uvije isplati na ovaj ili onaj način, a da košta....uvijek je koštalo
18.05.2006. (20:20) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Sa dva prsta po tipkovnici
Kaj fali školama,baš su ok!Sunca je malo,to mene smeta.
18.05.2006. (22:27) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ljudevitanja
Ispravno si rekla da država mora obezbjediti radna mjesta ljudima koji škole završe. Ako sve ostane samo na zakonu i na nekim kozmetičkim promjenama, i ako je cilj samo da se zaradi neka kuna više u vidu školarina, prodaje knjiga i slično, praksa će to ubrzo pokazati. Dakle, ako nema zainteresiranosti za širu akciju, broj studenata, a kasnije i stručnjaka, neće porasti.
19.05.2006. (02:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
barba
problem u RH je u kvalitetnim predavacima na fakultetima i trasnparentnosti sveucilista. funkcija fakulteta kao prethodnice u istrazivanju novih tehnologija u RH je mrtvo slovo na papiru jer za to treba NOVAC. A ne samo da ga RH nema, nego nemaju ga ni mnogo bogatije EU drzave (Italija npr.). Koliko god pljucali po USA oni izdvajaju 15% budzeta u znanost, alî ne i u javno skolstvo. Logika je jasna-obrazovanje kosta i jeftinije je uvoziti "mozgove". Osobno ipak primjecujem da sve vise Amera ide u EU na studije jer vide da ne mogu vise privlaciti dovoljno europljana preko bare, a opet je to vezano uz novac (postdoc u USA je 30% slabije placen nego u CH). Inace slazem se s tobom jer zadnjih 10 godina srednjoskolsko (javno) obrazovanje je postalo sprdacina.
19.05.2006. (03:23) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Sandy
ovo je odgovor na ovaj gore odgovor od barbe: pa postdoc je u ch smijesno slabo placen u odnosu na koliko ostali zaradjuju. tak' da ne znam kaj bi jedan amer radil kao postdoc u ch. ali zato ce amer vrlo rado raditi na drugim npr. managerskim poslovima koji su pak bolesno puno placeni. :)
20.05.2006. (21:33) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Sandy
a kaj se tice skolovanja u hrvatskoj-->studiranje nije besplatno kak' mnogi misle. ja sam i te kako punoooooo love dala na strucne knjige, da ne velim da sam svaku kupila. no, knjige su jos i najjeftinije u odnosu na druge stvari.
20.05.2006. (21:34) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...